Rasim Demiri, ministar bez portfelja u Vladi Republike Kosovo Plodotvorna posjeta Turskoj donijeće investicije u bošnjačkim sredinama

Gospodine ministre, vi ste ovih dana imali zvaničnu posjetu Republici Turskoj na poziv zamjenika premijera te zemlje, prof. dr. Numana Kurtulmuşa. Recite nam, kako se odvijala ta posjeta i koji značaj ima za Kosovo i Bošnjake Kosova?

Rasim Demiri: Poziv od gospodna zamjenika premijera Turske, adresiran je na adresu mojeg minstartsva i na moje lično ime. U susretu sa njime objasnio sam rad mojega ministarstva, a potom sam se najviše osvrnuo na  položaj i stanje bošnjačke zajednice na Kosovu. S’obzirom da zamjenik premijera vodi i resor obrazovanja, razgovarali smo i na tu temu - kako da unaprijedimo suradnju između dvije naše države. Zatražio sam da se poveća kvota naših studenata na njihovim univerzitetima, tako da smo dobili obećanje da će se naredne godine ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem.  

Vi ste, kako je prenijela turska štampa, razgovarali sa zamjenikom premijera Turske i po pitanju zdravsta. Koja je važnost ovih razgovora i koliki je značaj za kosovske Bošnjake i Kosovare uopšte?

Rasim Demiri: Ono što je važno u susretu sa zamjenikom premijera Turske je naš razgovor na temu zdravstva. Svjedoci smo da je teškim bolesnicima sve teže doći do liječenja van zemlje, pa i u Turskoj. Minsitarstva zdravlja  obeju zemalja već imaju  potpisan sporarazum o besplatnom liječenju u Turskoj za 100 bolesnika godišnje. Upoznao sam domaćina da je Bošnjacima sve teže da dobiju taj besplatan ljekarski tretman u njegovoj zemlji. Poslijednih godina  svjedoci smo također da nijedan pacijent iz bošnjačke zajednice nije liječen u ovoj prijateljskoj zemlji. S’ toga sam apelovao da Bošnjaci dobiju garantovanu kvotu i naveo podatak da nije zabilježeno da je neko od Bošnjaka, unazad par godina, otišao na liječenju u Turskoj.

Da li zamjenik premijera Turske iskazuje interesovanje da njegova zemlja ulaže u bošnjačkim sredinama?

Rasim Demiri: Turski zamjenik premijera iskazuje zainteresiranost za bošnjačku zajednicu kada je u pitanju privreda, obrazovanje, zapošljavanje i drugo. Istakao sam da je najbolji način kroz ulaganje Turske u bošnjačkim sredinama, u prvom redu, ulaganje u poljoprivredu. Zamjenik premijera se složio sa mnom i na tome ćemo ubuduće raditi.

Spomenuli ste surdanju u obrazovanju. Da li ste prenijeli zahtjev bošnjačke zajednice na kojim fakulktetima ona iskazuje interes? Konkretno, o kojim fakultetima je bilo riječi sa vicepremijerom Turske?

Rasim Demiri: Ono što smo zatražili, kada je u pitanju prijem studenata na fakultetima u Turskoj, je pristup Medicnskom fakultetu, bazirajući se činjenicom da je i ove godine upravo bio najveći interes studenata za taj fakultet.

Prema kvoti, na odnosu sporazuma Vlade Kosova i Turske, koliko studenata može studirati na račun Ministarstva obrazovanja Turske u ovoj zemlji, koliko iz bošnjačke zajednice?

Rasim Demiri: Na osnovu ugovora između  Vlada Kosova i Turske, svake godine se primaju po dva studenta sa Kosova na Medinskom fakultetu, bez naglašavanja etničke pripadnosti. S’toga, mislim da Bošnjaci nikada neće doći na red i zato smo apelovali da Turska Vlada uzme u obzir, da zagarantira, da bar jedno mjesto odobri na Medicinskom fakultetu.

S’obzirom da je poznato da u Turskoj živi velika bošnjačka dijaspora sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Koliko je, gospodine ministre, vlada Turske upoznata sa brojkom BošnjakaTurskoj i na Kosovu?

Rasim Demiri: Svake godine kada idem u Tursku sa njenim zvaničnicima razgovaramo na ovu temu. Ono što mi je sam zamjenik premijera rekao je da su Bošnjaci u Turskoj u nekim gradovima faktor; Istambul, Izmir, Bursa... Ja sam svoga domaćina upoznao o našim kontaktima sa Bošnjacima koji tamo žive, na šta me je on informisao da u njegovoj zemlji živi pet do sedam miliona Bošnjaka porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije.

Vi ste pored posjete zamjenika premijera Turske, gospodina Kurtulmuşa, imali i još nekoliko razgovora sa drugim zvaničnicima. Koje su te posjete koje su važne za državu Kosovo, a samim tim i za bošnjačku zajednicu?

Rasim Demiri: Pored razgovora sa zamjenikom premijera te zemlje, gospodinom profesorom dr. Numanom Kurtulmuşem, ja sam imao i niz drugih značajnih susreta za državu Kosovo, a posebno za bošnjačku zajednicu. Imao sam uspješan suret sa generalnim direktorom Međunarodne turske razvojne agencije "Tika“, Serdarom Çamom, gdje je našim razgovorima prisutvovao i gospodin Mahmud Cevid, direktor "Tike“ za Balkan. Bili su to konstruktivni razgovori. Dogovorili smo se o daljoj suradnji investranja ove agencije u bošnjačkim sredinama, nakon što sam ih upoznao sa njenim investiranjima na Kosovu, to jest u bošnjačkim sredinama na šta sam se svesrdno zahvalio.

Koja su ta ulaganja turske razvojne organizacije "Tika“ u prošloj godini u bošnjačkim sredinama i šta ste se konkretno dogovorili sa direktorom "Tike“, gospodinom Serdarom Canom. Koji su ti projekti?

Rasim Demiri: Prošle godine je "Tika“ ulagala u proizvodnji malina u bošnjačkim sredinama što će nastaviti i u narednoj godini. Ono što smo se u ovom susretu konkretno dogovorili je da će ova agencija već naredne godine finasirati dva projekta koji su korisni bošnjačkoj zajednici. Prvi projekta je donacija od 300 hiljada eura za obezbjeđivanje krava muzara za 200 bošnjačkih familija. Drugi projekat je izgradnja nove zgrade u Rečanima za buduću bošnjačku opštinu.
Sa svim tim zvaničnicima u Turskoj, kao što ste spomenuli razgovarli ste na temu decentralizacije i formiranje bošnjačkih opština?

Rasim Demiri: Ja sam više puta u razgovorima proklamovao pojam decentralizacije, pa su me pitali: "šta može Turska učiniti da Bošnjaci dobiju opštinu?" Ono što sam zatražio od njih je da izgrade zgradu buduće opštine Rečane. Dogovorili smo se sa generalnim direktorom "Tike" da se sa njenom izgradnjom započne naredne 2016. godine, čim predamo projekat. Što se tiče ovoga projekta ja sam razgovarao i sa predstavnicima "Tike" ovdje na Kosovu. No, napominjem da nam je trenutno obaveza da napravimo spisak onih porodica, prevahodno socijalno  ugroženih, da realizujemo onaj projekat vrijedan 300.000 eura - da 200 bošnjačkih porodica dobije po jednu kravu muzaru. Oba projekta se trebaju realizirati u 2016. godini.

Vi ste, prema pisanju turske štampe, pored ovih imali i još dva druga važna sastanka?

Rasim Demiri: Imao sam još dva važna sastanka. Prvi je sa predsjednikom "Diyaneta", to jest Islamske zajednice Republike Turske, gospodinom Mehmetom Görmezom, čovjekom koji je četvrti po hijerarhiji u Turskoj. Razgovarali smo o stanju bošnjačke zajednice na Kosovu, o vjerskom životu na Kosovu, kako su se Bošnjaci organizirali. I ono što sam zatražio je bratimljenje dveju džamija, kosovske i turske. Jedna iz bošnjačke sredine, a druga iz Istanbula. Također sam zatražio od predsjednika "Diyaneta" da omogući upis naših studenata na Fakultetima islamskih nauka u Turskoj. Istakao sam mu da postoji interes i za upis učenika u srednjim školama, što je naišlo na razumijevanje samog predsjednika da se omogući upis za sve zainteresiranje učenike za srednjevjerske škole ili za Fakultetete islamskih nauka. Drugi interesantan sastanak bio je sa privrednicima Turske, to jest sa članovima Udruženja "Misijat" koje ima svoje podružnice, ne samo u Turskoj, već i po čitavoj Euoropi, a jedno će se ubrzo otvoriti i ovdje na Kosovu. Napravićemo jaku sponu između kosovskih i turskih biznismena. Moja je obaveza da u razgovoru sa nadlježnim ljuidima iz sfere biznisa upoznam zainteresirane za ovu mogućnost. Da predočim bošnjačkim poslovnim ljudima da uspostave suradnju i prošire svoje biznise.

Ministre Demiri, recite nam kako ocjenjujete vašu zvaničnu posjetu Turskoj i koliko će ona imati značaj na dalje političke, ekonomske, kulturne, vjerske i druge veze?

Rasim Demiri: Smatram da je moja posjeta bila plodotvrona i korisna i za samu državu Kosovo i za bošnjačku zajednicu. Radi toga će uslijediti, u toku desetak dana, posjeta zamjenika premijera Turske Kosovu kada ćemo nastaviti naše konkretne planove i nastaviti sa razgovorima po iznijetim temama. 

Naravno, imaću ubrzo još jednu posjetu Republici Turksoj gdje ću ragovarati sa tamošnjim Bošnjacima koji su veliki privrednici, a koji su spremni da posao prošire u Republici Kosovo. Dakle, cilj te posjete biće da se iznađu mogućnosti da ti bošnjački biznismeni, najprije prošire svoje biznise u bošnjačkim sredinama; u Župi, Gori, Podgoru, pećko-vitomiričkog i mitrovičkog kraja kako bismo ublažili ovu nezapošljenost kod bošnjačke zajednice, a potom i u drugim krajevima Kosova. 

Razgovarao: Raif Kasi