“Naš prioritet biće dijalog sa Srbima sa Kosova: imamo ekonomski i socijalni plan za sjeverne opštine na Kosovu. Mi nismo protiv Srba, ali Srbija je protiv nas”, kaže za “Blic” Albin Kurti, najozbiljniji kandidat za premijera Kosova.
Lider “Samoopredjeljenja” prema većini analitičara najbliže je premijerskoj fotelji na Kosovu: ostvario je najbolji pojedinačni izborni rezultat, a ima i podršku Zapada.
"Kurti je vuk u jagnjećoj koži" - napisala je novinarka "Dojče velea" Adelhajd Fajlke nedavno u jednoj od post-izbornih analiza uspeha "Samoopredjeljenja". I mada u dijelu kosovske ali i evropske javnosti Kurti ima pozitivan imidž (nekorumpiranog, principijelnog, bliskog Zapadu), lider "Samoopredjeljenja" jedan je od ekstremnijih političara na Kosovu. Iako više pred sudom nema teret optužbi za ratne zločine (uhapšen je 1999. zbog optužbi za terorizam i osuđen na 15 godina zatvora, ali je aboliran 2001. godine), danas svakim svojim nastupom jasno stavlja do znanja da ne želi nikakve pregovore sa Srbijom po pitanju statusa Kosova. Briselski sporazum za njega je izdaja nacionalnih interesa; zbog "loše" demarkacije sa Crnom Gorom održavao je zapaljive demonstracije (sa vrelikim brojem privedenih); naglašava da ZSO nije po merilima kosovskog Ustava, zalaže se za ujedinjenje sa Albanijom.
Sada, sa novim kapitalom stečenim osvajanjem 26 odsto glasova na junskim izborima, po prvi put ima realnu priliku da preuzme vlast i postane premijer...
Blic: Hoćete li vi biti novi premijer Kosova?
Kurti: Ne može biti nove vlade sa starim režimom. Kao kandidat za premijera preduzeću sve potrebne mjere za početak i predvođenje razgovora za formiranje nove vlade. U prvom redu ćemo razgovorati sa strankama koalicije koju čine Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za novo Kosovo, Alternativa i Pokret za pravdu (u pitanju je koalicija oko bivšeg premijera Ise Mustafe, prim. nov.), ali i sa pojedinim poslanicima koji su u sklopu koalicije PAN (koalicija oko Thaçija i Haradinaja, prim. nov.).
Blic: Ipak, isključivi ste i o Briselskom sporazumu govorite negativno. Kako biste onda vodili pregovore sa Srbijom?
Kurti: Naš prioritet biće dijalog sa Srbima sa Kosova: imamo plan za sjeverne opštine na Kosovu kojim su predviđene kombinovane ekonomske i socijalne mjere. Dosadašnji dijalog koji je vođen sa Srbijom u Briselu nije postavio nikakve uslove Srbiji, a razgovara se o unutrašnjim pitanjima Kosova. Zato ishod nije mogao biti pravedan. Ovaj dijalog stvara utisak normalizacije odnosa, ali u suštini samo produbljuje etničke podjele. Mi u principu nismo protiv dijaloga, nego smo protiv dijaloga koji Kosovo pretvara u temu, a Srbiju u onog koji određuje agendu te teme. Srbija treba da ispuni niz uslova jer mnogo duguje Kosovu. Kao vlada Kosova sa Briselom ćemo pokrenuti dijalog o dijalogu sa drugim zemljama Balkana, uključivši tu i Srbiju - dakle, jedan „dijalog o dijalogu“ sa EU.
Blic: Vaše izjave o Srbima su u najmanju ruku problematične i čine vas ekstremistom. Kakav je vaš stav prema srpskoj manjini?
Kurti: Od kada je opština Priština pod vlasti „Samooopredeljenja“, u dva sela - unutar urbanog prostora glavnog grada Kosova - u kojima žive Srbi, sve ide u najboljem redu. Ustav i naši zakoni garantuju zastupanje manjinskih predstavnika u parlamentu i u vladi, pa i Srba. Ne vidimo Srbe kao Srbiju. Mi nismo protiv Srba, ali Srbija je protiv nas. Problem je u tome što je jedan dio Srba sa Kosova instrumentalizovan od Beograda. Ima onih koji priznaju našu zajedničku nezavisnu republiku i javno, a još više to priznaju privatno. Na Kosovu, Srbija instrumentalizuje lokalne Srbe preko „Srpske liste”, koja deformiše volju srpskih građana. Pogrešno je da Srbe i Albance vidimo samo kao njihov nacionalni identitet. I Albanci i Srbi nisu oduvijek i svugdje samo Albanci i Srbi: svi oni imaju svoje socijalne uloge i profesije, različite prošlosti i snove za budućnost.
Blic: Zašto dovodite u pitanje legalnost ZSO, to je obaveza koju Kosovo uporno izbegava?
Kurti: Što se tiče Zajednice srpskih opština, konstatovano je preko Ustavnog suda da je Briselski sporazum po tom pitanju u koliziji sa čak 23 člana Ustava! ZSO je projekat Beograda, a ne Srba na Kosovu. Korumpirana vlast u Prištini je to prihvatila. Putem ZSO nastupila bi „federalizacija“ Kosova na „kosovski“ i srpski entitet, pri čemu Srbija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu. Time će se Kosovo pretvoriti u drugu Bosnu. To ne možemo dozvoliti jer nikom nije u interesu da imamo nefunksionalnu republiku, pa ni Srbima sa Kosova.
Blic: Brojni su dokazi zverskih zločina OVK na Kosovu. Kakav je vaš stav o tome, da li će zločinci odgovarati?
Kurti: Imali smo Unmiik, pa Haški tribunal, pa Euleks, a sada nam stiže još jedan najnoviji sud. Nama treba univerzalna pravda, a ne dodatni specijalni sudovi koji prava građana i pravdu za građane potčinjavaju političkoj kratkoročnoj stabilnosti. Za sve zločine postoje zločinci i oni moraju biti pronađeni i izvedeni pred sud. Ne verujem da je UÇK (OVK) sprovela ratne zločine, ali vjerujem da je bilo pojedinaca koji su se krili iza njenog imena znajući narodnu podršku koju ima UÇK.
Vojska Kosova
Blic: Zašto uporno forsirate formiranje vojske Kosova?
Kurti: Narod Kosova treba da stavlja na dnevni red njegovo pravo za odbranu, isto kao i drugi narodi. Kosovu je potrebna vojska za mir. Oružane snage Kosova biće institucija koja će nam garantovati bezbjednost, ali i partnerstvo sa našim saveznicima - Albanijom, SAD, i integraciju u NATO. U odnosu na Srbiju, koja godišnje izdvaja 500 miliona eura za vojsku, sadašnji budžet Kosova za kosovske sigurnosne snage izdvaja 50 miliona eura godišnje. Kosovo treba da gradi svoju vojsku srazmerno broju stanovništva. Imamo oko dva miliona stanovnika, a prema nekim studijama dobro je da jedan odsto stanovništva bude zastupljeno na polju sigurnosti, zaštite i odbrane, što bi značilo da ćemo u ukupno u redovima policije i vojske imati od 18.000 do 20.000 pripadnika.
"Kurti je vuk u jagnjećoj koži" - napisala je novinarka "Dojče velea" Adelhajd Fajlke nedavno u jednoj od post-izbornih analiza uspeha "Samoopredjeljenja". I mada u dijelu kosovske ali i evropske javnosti Kurti ima pozitivan imidž (nekorumpiranog, principijelnog, bliskog Zapadu), lider "Samoopredjeljenja" jedan je od ekstremnijih političara na Kosovu. Iako više pred sudom nema teret optužbi za ratne zločine (uhapšen je 1999. zbog optužbi za terorizam i osuđen na 15 godina zatvora, ali je aboliran 2001. godine), danas svakim svojim nastupom jasno stavlja do znanja da ne želi nikakve pregovore sa Srbijom po pitanju statusa Kosova. Briselski sporazum za njega je izdaja nacionalnih interesa; zbog "loše" demarkacije sa Crnom Gorom održavao je zapaljive demonstracije (sa vrelikim brojem privedenih); naglašava da ZSO nije po merilima kosovskog Ustava, zalaže se za ujedinjenje sa Albanijom.
Sada, sa novim kapitalom stečenim osvajanjem 26 odsto glasova na junskim izborima, po prvi put ima realnu priliku da preuzme vlast i postane premijer...
Blic: Hoćete li vi biti novi premijer Kosova?
Kurti: Ne može biti nove vlade sa starim režimom. Kao kandidat za premijera preduzeću sve potrebne mjere za početak i predvođenje razgovora za formiranje nove vlade. U prvom redu ćemo razgovorati sa strankama koalicije koju čine Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za novo Kosovo, Alternativa i Pokret za pravdu (u pitanju je koalicija oko bivšeg premijera Ise Mustafe, prim. nov.), ali i sa pojedinim poslanicima koji su u sklopu koalicije PAN (koalicija oko Thaçija i Haradinaja, prim. nov.).
Blic: Ipak, isključivi ste i o Briselskom sporazumu govorite negativno. Kako biste onda vodili pregovore sa Srbijom?
Kurti: Naš prioritet biće dijalog sa Srbima sa Kosova: imamo plan za sjeverne opštine na Kosovu kojim su predviđene kombinovane ekonomske i socijalne mjere. Dosadašnji dijalog koji je vođen sa Srbijom u Briselu nije postavio nikakve uslove Srbiji, a razgovara se o unutrašnjim pitanjima Kosova. Zato ishod nije mogao biti pravedan. Ovaj dijalog stvara utisak normalizacije odnosa, ali u suštini samo produbljuje etničke podjele. Mi u principu nismo protiv dijaloga, nego smo protiv dijaloga koji Kosovo pretvara u temu, a Srbiju u onog koji određuje agendu te teme. Srbija treba da ispuni niz uslova jer mnogo duguje Kosovu. Kao vlada Kosova sa Briselom ćemo pokrenuti dijalog o dijalogu sa drugim zemljama Balkana, uključivši tu i Srbiju - dakle, jedan „dijalog o dijalogu“ sa EU.
Blic: Vaše izjave o Srbima su u najmanju ruku problematične i čine vas ekstremistom. Kakav je vaš stav prema srpskoj manjini?
Kurti: Od kada je opština Priština pod vlasti „Samooopredeljenja“, u dva sela - unutar urbanog prostora glavnog grada Kosova - u kojima žive Srbi, sve ide u najboljem redu. Ustav i naši zakoni garantuju zastupanje manjinskih predstavnika u parlamentu i u vladi, pa i Srba. Ne vidimo Srbe kao Srbiju. Mi nismo protiv Srba, ali Srbija je protiv nas. Problem je u tome što je jedan dio Srba sa Kosova instrumentalizovan od Beograda. Ima onih koji priznaju našu zajedničku nezavisnu republiku i javno, a još više to priznaju privatno. Na Kosovu, Srbija instrumentalizuje lokalne Srbe preko „Srpske liste”, koja deformiše volju srpskih građana. Pogrešno je da Srbe i Albance vidimo samo kao njihov nacionalni identitet. I Albanci i Srbi nisu oduvijek i svugdje samo Albanci i Srbi: svi oni imaju svoje socijalne uloge i profesije, različite prošlosti i snove za budućnost.
Blic: Zašto dovodite u pitanje legalnost ZSO, to je obaveza koju Kosovo uporno izbegava?
Kurti: Što se tiče Zajednice srpskih opština, konstatovano je preko Ustavnog suda da je Briselski sporazum po tom pitanju u koliziji sa čak 23 člana Ustava! ZSO je projekat Beograda, a ne Srba na Kosovu. Korumpirana vlast u Prištini je to prihvatila. Putem ZSO nastupila bi „federalizacija“ Kosova na „kosovski“ i srpski entitet, pri čemu Srbija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu. Time će se Kosovo pretvoriti u drugu Bosnu. To ne možemo dozvoliti jer nikom nije u interesu da imamo nefunksionalnu republiku, pa ni Srbima sa Kosova.
Blic: Brojni su dokazi zverskih zločina OVK na Kosovu. Kakav je vaš stav o tome, da li će zločinci odgovarati?
Kurti: Imali smo Unmiik, pa Haški tribunal, pa Euleks, a sada nam stiže još jedan najnoviji sud. Nama treba univerzalna pravda, a ne dodatni specijalni sudovi koji prava građana i pravdu za građane potčinjavaju političkoj kratkoročnoj stabilnosti. Za sve zločine postoje zločinci i oni moraju biti pronađeni i izvedeni pred sud. Ne verujem da je UÇK (OVK) sprovela ratne zločine, ali vjerujem da je bilo pojedinaca koji su se krili iza njenog imena znajući narodnu podršku koju ima UÇK.
Vojska Kosova
Blic: Zašto uporno forsirate formiranje vojske Kosova?
Kurti: Narod Kosova treba da stavlja na dnevni red njegovo pravo za odbranu, isto kao i drugi narodi. Kosovu je potrebna vojska za mir. Oružane snage Kosova biće institucija koja će nam garantovati bezbjednost, ali i partnerstvo sa našim saveznicima - Albanijom, SAD, i integraciju u NATO. U odnosu na Srbiju, koja godišnje izdvaja 500 miliona eura za vojsku, sadašnji budžet Kosova za kosovske sigurnosne snage izdvaja 50 miliona eura godišnje. Kosovo treba da gradi svoju vojsku srazmerno broju stanovništva. Imamo oko dva miliona stanovnika, a prema nekim studijama dobro je da jedan odsto stanovništva bude zastupljeno na polju sigurnosti, zaštite i odbrane, što bi značilo da ćemo u ukupno u redovima policije i vojske imati od 18.000 do 20.000 pripadnika.
