Azem Vllasi, savjetnik kosovskog predsjednika Hashima Thaçija, poznati advokat, političar i visoki državni i partijski zvaničnik u bivšoj SFRJ, u razgovoru za Radiosarajevo.ba analizira posljednja dešavanja u regionu, s posebnim osvrtom na najnovije poteze Srbije i Rusije.
Smišljena propaganda
Radiosarajevo.ba: Kako komentirate posljednje poteze Beograda u vezi s Bosnom i Hercegovinom u kojem se Kosovo, praktično, koristi kao izgovor navodnih loših namjera Sarajeva i Bošnjaka prema Srbiji? Pitam Vas to poslije svojevrsnog incidenta prošle sedmice kada je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović morao replicirati na opasku kolege Dragana Čovića da će BiH pratiti poteze Beograda u vezi s Kosovom. Kako to komentirate?
Azem Vllasi: Nametanje pitanja Kosova kao teme od Aleksandra Vučića prilikom posjete tročlanog Predsjedništva BiH Beogradu je, možemo reći, podmuklo i zlonamjerno. Htio je iskoristiti nebulozan stav hrvatskog člana Predsjedništva kako će "BiH, po pitanju Kosova, slijediti politiku Srbije'. Takvu poniznost Čović nije smio iskazati. Vučić je računao da će Izetbegović to odćutati. Imao je u vidu i to da je protiv njega povedena velika kampanja zbog one rečenice u intervjuu Deutsche Welle kada je rekao da bi bilo dobro da BiH prizna Kosovo, ali da se o tome u Sarajevu odlučuje konsenzusom.
Vučić je računao da je Izetbegović dovoljno time zaplašen da će odćutati ono što je Čović kazao. Međutim, Izetbegović je reagirao državnički stavivši jasno do znanja da se o spoljnoj politici BiH u svemu, pa i po pitanju Kosova, odlučuje u Sarajevu, a ne u Beogradu.
Radiosarajevo.ba: Je li Vama indikativan agresivan pristup medija u Srbiji prema Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme, gdje se nastoji konstruirati teza o Bošnjacima kao opasnosti prema Srbiji? Je li to puko plasiranje "fake news" ili postoji određena agenda iza svega? Kako vidite snalaženje bh. i bošnjačkog vodstva u svemu ovome?
Azem Vllasi: Takav agresivni nastup beogradskih medija nije puko širenje "fake news". To je smišljena propaganda i strategija državne politike Srbije. Cilj je prikazati Bosnu, ponajviše Bošnjake, kao problematičan i destabilizirajući element u regiji.
Cilj je dokazati kako su Srbi u Bosni ugroženi, pa i tako opravdati težnje entitetskog vrha u Banja Luci za odcjepljenjem od BiH. Bošnjaci ne prizivaju rat. Oni još liječe rane od onog koji su preživjeli. Bošnjacima je Bosna jedina domovina i razumljivo je da su spremni da je svim legalnim sredstvima čuvaju i brane. Oni koji imaju rezervne domovine, mogu birati u kojoj će živjeti. Ali, mislim da nije moguće odnijeti nekuda dijelove Bosne.
Pozicija Bošnjaka je jasna i na tome treba da istraju: da će, kao svaki drugi narod, svoju Bosnu braniti kao cjelovitu, kao demokratsku zajednicu ravnopravnih naroda i građana koji u njoj žive i prihvataju je kao svoju. Zašto bi Bosna imala tajnu vojsku? Ona treba da ima normalnu vojsku za svoju odbranu, kao i svi drugi. Pri tome ne treba zaboraviti da se Srbija iz koje je izvršena agresija snaga moćne JNA na BiH i danas naoružava i još se time hvali. Iako Srbiju niko nije napao, niti ima pretenzije na njenu teritoriju.
Radiosarajevo.ba: Jesu li po Vama indikativna nastojanja Srbije da otvori raspravu o graničnim pitanjima sa BiH na način da se nametne temu razmjene teritorije, te da se na određen način naruše zaključci Badinterove komisije, odnosno, dovedu u pitanje AVNOJ-evske granice?
Azem Vllasi: Da, ta nastojanja su vrlo indikativna. U segmentima srpske politike nije se odustalo od ideje o "velikoj Srbiji", makar s dijelovima Bosne i Kosova. Nije se trajno odustalo ni od Crne Gore… U Memorandumu 2 SANU iz 2012. o kojemu se malo zna, početna pozicija je da ono što Srbi nisu ostvarili ratovima, treba da se postigne u miru, političkim i diplomatskim putem. Što se granica tiče, u Bosni nastoje da se "raspakuje" Dejtonski sporazum koji garantira cjelovitu Bosnu u postojećim granicama, u granicama prema Ustavu 1974. godine prema stavovima "Badinterove komisije".
Na Kosovu se, istovremeno, nastoji "raspakovati" Ahtisarijev plan u okviru kojega je proglašena državna nezavisnost Kosova, koji priznaje sadašnje granice Kosova koje je imalo kao autonomije u SFRJ, kao konstitutivni element Jugoslavenske Federacije. Ako bi u tome uspjeli, onda se faktički otvara pitanje postojećih granica, što se ne smije dopustiti.
Radiosarajevo.ba: Kako vidite poziciju Republike Srpske i gotovo pa otvorena secesionistička nastojanja Banje Luke na koje Beograd, uprkos dobrim namjerama, nikada nije reagirao? Štaviše, imamo najave deklaracije o ugroženosti Srba koja se nudi kao svojevrsni manifest poput Memoranduma SANU-a. Kamo ovo vodi Bosnu, pa i Balkan?
Azem Vllasi: Najava nekakve "deklaracije" o ugroženosti Srba očigledno je imitacija Memoranduma SANU iz 1986.godine. Prvo treba trabunjati kako su Srbi, posebno oni izvan Srbije ugroženi, pa onda zaključiti kako ih može braniti samo Srbija i Srbi ujedinjeni u njoj. A pošto ne mogu biti “ugroženi” od Vijetnama ili Malezije, na primjer, već od susjednih država u kojima žive i od naroda sa kojima žive, onda njih treba označiti kao potencijalne ugrozitelje.
Tu doduše ne misle na Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku, nego na susjede iz bivše Jugoslavije. To je samo korak do gledanja susjeda kroz nišan. Eto, takva je sadašnja vlast u Beogradu koja svuda naokolo propagira kako je Srbija faktor stabilnosti, ne samo u regiji već i u Evropi.
Radiosarajevo.ba: Gdje vidite ulogu Rusije u svemu ovome i kako, inače, tumačite njezino ponašanje u regiji? Sve je jasnije njezino uplitanje.
Azem Vllasi: Uloga Rusije u našoj regiji je destruktivna. U rivalstvu sa Zapadnom Evropom i SAD ona nastoji da, uz pomoć Srbije, destabilizira regiju i našim zapadnim saveznicima stvara probleme. Tako računa da će odvrati pažnju Zapada sa Ukrajine u vezi Krima i uopšte dokazati nemoć Evropske unije u našoj regiji. Sveti se Rusija i zbog članstva Crne Gore u NATO-u, a jako je zainteresirana da sabotira članstvo BiH i Makedonije u NATO. Srbija je voljna da joj u takvim nastojanjima pomogne.
BiH – najosjetljivija tačka
Radiosarajevo.ba: Generalno, kako posmatrate na situaciju u regionu i kamo sve ovo može voditi?
Azem Vllasi: U vrijeme raspada bivše Jugoslavije, svi mi smo bili okrenuti Zapadnoj Evropi i SAD, osim Srbije (SR Jugoslavije), koja je bila okrenuta Rusiji. Danas imamo potpuno istu situaciju. Zato, od dobrih odnosa i saradnje među nama, prozapadno orijentiranim, umnogome zavisi mir i stabilnost u regiji.
Ako Srbija iskreno teži evroatlanskim integracijama onda će nam se pridružiti u tome. Srbija ne smije da zloupotrebljava srpski entitet u Bosni radi destabilizacije ove države. Najosjetljivija tačka u regiji jeste Bosna i Hercegovina upravo zbog neprincipijelne i dvolične politike Srbije. Hrvatska, kao susjed Bosne, članica Evropske unije treba mnogo jače i dosljednije da podrži Bosnu i Hercegovinu na putu europskih integracija. Jer to je u interesu Hrvatske i posebno u interesu bosanskih Hrvata.
Radiosarajevo.ba: Primjećuje li sve ovo o čemu govorite međunarodna zajednica i kakve reakcije očekujete? Prije svega, Amerike. EU, nažalost, ponovo najeseda na igre iz Beograda?
Azem Vllasi: Nažalost, Europska unija nije dovoljno aktivna, a ni iskrena u podršci Bosni i Hercegovini na njenom putu ka evropskim integracijama. Ne reagira odlučno prema provokacijama o odcjepljenju srpskog entiteta, niti prema politici Srbije sjedenja na dvije stolice: s jedne strane njena šutnja nad provokacijama iz Banja Luke o odcjepljenju, a s druge izjave o navodno prijateljskim odnosima sa BiH kao jedinstvenom državom. Nismo čuli niti blago upozorenje Beogradu iz Brisela da je takvo ponašanje vlasti Beograda nedopustivo.
Ipak, Bosnom se moraju ozbiljnije pozabaviti SAD, jer su projektant-domaćin dejtonske Bosne i Hercegovine. Ako ne, i Bosnu će Rusija destabilizirati, uz pomoć Beograda i Banja Luke. U inat Zapadu. A destabilizirati Bosnu znači destabilizirati cijelu regiju.
OKVIR: Srbija ne želi proizvode iz BiH na Kosovu
Radiosarajevo.ba: Je li ovo trenutak da bh. vodstvo nađe načina da riješi pitanje odnosa sa Kosovom i omogući slobodno kretanje i protok roba, za početak?
Azem Vllasi: Ako se prilikom posjete tročlanog Predsjedništva BiH Beogradu već razgovaralo o Kosovu, onda je trebalo jasno reći da će Bosna, baš kao i Srbija, riješiti pitanje slobode kretanja ljudi i roba sa Kosovom. Ako je Čović snishodljivo kazao kako će slijediti Srbiju po pitanju Kosova, onda je trebao kazati da će je slijediti i po pitanju rješenja slobode kretanja. Niko kod nas, a vjerujem ni u Bosni, ne razumije zašto Bosna zadržava vizni režim za građane Kosova, a Srbija je to riješila.
Mi na Kosovu, da je do nas, prije bi to riješili s Bosnom negoli sa Srbijom. Dakle, problem je na bosanskoj strani. Međutim, problem je u tome što Srbija preko srpskog člana Predsjedništva BiH koči ukidanje viza iz jednog razloga: da Bosna ne bi bila trgovinski konkurent Srbiji za izvoz svojih roba na kosovsko trzište. Stalo im je da Srbija plasira robu na Kosovo, a ne Bosna i Hercegovina.
Razgovarao: Faruk Vele
Izvor: Radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba: Kako komentirate posljednje poteze Beograda u vezi s Bosnom i Hercegovinom u kojem se Kosovo, praktično, koristi kao izgovor navodnih loših namjera Sarajeva i Bošnjaka prema Srbiji? Pitam Vas to poslije svojevrsnog incidenta prošle sedmice kada je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović morao replicirati na opasku kolege Dragana Čovića da će BiH pratiti poteze Beograda u vezi s Kosovom. Kako to komentirate?
Azem Vllasi: Nametanje pitanja Kosova kao teme od Aleksandra Vučića prilikom posjete tročlanog Predsjedništva BiH Beogradu je, možemo reći, podmuklo i zlonamjerno. Htio je iskoristiti nebulozan stav hrvatskog člana Predsjedništva kako će "BiH, po pitanju Kosova, slijediti politiku Srbije'. Takvu poniznost Čović nije smio iskazati. Vučić je računao da će Izetbegović to odćutati. Imao je u vidu i to da je protiv njega povedena velika kampanja zbog one rečenice u intervjuu Deutsche Welle kada je rekao da bi bilo dobro da BiH prizna Kosovo, ali da se o tome u Sarajevu odlučuje konsenzusom.
Vučić je računao da je Izetbegović dovoljno time zaplašen da će odćutati ono što je Čović kazao. Međutim, Izetbegović je reagirao državnički stavivši jasno do znanja da se o spoljnoj politici BiH u svemu, pa i po pitanju Kosova, odlučuje u Sarajevu, a ne u Beogradu.
Radiosarajevo.ba: Je li Vama indikativan agresivan pristup medija u Srbiji prema Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme, gdje se nastoji konstruirati teza o Bošnjacima kao opasnosti prema Srbiji? Je li to puko plasiranje "fake news" ili postoji određena agenda iza svega? Kako vidite snalaženje bh. i bošnjačkog vodstva u svemu ovome?
Azem Vllasi: Takav agresivni nastup beogradskih medija nije puko širenje "fake news". To je smišljena propaganda i strategija državne politike Srbije. Cilj je prikazati Bosnu, ponajviše Bošnjake, kao problematičan i destabilizirajući element u regiji.
Cilj je dokazati kako su Srbi u Bosni ugroženi, pa i tako opravdati težnje entitetskog vrha u Banja Luci za odcjepljenjem od BiH. Bošnjaci ne prizivaju rat. Oni još liječe rane od onog koji su preživjeli. Bošnjacima je Bosna jedina domovina i razumljivo je da su spremni da je svim legalnim sredstvima čuvaju i brane. Oni koji imaju rezervne domovine, mogu birati u kojoj će živjeti. Ali, mislim da nije moguće odnijeti nekuda dijelove Bosne.
Pozicija Bošnjaka je jasna i na tome treba da istraju: da će, kao svaki drugi narod, svoju Bosnu braniti kao cjelovitu, kao demokratsku zajednicu ravnopravnih naroda i građana koji u njoj žive i prihvataju je kao svoju. Zašto bi Bosna imala tajnu vojsku? Ona treba da ima normalnu vojsku za svoju odbranu, kao i svi drugi. Pri tome ne treba zaboraviti da se Srbija iz koje je izvršena agresija snaga moćne JNA na BiH i danas naoružava i još se time hvali. Iako Srbiju niko nije napao, niti ima pretenzije na njenu teritoriju.
Radiosarajevo.ba: Jesu li po Vama indikativna nastojanja Srbije da otvori raspravu o graničnim pitanjima sa BiH na način da se nametne temu razmjene teritorije, te da se na određen način naruše zaključci Badinterove komisije, odnosno, dovedu u pitanje AVNOJ-evske granice?
Azem Vllasi: Da, ta nastojanja su vrlo indikativna. U segmentima srpske politike nije se odustalo od ideje o "velikoj Srbiji", makar s dijelovima Bosne i Kosova. Nije se trajno odustalo ni od Crne Gore… U Memorandumu 2 SANU iz 2012. o kojemu se malo zna, početna pozicija je da ono što Srbi nisu ostvarili ratovima, treba da se postigne u miru, političkim i diplomatskim putem. Što se granica tiče, u Bosni nastoje da se "raspakuje" Dejtonski sporazum koji garantira cjelovitu Bosnu u postojećim granicama, u granicama prema Ustavu 1974. godine prema stavovima "Badinterove komisije".
Na Kosovu se, istovremeno, nastoji "raspakovati" Ahtisarijev plan u okviru kojega je proglašena državna nezavisnost Kosova, koji priznaje sadašnje granice Kosova koje je imalo kao autonomije u SFRJ, kao konstitutivni element Jugoslavenske Federacije. Ako bi u tome uspjeli, onda se faktički otvara pitanje postojećih granica, što se ne smije dopustiti.
Radiosarajevo.ba: Kako vidite poziciju Republike Srpske i gotovo pa otvorena secesionistička nastojanja Banje Luke na koje Beograd, uprkos dobrim namjerama, nikada nije reagirao? Štaviše, imamo najave deklaracije o ugroženosti Srba koja se nudi kao svojevrsni manifest poput Memoranduma SANU-a. Kamo ovo vodi Bosnu, pa i Balkan?
Azem Vllasi: Najava nekakve "deklaracije" o ugroženosti Srba očigledno je imitacija Memoranduma SANU iz 1986.godine. Prvo treba trabunjati kako su Srbi, posebno oni izvan Srbije ugroženi, pa onda zaključiti kako ih može braniti samo Srbija i Srbi ujedinjeni u njoj. A pošto ne mogu biti “ugroženi” od Vijetnama ili Malezije, na primjer, već od susjednih država u kojima žive i od naroda sa kojima žive, onda njih treba označiti kao potencijalne ugrozitelje.
Tu doduše ne misle na Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku, nego na susjede iz bivše Jugoslavije. To je samo korak do gledanja susjeda kroz nišan. Eto, takva je sadašnja vlast u Beogradu koja svuda naokolo propagira kako je Srbija faktor stabilnosti, ne samo u regiji već i u Evropi.
Radiosarajevo.ba: Gdje vidite ulogu Rusije u svemu ovome i kako, inače, tumačite njezino ponašanje u regiji? Sve je jasnije njezino uplitanje.
Azem Vllasi: Uloga Rusije u našoj regiji je destruktivna. U rivalstvu sa Zapadnom Evropom i SAD ona nastoji da, uz pomoć Srbije, destabilizira regiju i našim zapadnim saveznicima stvara probleme. Tako računa da će odvrati pažnju Zapada sa Ukrajine u vezi Krima i uopšte dokazati nemoć Evropske unije u našoj regiji. Sveti se Rusija i zbog članstva Crne Gore u NATO-u, a jako je zainteresirana da sabotira članstvo BiH i Makedonije u NATO. Srbija je voljna da joj u takvim nastojanjima pomogne.
BiH – najosjetljivija tačka
Radiosarajevo.ba: Generalno, kako posmatrate na situaciju u regionu i kamo sve ovo može voditi?
Azem Vllasi: U vrijeme raspada bivše Jugoslavije, svi mi smo bili okrenuti Zapadnoj Evropi i SAD, osim Srbije (SR Jugoslavije), koja je bila okrenuta Rusiji. Danas imamo potpuno istu situaciju. Zato, od dobrih odnosa i saradnje među nama, prozapadno orijentiranim, umnogome zavisi mir i stabilnost u regiji.
Ako Srbija iskreno teži evroatlanskim integracijama onda će nam se pridružiti u tome. Srbija ne smije da zloupotrebljava srpski entitet u Bosni radi destabilizacije ove države. Najosjetljivija tačka u regiji jeste Bosna i Hercegovina upravo zbog neprincipijelne i dvolične politike Srbije. Hrvatska, kao susjed Bosne, članica Evropske unije treba mnogo jače i dosljednije da podrži Bosnu i Hercegovinu na putu europskih integracija. Jer to je u interesu Hrvatske i posebno u interesu bosanskih Hrvata.
Radiosarajevo.ba: Primjećuje li sve ovo o čemu govorite međunarodna zajednica i kakve reakcije očekujete? Prije svega, Amerike. EU, nažalost, ponovo najeseda na igre iz Beograda?
Azem Vllasi: Nažalost, Europska unija nije dovoljno aktivna, a ni iskrena u podršci Bosni i Hercegovini na njenom putu ka evropskim integracijama. Ne reagira odlučno prema provokacijama o odcjepljenju srpskog entiteta, niti prema politici Srbije sjedenja na dvije stolice: s jedne strane njena šutnja nad provokacijama iz Banja Luke o odcjepljenju, a s druge izjave o navodno prijateljskim odnosima sa BiH kao jedinstvenom državom. Nismo čuli niti blago upozorenje Beogradu iz Brisela da je takvo ponašanje vlasti Beograda nedopustivo.
Ipak, Bosnom se moraju ozbiljnije pozabaviti SAD, jer su projektant-domaćin dejtonske Bosne i Hercegovine. Ako ne, i Bosnu će Rusija destabilizirati, uz pomoć Beograda i Banja Luke. U inat Zapadu. A destabilizirati Bosnu znači destabilizirati cijelu regiju.
OKVIR: Srbija ne želi proizvode iz BiH na Kosovu
Radiosarajevo.ba: Je li ovo trenutak da bh. vodstvo nađe načina da riješi pitanje odnosa sa Kosovom i omogući slobodno kretanje i protok roba, za početak?
Azem Vllasi: Ako se prilikom posjete tročlanog Predsjedništva BiH Beogradu već razgovaralo o Kosovu, onda je trebalo jasno reći da će Bosna, baš kao i Srbija, riješiti pitanje slobode kretanja ljudi i roba sa Kosovom. Ako je Čović snishodljivo kazao kako će slijediti Srbiju po pitanju Kosova, onda je trebao kazati da će je slijediti i po pitanju rješenja slobode kretanja. Niko kod nas, a vjerujem ni u Bosni, ne razumije zašto Bosna zadržava vizni režim za građane Kosova, a Srbija je to riješila.
Mi na Kosovu, da je do nas, prije bi to riješili s Bosnom negoli sa Srbijom. Dakle, problem je na bosanskoj strani. Međutim, problem je u tome što Srbija preko srpskog člana Predsjedništva BiH koči ukidanje viza iz jednog razloga: da Bosna ne bi bila trgovinski konkurent Srbiji za izvoz svojih roba na kosovsko trzište. Stalo im je da Srbija plasira robu na Kosovo, a ne Bosna i Hercegovina.
Razgovarao: Faruk Vele
Izvor: Radiosarajevo.ba
