Intervju za Radio Kosovo 2 - Program na bosanskom

"Moramo da izvršimo promjene u tužilaštvu, sudstvu i policiji i drugim državnim organima, a da Bošnjaci dobiju onoliki procenat koliko im pripada. Kada to uredimo, stvorićemo preduslove za vladavinu prava, a potom će i strani investitori da dođu i otvaraju fabrike. Niko nije spreman da investira u Sandžak, gdje još uvijek funkcioniše policijska i partijska država", rekao je dr. Sulejman Ugljanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji.

Novoizabrani predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji, dr. Sulejman Ugljanin, izjavio je da je njegov cilj da ujedini sve bošnjačke nacionalne institucije i ugledne Bošnjake, da ulažu svoje znanje i svoje spozobnosti i da budu servis ovom legitimno izabranom organu Bošnjaka, a koji će biti na usluzi svim Bošnjacima. On je kazao da su izbori za nacionalno vijeće protekli u najboljem, mogućem redu.
U intervjuu za program na bosanskom jeziku Radio Kosova 2, on je naglasio da najveće zlo koje može da postoji je mešanje političara u vjerska pitanja, i mešanje vjerskih poglavara u politička pitanja.
"Svako će u nacionalnom vijeću naći svoje mjesto, bez obzira na političko, strančko ili druga opredeljenja. Ovo vijeće pripada svim Bošnjacima, svima će biti vrata otvorena, i sva pitanja će tu biti rešavana", kazao je Ugljanin.
Nаcionаlno vijeće u Srbiji predstаvljа nаcionаlnu mаnjinu u oblаsti obrаzovаnjа, kulture, obаveštаvаnjа nа jeziku nаcionаlne mаnjine i službene upotrebe jezikа i pismа, učestvuje u procesu odlučivаnjа ili odlučuje o pitаnjimа iz tih oblаsti i osnivа ustаnove, privrednа društvа i druge orgаnizаcije iz ovih oblаsti.
Ugljanin kaže da se na najbolji mogući način trebaju rešiti svi nagomilani problemi sa kojima se Bošnjaci suočavaju i zaštite individualna i kolektivna prava bošnjačke zajednice u Srbiji.
Zločini koji su počinjeni nad Bošnjacima u periodu od 1990 – 2000 god., a koji nisu riješeni, je hronična bolest ove zajednice, kazao je on. U pitanju su pitanja nestalih Bošnjaka, kidnapovanje Bošnjak, maltretiranja, pretresi u sandžačkim porodicama i dr.
Pored toga, Sandžak je jedan od najsiromašnijih krajeva gdje se teško živi, a pritom državni vrh nije planirao nikakve investicije.
"U Srbiji je nezaposleno 26 posto, a u Novom Pazaru 52 posto, u Tutinu i Sjenici još više. To je nešto muči nas i ono na čemu ćemo raditi kao vijeće, ali i mi kao SDA Sandžaka, mi ćemo sve te stavove BNV zastupati u Skupštini Srbije i tražiti od vlade i drugih organa da to ispune", kazao je Ugljanin.
Kada je Sandžak u pitanju, Ugljanin dodaje da je ključni problem nepostojanje pravne države, odnosno nepostojanje vladavine prava i pravne sigurnosti.
"Mi moramo da izvršimo promene u tužilaštvu, sudstvu i policiji i drugim državnim organima, a da Bošnjaci dobiju onoliki procenat koliko im pripada. Kada to uredimo, stvorićemo preduslove za vladavinu prava, a potom će i strani investitori da dođu i otvaraju fabrike. Niko nije spreman da investira u Sandžak, gdje još uvijek funkcioniše policijska i partijska država".
Ugljanin dodaje da državni vrh ni malo nije posvjećen da pruži pomoć bošnjačkoj zajednici u Sandžaku.
"Ja sam bio skoro šest godina u vladi, i učinio sam više nego što je moguće. Osnovao sam instituciju za održiv razvoj nedovoljnih razvijenih područja, gdje pored Sandžačkih opština, je još 40 opština u Srbiji. Međutim, nažalost, ova vlada je to sada ugasila, i to je katastrofa za ovu državu, i za sve nerazvijene krajeve. Državni vrh ne pokazuje interes i ne pada im na pamet da razmišljaju o Sandžaku kada imaju stotine svojih ličnih problema. Ovdje mi moramo da se oslonimo na sebe i na svoje vlastite snage. Mi moramo da nađem jedan kraći put do EU, da koristimo EU fondove za naš razvoj. Ako čekamo da ti fondovi dođu preko Vlade Srbije, ovaj kraj nikada dinar neće dobiti", kazao je on.
Ugljanin dodaje da država mora konačno da shvati izbornu volju Bošnjaka i da prestane da nameće svoje "privatne Bošnjake kao lidere".
Ugljanin je dodao da je autonomija Sandžaka jedna od osnovnih i večitih ciljeva njegove partije, a u cilju bržeg ekonomskog razvoja.
"Kada smo pravili listu za Bošnjačko jedinstvo, definisali smo kriterijume i principe za to. A jedan od kriterijuma i principa bio je priznavanje rezultata referenduma za potpunu autonomiju Sandžaka iz 1991. godine. Druga stvar, autonomija je nešto što uopšte ne šteti ti državnom suverenitetu ni integritetu, ali rješava jedno od najtežih pitanja, a to je pitanje nerazvijenosti. Šta hvali Njemačkoj što ima 16 lendera? Znači, regionalizacija i autonomija Sandžaka samo mogu da pomognu ekonomski razvoj zemlje, i mogu da skinu sa tereta državnog budžeta Sandžak, i da mogu ljudi legitino i legalno da traže fondove za svoje opštine direktno, bez uslovljavanja Brisela koje normalno države mogu da ispune. Ali, niko neće uslovljavati ni prekograničnu regiju Sandžak, koja je pola u Srbiji pola u Crnoj Gori. Niti će uslovljavati opštine“, istakao je on.
Na pitanje da li ima saradnju sa Bošnjacima na Kosovu, s ozbirom i da je rodjen u Bošnjačkoj mahali u sjevernom dijelu Mitrovice, on je priznao da je ta saradnja bila slaba, ali sada, nakon formiranja vijeća i jačanja SDA Sandžaka koja sa Albancima iz Preševske doline ima poslanički klub u Skupštini Srbije, može se posvjetiti i veća saradnja sa Bošnjacima na Kosovu.
"Ja lično imam o obavezu jer sam tamo rođen. Školovao sam se u Prištini a kasnije i po čitavom svijetu. Želim dobro svim Bošnjacima mada Bošnjačka mahala danas je kao Vukovar. Ja sam bio savezni poslanik te 1999 kada su mojim rođacima zapalili kuću u Bošnjačkoj mahali. Kada sam ja kao savezni poslanik doživeo takvu tragediju, šta je bilo tek sa drugim Bošnjacima?
Oni koji su ostali tu, trebaju da se konsoliduju, da se uključe u društvo i da iskoriste sve povoljnosti koje novo kosovsko društvo pruža u skladu sa svojim Ustavom i zakonom. Mi ćemo sada vrlo brzo, kao legitimni predstavnici Bošnjaka, i u Parlamentu ali i u nacionalnom vijeću, uspostaviti blisku saradnju i sa Bošnjacima, i sa kosovskim zvaničnim institucijama a u cilju toga da Bošnjaci nađu svoje mjesto u kosovskom društvu“, poručio je Ugljanin.