Objavljeno: 28.08.2017. u 10:45 | Autor: Info-ks | Kategorija: Interview
0
Podobna i za cijeli region

Joseph: Međunarodna integracija Kosova dobra i za Srbiju

Edvard Džozef (Edward Joseph), nekadašnji izaslanik Sjedinjenih Država i Ujedinjenih nacija u mnogim misijama na Balkanu, a sada profesor Univerziteta Džons Hopkins (Johns Hopkins), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da – što se Kosovo prije u potpunosti integriše u međunarodnu zajednicu to će biti bolje i za Albance, ali i Srbe, kao i cio region.

  • Veličina slova:
  • a
  • a
  • a
"Naime, kao i u slučaju drugih otvorenih pitanja poput imena Makedonije, nestabilne situacije u Bosni i Hercegovini – prolongiranjem potpunog priznanja Kosova samo bi se dodatno produbila nestabilnost na Balkanu jer se na taj način podstiču razne političke kombinatorike i snovi, uključujući i o podjeli što bi dodatno destabilizovalo Makedoniju. Razumljivo je da se Beogradu ne sviđa ideja o potpunoj međunarodnoj integraciji nezavisnog Kosova. Međutim, odbacivanje tog pristupa znači produžavanje sadašnje nestabilnosti. Stvarnost nije uvijek prijatna, ali njeno prihvatanje je uvijek produktivnije nego odbacivanje", smatra Joseph.

Povodom spekulacija da iza, navodnog, obavještajnog djelovanja protiv Srbije stoji američki ambasador u Skoplju Džes Bejli (Jess Baily) u cilju rušenja Aleksandra Vučića, Joseph ističe da su to tipične balkanske teorije zavjere.

Rizik od nezainteresovanosti SAD, a ne od rušenja balkanskih lidera

RSE: Šta je u pozadini nedavnog diplomatskog sukoba između Srbije i Makedonije? Da li se zaista radilo o ofanzivnom obaveštajnom djelovanju protiv srpskih institucija, kako tvrde u Beogradu, ili je to bio pokušaj da se pritisnu vlasti u Skoplju da ne glasaju za članstvo Kosova u Unesku?

Joseph: Smatram da postoji dva aspekta ovog spora između Beograda i Skoplja. Najpre, očigledna je veza sa pričom o članstvu Kosova u Unesku. Htio bih da podsetim da su Makedonija i Crna Gora ne samo priznale Kosovo, već da su to uradile među prvim zemljama. Makedonija, u kojoj živi velika albanska populacija, ima dobre odnose sa Kosovom. Ove dvije zemlje su takođe rješile sva granična pitanja. Dakle, članstvo Kosova u Unesku je veoma važan dio posljednjeg spora Beograda i Skoplja.

Novo u čitavoj priči je što ne znamo u kojoj mjeri je na nesuglasice dvije države uticala promjena vlasti u Makedoniji. Beograd je očito bio naklonjen lideru VMRO-a Nikoli Gruevskom, koji je bio premijer čitavu deceniju, za razliku od tenzija u odnosima sa novim predsjednikom Vlade Zoranom Zajevom.

U svakom slučaju, nastaviće se spor dve države oko politike prema Prištini i to je glavni uzrok posljednjih problema u njihovim odnosima.

RSE: A kada je riječ o "ofanzivnom obavještajnom djelovanju" prema srpskim institucijama, kako tvrde u Beogradu? Neki srpski i makedonski tabloidi čak pišu da iza svega stoji američki ambasador u Skoplju Džes Bejli u cilju, navodnog, rušenja Aleksandra Vučića kojim Zapad nije više zadovoljan.

Joseph: Mislim da je veoma malo vjerovatno da su Sjedinjene Države deo neke zavjere u cilju zbacivanja Aleksandra Vučića sa vlasti. Smatram da se radi o tipičnoj balkanskoj teoriji zavjere te da kao i svaka spekulacija nema nikakvog osnova i smisla.

Istina je, zapravo, da je interes Vašingtona za Balkan drastično smanjen. Kakvo god da je mišljenje na Zapadu o Vučiću, a ne mislim da je u svim krugovima negativno – doduše vjerovatno postoji zabrinutost kao uostalom i u slučaju drugih balkanskih političara – posljednja stvar koju bi SAD sada uradile sa ovom administracijom da budu uvučene u balkanske intrige. Jednostavno, nemaju velikog interesa za zbivanja u ovom regionu. Mnogo veći rizik po balkanske zemlje je sve manji interes Vašingtona za ovu regiju a ne učestvovanje u zavjerama.

Smatram da je riječ o laskanju samom sebi onih balkanskih političara koji smatraju da su toliko važni pa će SAD trošiti vreme na bavljenje njima, tačnije njihovom rušenju. Kao što sam rekao, mnogo je veći rizik po Balkan da opada njegova važnost za Vašington.

RSE: Međutim, Vučić je nedavno posjetio SAD gdje je razgovarao sa potpredsednikom Majkom Pensom (Mike Pence), koji je potom došao u Podgoricu kako bi podržao Crnu Goru kao novu članicu NATO-a. Da li to pokazuje da Sjedinjene Države ipak nisu u potpunosti izgubile interes za Balkan ili je riječ o rutinskoj posjeti?

Joseph: Riječ je o važnim simboličnim gestovima kojima se pokazuje da Vašington nije u potpunosti okrenuo leđa regiji. Međutim, nakon odlaska Pensa iz Podgorice nema nagoveštaja o suštinskoj promjeni američke politike u smislu povećanog interesovanja za Balkan. U međuvremenu, aktuelni predsjednik SAD-a pokazuje čudnu privrženost Vladimiru Putinu.

Malo poznat doprinos pokojnog Bajrama Rexhepija

RSE: Kosovo je opterećeno internom političkom blokadom. U međuvremenu, pregovori Beograda i Prištine su već duže vrijeme u zastoju zbog dijametralno suprotnih stavova dvije strane o ključnim pitanjima. Stoga se ne nazire način kako pronaći izlaz iz ove situacije, odnosno nastaviti primjenu Briselskog sporazuma u cilju normalizacije njihovih odnosa.

Joseph: Da, taj ćorsokak u pregovorima sigurno nije dobar. Najpre treba prevazići političku blokadu u Prištini. Svakako da EU i SAD treba da se angažuju kako bi se osigurali otvoreni kanali komunikacije između Srbije i Kosova. Za sada ne postoji opasnost od jačanja tenzija. Međutim, kao što znamo, na Balkanu se to nikada ne može isključiti, uključujući i incidente.

Ovom prilikom hteo bih da odam poštu nedavnom preminulom Bajramu Rexhepiju, nekadašnjem premijeru, ministru unutrašnjih poslova i gradonačelniku Mitrovice. koga sam veoma dobro poznavao. Veoma malo ljudi zna, uključujući i mnoge Srbe, da je odigrao ključnu ulogu 2011. u smirivanju tenzija nakon ubistva jednog pripadnika kosovske policije u pucnjavi između jedinice specijalne policije poslate iz Prištine i lokalnih Srba na sjeveru.

Tada su mnogi Albanci bili spremni da se osvete tako što bi se Srbi južno od Ibra našli na udaru. Međutim, Rexhepi je kao tadašnji ministar odlučno reagovao sprečavajući Albance da to učine i tako pomogao da se spuste tenzije.

Znam na osnovu ličnih kontakata sa Srbima na sjeveru Kosova da, bez obzira na političke razlike i sporove, veoma cijene doktora Rexhepija koga znaju još iz vremena kada je bio zaposlen u bolnici. Neki od tih Srba su ljekari koji su radili sa Rexhepijem i veoma ga poštuju kao kolegu kao što je i on respektovao njih.

RSE: Jedna od spornih tačaka je i članstvo Kosova u Unesku, a što je očito i jedan od uzroka posljednjih tenzija između Beograda i Skoplja, s obzirom da su makedonske vlasti podržale prije dvije godine inicijativu Prištine. Isto je učinila i Crna Gora. Hoće li biti najesen novog glasanja i kakve će biti posljedice?

Joseph: Ne znam da li će se ovo pitanje naći na dnevnom redu zasjedanja Uneska. Međutim, smatram da je dalje međunarodno priznavanje Kosova dobro za cio region, uključujući i za Srbiju. Nezavisnost Kosova se ne može poništiti. Ona je bila neizbježna jer nije postojala alternativa i nepotrebno je odlagana. Možemo sada debatovati o legalnosti, političkim razlikama, historiji do kog perioda u prošlosti neko želi.

Međutim, realnost je takva jer, kao što sam rekao, ne postoji druga opcija i što se Kosovo prije u potpunosti integriše u međunarodnu zajednicu to će biti bolje i za Albance, ali i Srbe, kao i cio region. Naime, kao i u slučaju drugih otvorenih pitanja poput imena Makedonije, nestabilne situacije u Bosni i Hercegovini – prolongiranjem potpunog priznanja Kosova samo bi se dodatno produbila nestabilnost na Balkanu jer se na taj način podstiču razne političke kombinatorike i snovi, uključujući i o podjeli što bi dodatno destabilizovalo Makedoniju

Razumljivo je da se Beogradu ne sviđa ideja o potpunoj međunarodnoj integraciji nezavisnog Kosova. Međutim, odbacivanje tog pristupa znači produžavanje sadašnje nestabilnosti. Stvarnost nije uvijek prijatna, ali njeno prihvatanje je uvijek produktivnije nego odbacivanje.

Nema paralele između Kosova i RS

RSE: Međutim, zvanični Beograd očito ima drugačiji stav. Kada pominjete nestabilnu situaciju u BiH, mnogi u Republici Srpskoj (RS) smatraju ako je Kosovo nezavisno zašto se i ovom entitetu ne omogući samostalan put.

Joseph: Najprije da ukažem na važnu razliku između Kosova i Republike Srpske. Odnosi u Bosni i Hercegovini su regulisani Dejtonskim sporazumom kao međunarodno priznatim dokumentom koga su potpisali i Beograd i Zagreb. Stoga, neprihvatljive su bilo kakve ideje o paralelama, kompenzacijama i povezivanju Kosova sa situacijom u BiH. Bosna i Hercegovina je članica UN-a, a Srbija i Hrvatska su priznale njene granice.

Naravno, BiH se suočava sa ozbiljnim unutrašnjim problemima koji proizilaze iz prije svega nefunkcionalnosti zbog manjkavog ustavnog uređenja proizašlog iz Dejtonskog ugovora, zbog čega ova zemlja stagnira. Međutim, izlišno je govoriti o bilo kakvim paralelama i povezanosti situacije u BiH i Kosova.

Dačićeva ideja o razgraničenju ugrožava Srbe južno od Ibra

RSE: Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić je nedavno predložio razgraničenje Srba i Albanaca na Kosovu. Koliko je to realistično?

Joseph: Ne bih želeo da spekulišem šta je gospodin Dačić zaista pod tim mislio i kakve su njegove prave namjere. No, realnost na Kosovu i Balkanu u cjelini je teška. Manjinske zajednice žive u teškim okolnostima. To nije prijatno iskustvo i zato je razumljivo da su zabrinute jer nemaju suverenitet i pod kontrolom su drugih, većinskih grupa.

Međutim, realnost je i da većina srpske populacije na Kosovu živi južno od rijeke Ibar. Stoga bilo kakva podjela u cilju odvajanja sjevera Kosova, odmah bi ugrozila većinu Srba koji žive južnije i aktivno učestvuju u političkim procesima na Kosovu.

RSE: A kada je riječ o statusu srpskih manastira, tačnije da imaju neku vrstu eksteritorijalnog statusa, što je Dačić takođe pomenuo, imajući u vidu i mogućnost da Kosovo uskoro postane član Uneska?

Joseph: O tome mogu da govorim iz ličnog iskustva kao nekadašnji zamjenik šefa Misije OSCE-a na Kosovu (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju) radeći na obezbjeđivanju maksimalno moguće zaštite srpske baštine. Mnogo puta sam bio u Dečanima i Gračanici. OSCE je publikovao brošuru o svim srpskim grobljima. Prava Srba, uključujući i zaštitu njihove baštine, jasno su precizirana u Ahtisaarijevom planu iz koga je proizašao Ustav Kosova. Kosovske institucije su obavezne da osiguraju poštovanje tih prava.

Sjećam se situacije kada su lokalne vlasti htjele da prave put narušavajući tako prostor koji pripada manastiru Dečani. Tada je reagovao otac Sava i međunarodne organizacije na Kosovu su se suprotstavile takvoj namjeri.

Međutim, opasno je da kada političari poput Dačića lansiraju ideje o razgraničenju jer se time otvara pitanja položaja Srba i njihove baštine južno od Ibra.

U BiH nije uvijek bio haos

RSE: Da se vratimo na situaciju u Bosni i Hercegovini koja je prilično haotična i ne nazire se izlaz.

Joseph: Da, to je haos koji traje deceniju, tačnije od 2006. Međutim, nije oduvijek bila haotična situacija. Nakon rata 1995. bilježi se kontinuiran napredak ka funkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države, što je kulminiralo u vrijeme kada je Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) bio visoki međunarodni predstavnik, koji je otišao sa te funkcije krajem 2005. Nasledio ga je Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz-Schilling), što je bila prekretnica.

Naime, u "Aprilskom sporazumu" te godine bile su predviđene suštinske reforme kojima se poboljšavao aranžman iz Dejtona a u cilju funkcionalnosti države. I predstavnici Srba su prihvatili te promjene. Međutim, u kombinaciji slabog visokog međunarodnog predstavnika koji je upravo preuzeo dužnost i sebičnog manevrisanja tadašnjeg bošnjačkog člana Predsedništva Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić) – ove reforme su srušene.

Od tada se kriza u Bosni i Hercegovini produbljuje, a Švarc Šiling je suštinski poslao poruku svim liderima da neće učiniti ništa da spriječi njihovo djelovanje, da neće intervenisati kao što je to činio njegov prethodnik Pedi Ešdaun. Dobivši zeleno svijetlo, Milorad Dodik prije svih je iskoristio priliku za vođenje svoje politike čime je torpedovan teško postignuti sporazum.

RSE: Zbog svega toga sada je teško pronaći izlaz?

Joseph: Ne vjerujem u to. Naravno, nije lako pronaći rješenje, ali stanje u BiH nije tako dramatično ako se uporedi sa zbivanjima u Avganistanu, Libiji, Siriji i Iraku, gdje se, između ostalog, često izvode samoubilački napadi. Stanovništvo Bosne i Hercegovine je prozapadno orijentisano, postoji širok konsenzus o članstvu u EU.

Postoje mnoge sličnosti i veze među njenim građanima, uključujući i kulturne. No, kada međunarodna zajednica odustaje od svoje uloge, dozvoljavajući političarima poput Milorada Dodika da čine šta hoće, onda je rezultat stagnacija u BiH iz koje mladi ljudi žele da odu.

RSE: Sjedinjene Države su uvele sankcije Dodiku, ali se čini da on nije previše uzbuđen zbog toga.

Joseph: Možda nije impresioniran kaznenim mjerama, ali su ga svakako politički oslabile. Vidjećemo da li će to dovesti do promjena. No, treba imati u vidu da je posjeta zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Brajan Jia (Hoyt Brian Yee) Skoplju omogućila formiranje nove vlade što su blokirali bivša vladajuća partija i šef države Đorđe Ivanov (Gjorge). Dakle, snažna diplomatija u Skoplju je bila uspješna. Nema razloga da zajednički napor Berlina, Brisela i Vašingtona ne omogući napredak i u Bosni i Hercegovini.

Rusija stvara pogrešnu sliku o alternativi za Srbe

RSE: Rekli ste da su SAD sve manje zainteresovane za Balkan. Da li to ostavlja dodatni prostor za djelovanje Rusije, imajući u vidu i da je EU okupirana internim problemima ili je nakon ulaska Crne Gore u NATO i odlaska sa vlasti Moskvi naklonjenog makedonskog premijera Nikole Grujevskog, taj teren za njeno geostrateško manevrisanje ipak sužen?

Joseph: Da, razvoj situacije u Makedoniji i Crnoj Gori ne ide u prilog Rusiji. No, to ne znači da je Moskva odustala od svojih interesa u regiji. Očigledno je fokusirana na Srbiju i Republiku Srpsku i učiniće sve što je u njenoj moći da podrije evroatlantske integracije balkanskih zemalja.

Takođe, da stvori pogrešnu sliku među Srbima da postoje druge opcije u odnosu na suštinske reforme kojima bi se omogućilo stvaranje funkcionalne ekonomije i istinski demokratskog društva. To izaziva ozbiljnu zabrinutost i ostaje nada da će Srbi napraviti najbolji izbor za svoju budućnost.

RSE: Jedan od razloga za smanjen interes SAD-a za Balkan, kao i za druga međunarodna pitanja osim najvažnijih, jesu unutrašnja politička trvenja između predsjednika Donalda Trampa (Trump) i Kongresa, zatim rasne i druge tenzije. Mnogima izvan SAD-a nije baš najasnije šta se to dešava. Kako će se to razriješiti i kakav bi to efekat mogao da ima na ostatak svijeta?

Joseph: Ni mi u SAD-u ne razumijemo šta se zapravo dešava. Predsjednik Trump predstavlja potpuno novi i, na neki način, šokantan politički fenomen. Nedavno su se desili nemili incidenti u Šarlotsvilu gdje su se pojavile opake snage za koje su mnogi Amerikanci smatrali da su iskorenjene, ali su se sa predsjednikom Trumpom na neki način vratile na scenu. Teško mi je da objasnim drugima šta se dešava jer i sam imam problem da to shvatim.

RSE: SAD su izuzetno podjeljene. Iako je Trump u sukobu sa djelom rukovodstva svoje Republikanske partije, na terenu ga podržava oko 80 odsto republikansko nastrojenih građana, što pokazuju posljednja istraživanja. Da li SAD, kao jedna od prvih modernih demokratija, ima snage da prevaziđe ove podjele i probleme?

Joseph: Ne znamo. Čini se da Sjedinjene Američke Države sa predsjednikom Trumpom više nisu zainteresovane da pokažu tu vrstu liderstva. Stoga je situacija veoma uznemirujuća ako ste Amerikanac u ovom trenutku.
0

Sve iz rubrike Interview

Prethodni članci iz rubrike Interview

Vremenska prognoza

Priština

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 1.5 m/s
00:00 - 06:00 -2° 2.6 m/s
06:00 - 12:00 -2° 1.8 m/s
12:00 - 18:00 1.9 m/s

Prizren

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 1.8 m/s
00:00 - 06:00 -2° 1.4 m/s
06:00 - 12:00 -1° 1.3 m/s
12:00 - 18:00 10° 1.0 m/s

Peć

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 -2° 1.9 m/s
00:00 - 06:00 -3° 1.7 m/s
06:00 - 12:00 -3° 1.4 m/s
12:00 - 18:00 0.5 m/s

Mitrovica

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 2.0 m/s
00:00 - 06:00 1.9 m/s
06:00 - 12:00 -3° 0.8 m/s
12:00 - 18:00 2.8 m/s

Ferizaj

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 2.3 m/s
00:00 - 06:00 2.3 m/s
06:00 - 12:00 -3° 1.4 m/s
12:00 - 18:00 0.7 m/s

Gnjilane

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 1.6 m/s
00:00 - 06:00 -1° 1.4 m/s
06:00 - 12:00 -2° 1.2 m/s
12:00 - 18:00 1.6 m/s

Facebook preporuke