.jpg)
"Prerano je govoriti o tome kako će izgledati konačna normalizacija odnosa Kosova i Srbije", navodi u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) komesar Evropske unije (EU) za politiku proširenja Johannes Hahn.
"To znači da Srbija mora normalizovati svoje odnose sa Kosovom, a sada je prerano govoriti kako će to izgledati. Naravno, to je jedan od uslova i pogrešno je misliti da sve zavisi isključivo od toga. Treba ispuniti još dosta toga. Mnogo treba da se uradi na polju vladavine prava. O mnogim drugim poglavljima treba da se pregovara i dosta toga promjeni. Preporučujem da govorimo o procesu, a ne samo o pregovorima. Radi se o uobičajenom paketu od 35 poglavlja, a u konkretnom slučaju Srbije postoji i specifičnost, a to je normalizacija odnosa sa Kosovom", navodi Johannes Hahn.
RSE: Napredak Srbije očigledno zavisi od dijaloga koji vodi (posrednica EU, Frederica) Mogherini. Da li to znači da će se prijem Srbije u EU podudariti sa završetkom procesa normalizacije odnosa sa Kosovom?
Hahn: Ne. Naime, tačno je sasvim suprotno: normalizacija sa Kosovom je preduslov da Srbija postane članica EU.
RSE: Vi ćete u februaru predstaviti strategiju za Zapadni Balkan. Već iz Junkerovog (predsjednik Evropske komisije) govora "o stanju Unije", "iskočila" je famozna 2025. godina koja se tiče ulaska Srbije i Crne Gore u Uniju. Da li to znači da će ove dvije države kao lideri u regionu, biti izdvojene od ostalih zemalja?
Hahn: Ne, nije tako. Ako obratite pažnju na Junkerov govor, on nije pomenuo samo lidere u regionu, iako su ove dvije države spomenute na papiru. To jasno upućuje na činjenicu da te dvije zemlje, Srbija i Crna Gora, već pregovaraju. Tu se one razlikuju od ostalih država. Lično se uzdržavam od bilo kakvih kvalifikacija. Ono što se računa jeste razvoj svake zemlje.
Vjerujem da svaka zemlja napreduje prema evropskoj perspektivi: neke su naprednije, a ostale moraju još da se angažuju i obave domaće zadatke kako bi pripremile teren. Načelno, vidim da su gotovo sve zemlje na dobrom putu.
Mislim, doduše, da u Bosni i Hercegovini treba još da se uradi. Nadam se da ćemo ubrzo dobiti odgovore na naš upitnik. To je nešto što građani te zemlje očekuju od svojih političkih lidera - da vide da politčki lideri imaju kapacitet i spremnost do odlučuju. Oni žele evropsku perspektivu.
Ostale zemlje su, rekao bih, na dobrom putu. Ova strategija će pokriti evropsku perspektivu za sve države Zapadnog Balkana. Veoma je važno istaći da se radi o evropskoj perspektivi za sve zemlje, a ne samo za dvije ili tri.
RSE: Govoreći o Kosovu, koje ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a u svijetlu dešavanja u Kataloniji i problema sa petorkom u EU koja ne priznaje kosovsku nezavisnost. Da li strepite da postoji rizik da Kosovo može zaostajati, imajući u vidu da osim Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje sa Kosovom ne možete ići dalje. Da li postoji neki način da Komisija ozbezbjedi da Kosovo ne zaostaje dok ostali napreduju?
Hahn: Ja, naravno, ne mogu da ignorišem geostrateške i geopolitičke događaje ali ono što mi kao Komisija možemo da uradimo - a što upravo sa posvećenošću i radimo - jeste da pomažemo Kosovu da pripremi teren za buduće članstvo u EU, tako što će poboljšati zakonsku strukturu, ekonomski učinak, podići prihode, što je važno u slučaju Kosova jer jedna trećina dohotka dolazi iz carine koja neće postojati u zajedničkom tržištu.
Jedna trećina nacionalnog dohotka ne može se zamjeniti preko noći, zato time treba da se pozabavimo mnogo ranije. Ovako, po mom mišljenju, možemo konkretno podržati Kosovo u pripremama terena za buduće članstvo u EU.
Kosovo je dio svih ovih priprema koje vode ka regionalnom ekonomskom prostoru. To je još jedan dokaz naše snažne posvećenosti evropskoj perspektivi Kosova.
RSE: Makedonija se i dalje suočava sa sporom oko imena. Da li postoji neki drugi način da Makedonija pokrene procese ili mora da riješi spor oko imena?
Hahn: Moram priznati da se prethodna vlada obratila Grčkoj da rade na mjerama izgradnje zajedničkog povjerenja. Sjećam se da sam bio u prilici da okupim dvojicu ministara inostranih poslova. Bio je prvi put da su seli zajedno i već tu su se neke stvari pokrenule. Sada sa novom vladom imamo potpuno novu dinamiku oko ovih pitanja. Oni su se uspješno otvorili prema Bugarskoj i već su potpisali sporazum o dobrosusjedskim odnosima sa tom državom. Oni su u intenzivnim pregovorima sa Grčkom. Postoji neki napredak, ali, naravno, na kraju, potrebna je saglasnost svih zemalja članica da bi počeli pregovori.
Međutim svi su naučili lekciju da poslije devet godina od preporuke i bez nijedne reakcije sa naše strane, zemlja je otklizala i to se više ne sme ponoviti. Mi, kao Evropljani, mnogo smo investrali da bi se popravila sitacija, to smo postigli, ali sada i mi treba da obavimo svoj dio. Razumijem, da sada postoje neke političke prepreke, ali kao uvijek u životu: kada postoji volja postoji i rješenje.
RSE: Znači, makedonski put ka Briselu za Makedoniji treba biti preko Atine?
Hahn: Ima mnogo načina da se ide prema Briselu i siguran sam da ćemo pronaći rješenje i optimista sam da će se to desiti.
RSE: Napredak Srbije očigledno zavisi od dijaloga koji vodi (posrednica EU, Frederica) Mogherini. Da li to znači da će se prijem Srbije u EU podudariti sa završetkom procesa normalizacije odnosa sa Kosovom?
Hahn: Ne. Naime, tačno je sasvim suprotno: normalizacija sa Kosovom je preduslov da Srbija postane članica EU.
RSE: Vi ćete u februaru predstaviti strategiju za Zapadni Balkan. Već iz Junkerovog (predsjednik Evropske komisije) govora "o stanju Unije", "iskočila" je famozna 2025. godina koja se tiče ulaska Srbije i Crne Gore u Uniju. Da li to znači da će ove dvije države kao lideri u regionu, biti izdvojene od ostalih zemalja?
Hahn: Ne, nije tako. Ako obratite pažnju na Junkerov govor, on nije pomenuo samo lidere u regionu, iako su ove dvije države spomenute na papiru. To jasno upućuje na činjenicu da te dvije zemlje, Srbija i Crna Gora, već pregovaraju. Tu se one razlikuju od ostalih država. Lično se uzdržavam od bilo kakvih kvalifikacija. Ono što se računa jeste razvoj svake zemlje.
Vjerujem da svaka zemlja napreduje prema evropskoj perspektivi: neke su naprednije, a ostale moraju još da se angažuju i obave domaće zadatke kako bi pripremile teren. Načelno, vidim da su gotovo sve zemlje na dobrom putu.
Mislim, doduše, da u Bosni i Hercegovini treba još da se uradi. Nadam se da ćemo ubrzo dobiti odgovore na naš upitnik. To je nešto što građani te zemlje očekuju od svojih političkih lidera - da vide da politčki lideri imaju kapacitet i spremnost do odlučuju. Oni žele evropsku perspektivu.
Ostale zemlje su, rekao bih, na dobrom putu. Ova strategija će pokriti evropsku perspektivu za sve države Zapadnog Balkana. Veoma je važno istaći da se radi o evropskoj perspektivi za sve zemlje, a ne samo za dvije ili tri.
RSE: Govoreći o Kosovu, koje ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a u svijetlu dešavanja u Kataloniji i problema sa petorkom u EU koja ne priznaje kosovsku nezavisnost. Da li strepite da postoji rizik da Kosovo može zaostajati, imajući u vidu da osim Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje sa Kosovom ne možete ići dalje. Da li postoji neki način da Komisija ozbezbjedi da Kosovo ne zaostaje dok ostali napreduju?
Hahn: Ja, naravno, ne mogu da ignorišem geostrateške i geopolitičke događaje ali ono što mi kao Komisija možemo da uradimo - a što upravo sa posvećenošću i radimo - jeste da pomažemo Kosovu da pripremi teren za buduće članstvo u EU, tako što će poboljšati zakonsku strukturu, ekonomski učinak, podići prihode, što je važno u slučaju Kosova jer jedna trećina dohotka dolazi iz carine koja neće postojati u zajedničkom tržištu.
Jedna trećina nacionalnog dohotka ne može se zamjeniti preko noći, zato time treba da se pozabavimo mnogo ranije. Ovako, po mom mišljenju, možemo konkretno podržati Kosovo u pripremama terena za buduće članstvo u EU.
Kosovo je dio svih ovih priprema koje vode ka regionalnom ekonomskom prostoru. To je još jedan dokaz naše snažne posvećenosti evropskoj perspektivi Kosova.
RSE: Makedonija se i dalje suočava sa sporom oko imena. Da li postoji neki drugi način da Makedonija pokrene procese ili mora da riješi spor oko imena?
Hahn: Moram priznati da se prethodna vlada obratila Grčkoj da rade na mjerama izgradnje zajedničkog povjerenja. Sjećam se da sam bio u prilici da okupim dvojicu ministara inostranih poslova. Bio je prvi put da su seli zajedno i već tu su se neke stvari pokrenule. Sada sa novom vladom imamo potpuno novu dinamiku oko ovih pitanja. Oni su se uspješno otvorili prema Bugarskoj i već su potpisali sporazum o dobrosusjedskim odnosima sa tom državom. Oni su u intenzivnim pregovorima sa Grčkom. Postoji neki napredak, ali, naravno, na kraju, potrebna je saglasnost svih zemalja članica da bi počeli pregovori.
Međutim svi su naučili lekciju da poslije devet godina od preporuke i bez nijedne reakcije sa naše strane, zemlja je otklizala i to se više ne sme ponoviti. Mi, kao Evropljani, mnogo smo investrali da bi se popravila sitacija, to smo postigli, ali sada i mi treba da obavimo svoj dio. Razumijem, da sada postoje neke političke prepreke, ali kao uvijek u životu: kada postoji volja postoji i rješenje.
RSE: Znači, makedonski put ka Briselu za Makedoniji treba biti preko Atine?
Hahn: Ima mnogo načina da se ide prema Briselu i siguran sam da ćemo pronaći rješenje i optimista sam da će se to desiti.
