Bivši lider Oslobodilačke vojske Kosova i kosovski premijer Ramush Haradinaj, koji je uhapšen u januaru u Francuskoj po potjernici Srbije, izjavio je danas da je "žrtva političkog progona".
Haradinaj, o čijem izručenju Srbiji treba odluku da donese apelacioni sud u francuskom gradu Kolmaru na ročištu naredne nedjelje, izjavio je u intervjuu agenciji France-Presse da ne očekuje da će tada biti doneta konačna odluka.
"Nikad se ne zna, ali osjećam da će to da traje. Sud treba da razmotri informacije koje je tražio od Beograda i mislim da će odluka biti doneta u narednih nekoliko nedjelja", rekao je Haradinaj, koji je u Srbiji osumnjičen za ratne zločine na Kosovu.
Bivši premijer Kosova rekao je da poštuje francusko pravosuđe, ali da ne razumije sporost u rješavanju njegovog slučaja.
"Svi su shvatili da je moj slučaj političke prirode. Nadam se da će svi doći do takvog zaključka", rekao je Haradinaj, koji je izrazio uvjerenje da neće biti izručen Srbiji.
"Ne vjerujem uopšte da ću biti izručen. Zahtjev za izručenje nije osnovan. Ja sam prava žrtva političkog progona zbog moje posvećenosti da Kosovo bude nezavisno", ocjenio je on.
Ništa od presude u četvrtak, neće žuriti
Lider bivše OVK Ramush ne očekuje da će francuski apelacioni sud u četvrtak doneti presudu po zahtjevu Srbije za njegovo izručenje.
"Nikad se ne zna, ali moj osjećaj je da neće žuriti. Sud će razmotriti informacije tražene od Beograda i odluka može biti doneta u narednim nedjeljama", rekao je Haradinaj u intervjuu za AFP.
Apelacioni sud u francuskom gradu Kolmaru odložio je za četvrtak 6. april donošenje odluke o zahtjevu Srbije za izručenje Ramusha Haradinaja zbog sumnje da je izvršio ratne zločine na Kosovu 1998. i 1999. godine.
Haradinaj je, s druge strane, uvjeren da će biti oslobođen.
"Ne mogu ni u jednom trenutku da zamislim da ću biti poslat u Srbiju, zahtjev za izručenje nema osnova i ja sam žrtva jednog pravog političkog progona zbog angažovanja za nezavisno Kosovo", tvrdi Haradinaj.
On je ocjenio da je sporazum o normalizaciji odnosa sa Beogradom "neuspjeh" i zalaže se za novi okvir sa jasnim ciljevima za nastavak dijaloga sa Beogradom.
Pored toga, on je optužio srpske lidere da podstiču napetosti zbog izbora.
Haradinaj se osvrnuo i na transformaciju Bezbjednosnih snaga Kosova u vojsku, ocjenivši da je to "legitiman cilj".
"Bezbjednosna situacija je veoma složena u regionu, i teroristi kao izazivači nevolja koriste svaki vakum. Kosovska vojska doprinela bi da se to izbjegne", rekao je Haradinaj.
On je dodao da je bio potpuno iznenađen i šokiran svojim hapšenjem, s obzirom da ima Šengensku vizu i diplomatski pasoš kao bivši kosovski premijer.
Haradinaj je podsjetio da je u Srbiji vođen postupak protiv nekadašnjih visokih zvaničnika zapadnih zemalja, kao što su bivši predsjednik Francuske Žak Širak, nekadašnji premijer Britanije Toni Bler, bivši predsjednik SAD i bivša državna sekretarka SAD Bil Klinton i Medlin Olbrajt.
"Sebe vidim kao posljednjeg u nizu koji je dio takve logike", rekao je Haradinaj, ističući da zbog hapšenja propušta priliku da bude na Kosovu i da se bori za "svoju viziju" kao opozicioni lider.
"Svi oni već rade svoj posao. Dakle, svi vode kampanju sem mene", rekao je Haradinaj.
On tvrdi da građani Kosova vide NATO kao svoje sopstvene snage.
"Naš cilj je da mi kao Kosovo imamo sopstvenu vojsku i da se tako odužimo NATO-u", rekao je Haradinaj.
Haradinaj, koji je lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova, uhapšen je 4. januara na granici Švicarske i Francuske po srpskoj potjernici, a Srbija je potom uputila Francuskoj zahtjev za njegovo izručenje.
On je nedjelju dana kasnije pušten da odluku suda o zahtjevu Srbije za ekstradiciju čeka na slobodi, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno da napušta teritoriju Francuske.
Istraga protiv Haradinaja u Srbiji je pokrenuta 2004. godine, a u januaru je proširena novim optužbama i novim dokazima koji su prosleđeni sudu u Kolmaru.
Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine na Kosovu, ali je 2012. pravosnažno oslobođen svih optužbi.
Srbija traži Haradinaja zbog sumnje da je izvršio krivična djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu u toku 1998. i 1999. godine, a riječ je, kako je Beograd saopštio, o djelima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.
"Nikad se ne zna, ali osjećam da će to da traje. Sud treba da razmotri informacije koje je tražio od Beograda i mislim da će odluka biti doneta u narednih nekoliko nedjelja", rekao je Haradinaj, koji je u Srbiji osumnjičen za ratne zločine na Kosovu.
Bivši premijer Kosova rekao je da poštuje francusko pravosuđe, ali da ne razumije sporost u rješavanju njegovog slučaja.
"Svi su shvatili da je moj slučaj političke prirode. Nadam se da će svi doći do takvog zaključka", rekao je Haradinaj, koji je izrazio uvjerenje da neće biti izručen Srbiji.
"Ne vjerujem uopšte da ću biti izručen. Zahtjev za izručenje nije osnovan. Ja sam prava žrtva političkog progona zbog moje posvećenosti da Kosovo bude nezavisno", ocjenio je on.
Ništa od presude u četvrtak, neće žuriti
Lider bivše OVK Ramush ne očekuje da će francuski apelacioni sud u četvrtak doneti presudu po zahtjevu Srbije za njegovo izručenje.
"Nikad se ne zna, ali moj osjećaj je da neće žuriti. Sud će razmotriti informacije tražene od Beograda i odluka može biti doneta u narednim nedjeljama", rekao je Haradinaj u intervjuu za AFP.
Apelacioni sud u francuskom gradu Kolmaru odložio je za četvrtak 6. april donošenje odluke o zahtjevu Srbije za izručenje Ramusha Haradinaja zbog sumnje da je izvršio ratne zločine na Kosovu 1998. i 1999. godine.
Haradinaj je, s druge strane, uvjeren da će biti oslobođen.
"Ne mogu ni u jednom trenutku da zamislim da ću biti poslat u Srbiju, zahtjev za izručenje nema osnova i ja sam žrtva jednog pravog političkog progona zbog angažovanja za nezavisno Kosovo", tvrdi Haradinaj.
On je ocjenio da je sporazum o normalizaciji odnosa sa Beogradom "neuspjeh" i zalaže se za novi okvir sa jasnim ciljevima za nastavak dijaloga sa Beogradom.
Pored toga, on je optužio srpske lidere da podstiču napetosti zbog izbora.
Haradinaj se osvrnuo i na transformaciju Bezbjednosnih snaga Kosova u vojsku, ocjenivši da je to "legitiman cilj".
"Bezbjednosna situacija je veoma složena u regionu, i teroristi kao izazivači nevolja koriste svaki vakum. Kosovska vojska doprinela bi da se to izbjegne", rekao je Haradinaj.
On je dodao da je bio potpuno iznenađen i šokiran svojim hapšenjem, s obzirom da ima Šengensku vizu i diplomatski pasoš kao bivši kosovski premijer.
Haradinaj je podsjetio da je u Srbiji vođen postupak protiv nekadašnjih visokih zvaničnika zapadnih zemalja, kao što su bivši predsjednik Francuske Žak Širak, nekadašnji premijer Britanije Toni Bler, bivši predsjednik SAD i bivša državna sekretarka SAD Bil Klinton i Medlin Olbrajt.
"Sebe vidim kao posljednjeg u nizu koji je dio takve logike", rekao je Haradinaj, ističući da zbog hapšenja propušta priliku da bude na Kosovu i da se bori za "svoju viziju" kao opozicioni lider.
"Svi oni već rade svoj posao. Dakle, svi vode kampanju sem mene", rekao je Haradinaj.
On tvrdi da građani Kosova vide NATO kao svoje sopstvene snage.
"Naš cilj je da mi kao Kosovo imamo sopstvenu vojsku i da se tako odužimo NATO-u", rekao je Haradinaj.
Haradinaj, koji je lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova, uhapšen je 4. januara na granici Švicarske i Francuske po srpskoj potjernici, a Srbija je potom uputila Francuskoj zahtjev za njegovo izručenje.
On je nedjelju dana kasnije pušten da odluku suda o zahtjevu Srbije za ekstradiciju čeka na slobodi, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno da napušta teritoriju Francuske.
Istraga protiv Haradinaja u Srbiji je pokrenuta 2004. godine, a u januaru je proširena novim optužbama i novim dokazima koji su prosleđeni sudu u Kolmaru.
Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine na Kosovu, ali je 2012. pravosnažno oslobođen svih optužbi.
Srbija traži Haradinaja zbog sumnje da je izvršio krivična djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu u toku 1998. i 1999. godine, a riječ je, kako je Beograd saopštio, o djelima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.
