Intervju predsjednika Albanije za Radio Kosova Bujar Nishani: Albanija i Kosovo promoteri regionalnih projekata

Gospodine predsjedniče, kako vidite poziciju Albanije i Albanaca na 102. godišnjicu neovisnosti ovog 28. novembra?

Bujar Nishani: Albanci gdje god da su, u obje albanske države, Albaniji i Kosovu, sada su bolje nego ikad! U globalu, položaj Albanaca u regionu je konsolidovan i postaje glavni faktor stabilnosti, mira i prosperiteta. Vizija Albanaca je jasno identifikovana kao europska vizija regiona Balkana.

Albanija je sada članica NATO-a, najuspješnije alijanse i obitelji, ne samo vrijednosno, već i po dostignućima i doprinosu na globalnoj skali. Kosovo je sada neovisna država, država koja gradi svoju demokratiju.

Albanci u Makedoniji nisu samo državno-konstitutivni element, nego i važan garant stabilnosti i prosperiteta Makedonije. Albanci u Crnoj Gori su takođe velika garancija za napredovanje u euro-atlantskim integracijama ove zemlje, kao i uopšteno stabilnosti i demokracije u Crnoj Gori.

Albanci Preševske doline, uključujući Bujanovac i Medveđu, i dalje ostaju naša briga. I to u okvirima njihovog ekonomskog stanja i nivoa životnog standarda, mogućnosti da sačuvaju svoj nacionalni identitet, kulturni i obrazovni. Ali i da dobiju usluge koje pripadaju jednom normalnom građaninu u normalnoj zemlji.
Nedostatak ovih standarda nas brine, a i trebao bi da nas zaokuplja još više. S druge strane, Albanci u dijaspori, posebno u SAD, ali i u drugim zemljama, sve više i više postaju faktor dodatnih vrijednosti. Sveukupna vrijednost albanskog identiteta postaje dio ne samo preokupacije, nego i njihove posvećenosti. Ostaje važno da se potencijali albanske dijaspore, posebno u oblasti ekonomije i investicija, postanu cjenjenija i dobiju više pažnje od strane Vlade u Albaniji i Vlade na Kosovu. Ali, u cjelini, rezultat analiza koje možemo da uradimo, mogu da kažem da su napredak i dostignuća Albanaca, gdje god da su, zadivljujuća. Ali, što više postižemo, sve više izazova je pred nama.

Dozvolite mi, gospodine predsjedniče, da Vas pitam kako napredujete sa vašom inicijativom, vezano za grupu prijatelja Albanije i Albanaca, inicijative koju ste ranije deklarisali za "Radio Kosova"?

Bujar Nishani: To je inicijativa koja je pobudila interesovanje. Pozvao bih na dinamičniju komunikaciju između albanskih potencijala. Ja bih želio da ovo nazovem "Albanski potencijali širom svijeta". Jer, na kraju krajeva, pitanje nacionalnog identiteta, ali i za prosperitet Albanaca treba da bude jedna vrijednost, koja bi trebalo da privuče pažnju i doprinos svih Albanaca. Albanija ima potrebu, ne samo za glas Albanaca gdje god da su, nego takođe ima potrebu za njihovim intelektualnim i profesionalnim potencijalima, potrebu za njihovim mišljenjima i razmatranjima.

Dakle, vjerujem da je ovo inicijativa koja zahtjeva više pozornosti i jednu vrstu veće angažiranosti od strane svih institucija, svih učesnika, svih udruga, ali i svih pojedinaca, gdje god da su.

Gospodine predsjedniče, pomenuli ste Albance na svim teritorijama gdje oni žive. Šta mislite, šta bi Albanija i Kosovo trebalo da urade da bi se poboljšao kvalitet života tih ljudi?

Bujar Nishani: Postoji još mnogo posla, još mnogo toga da se uradi. Jer ako cijenimo dostignuća, a dobro bi bilo da ih cijenimo, ova dostignuća nesumnjivo su imala potrebu za doprinos i angažovanje. Ali, u punom smislu, danas je izazov napredak. To je imperativ i potreba koju treba ostvariti uz ozbiljnu anagažiranost, posebno vlada u Albaniji i na Kosovu, da se dizajnira i onda sprovede u djelo konkretna saradnja u oblasti ekonomije i zajedničkog tržišta, koja bi dala neku vrstu prostora i novi privredni podsticaj, bilo u Albaniji, bilo na Kosovu. Prije nego što raspravimo čiji krompir, čije brašno, ili koji proizvod treba da prođe na jednu ili drugu stranu naših carina, mi moramo da sjednemo i osmislimo zajedničke razvojne programe, definiramo prioritete u skladu sa kriterijima i uslovima, i prosledimo u Albaniju ili na Kosovu. Zašto da i ovo ne bude još jedan primjer. Onda stvaranje šireg regionalnog tržišta, nudeći i pozivajući uključivanje susjeda, kao i druge zemlje u regionu.

Orijentacija cijelog procesa evropskih integracija, sada već kao politika potvrđena u Evropskoj uniji, je u zajedničkim regionalnim projektima.

U tom kontekstu, Albanija i Kosovo zajedno mogu identifikovati mnogo bolje zajedničke interese ovih regionalnih projekata i mogu da postanu promoter konkretnih projekata, koji utiču ne baš na cijeli region, ali posebno na naše dvije zemlje.

Kosovo poslije jednog dužeg perioda rasprave o izgradnji institucija izvodi na pravi put ovo pitanje. Da li mislite da je to bio jedan zabrinjavajući period i da bi mogao da utiče na euro-atlantske integracione procese?

Bujar Nishani: Svaki institucionalni vakum koji se stvara, nije pozitivan. Međutim, to su slučajevi koji se odnose na samu demokraciju. Ovo su elementi i izazovi koje demokratija ima kao sastavni dio njenog puta. Činjenica je da je svaki dan sve više političke zrelosti pokazalo i veći stupanj odgovornosti.

Vjerujem da na kraju, imamo informaciju o postizanju dogovora za uspostavljanje vlade a potom i institucija. To pokazuje da je politička klasa preuzela odgovornosti sama na sebe. Ali naravno, to su slučajevi konstitutivnih elemenata u funkcionalnoj demokratiji. Ja ne vjerujem da su uticali, jer euro-atlanski procesi na Kosovu su već procesi, ne samo javno objavljeni, nego i potvrđeni od cjelog političkog spektra na Kosovu.

Da li je razumljiva zabrinutost za neispunjavanje nekoliko dogovorenih sporazuma od strane Srbije prema Kosovu i moguće zbližavanje sa Rusijom, kao i situacija nastala nakon posjete premijera Edi Rame Beogradu? Da li vas to zabrinjava?

Bujar Nishani: Dijalog je bio i ostaje neophodan. Postizanje sporazuma, ohrabrujući pokazatelj. Njihova implementacija najveći je i glavni izazov i za Kosovo i za Srbiju, ali i za Evropsku uniju. Garant sporazuma i pregovora, njihovo vođenje je bio u Evropskoj uniji i to je veoma velika vrijednost.

Stoga, Europska unija sada već ima veću odgovornost da traži implementaciju ovih sporazuma. Dakle obje zemlje imaju svoju odgovornost a Europska unija ima dodatnu odgovornost da iznudi implementaciju ovih sporazuma, od kojih neuspjeh naravno neće obeshrabriti za nastavak razgovora. Ali, uvjeren sam da put i model koji se do sada pratio, od početka razgovora pa do postizanja sporazuma, ispuniće se njihovim sprovođenjem. Pošto ne vidim da postoji još neka opcija, osim saradnje, ali i povećanje stupnja razumjevanja, ne samo između Srbije i Kosova, kao dvije zemlje, nego i između svih balkanskih zemalja.

Da li ovo važi i za mogućnost da Srbija i Albanija poslije posjete premijera Edi Rame imaju drugačiji odnos?

Bujar Nishani: Posjeta je bila pozitivan korak. To je bila potvrda sada već konsolidirane dugogodišnje vanjske politike Republike Albanije. Evo, Albanija ohrabruje dijalog i podržava regionalnu suradnju. Albanija promovira veće povjerenje i svi ovi elementi dolaze kroz komunikaciju. Totalno nepotrebna retorika dolazi iz Beograda. Međutim, ja vjerujem da je to bio jedan pozitivan korak i jedan korak koji mora biti propraćen sa konkretnom saradnjom u određenim oblastima.