Bajram Ljatifi: Smatram da uopšte nije primjerena osobina za Bošnjake da se između sebe javno blate i da najrđavije govore jedni o drugima. Nažalost, u ovom pogledu smo politički najneuređenija zajednica na Kosovu. Imamo subjekte kojima je osnovna platforma i program blaćenje protivnika iz zajednice kao i sve što je pozitivno vrijedno.

BAJRAM LJATIFI rođen je 1959. godine u Nebregoštu kod Prizrena. Pravni  fakultet je završio 1984. godine u Prištini. Od 1985. do 2001. godine radio je kao sekretar u Društvenom preduzeću "Filigran", a od 1999. do 2008. godine, kao predavač pravnih - stručnih predemta na pravnim i ekonomskim smjerovima u Srednjoj ekonomskoj školi "Ymer Prizreni", kao i drugim srednjim školama u Prizrenu, u nastavi na bosanskom jeziku. U periodu od 2008. do 2010. godine, radio je kao politički savjetnik ministra Ministarstva sredine i prostornog planiranja u Vladi Kosova. U svojoj pravnoj karijeri radio je kao član stalnih i ad-hoc komisija: kao član Statutarne komisije  za izradu nacrta statuta SO Prizren, član Ustavne komisije za izradu nacrta Ustava Republike Kosova, Sveobuhvatne Radne grupe u Vladi Kosova za izradu nacrta zakona iz Ahtisarijevog paketa, član Opštinske komisije za ustanovljavanje predloga ulica, trgova i naselja i u jednom manadatu član Komiteta za zajednice SO Prizren.
Sada je na funkciji člana Centralne izborne komisije Kosova.
 
Možete li nam pojasniti novonastalu situaciju i institucionalnu krizu u zemlji?

Bajram Ljatifi: Demokratski savez Kosova, najstarija i do skora najveća politička partija na Kosovu, koja je u najtežim vremenima  prethodnog režima bila garant građanima Kosova u ostvarivanju njihovih  kolektivnih prava na miran i demokratski način, nije mogla da izdrži  teret međupartijske netrpeljivosti sa glavnim koalicionim partnerom ujedno i protivnikom u istoj Vladi u riješavanju nekih za državu suštinskih pitanja. Za Kosovske, veoma krhke političke prilike izlazak iz Vlade Demokratskog saveza Kosova, je veoma ozbiljna i burna  politička tema i nije slučajno što je  na  međunarodnoj i domaćoj političkoj sceni ovaj politički potez predsjedništva LDK dobio epilog uzrokovanja institucionalne krize na Kosovu, što će najverovanije za  Vladine - domaće i međunardne projekte koji ne trpe odlaganje (nastavak priznavanja državnosti, tehnički pregovori sa Beogradom, liberalizacija viza itd.) imati vjerovatno dalekosežne posljedice, a za njihovo  saniranje biti potrebno mnogo više energije. Postavlja se sada pitanje, šta to dalje slijedi institucijama. Ukoliko ova Vlada ne dobije podršku  u parlamentu da se doorganizuje od strane ostalih političkih subjekta, što je i najverovatnije da je neće dobiti, jer nijedna partija neće na kratko ulaziti u  projekte "za ništa", onda je na potezu vršlac dužnosti predsjednika koji politički može da poveri mandat novom licu  za formiranje tehničke vlade koja bi bila sastavljena od  nestranačkih stručnjaka koji bi mandatirali do izbora na što predsjednika Ustav i zakoni ne obavezuju. Nakon, prethodne eventualno ostvarive političke varijante uspostavljanja Vlade slijede već raspisani prevremeni izbori za 13. februar. Ali, ukoliko se u praksi ne ostvare dvije prethodne varijante, onda predsjednika obavezuje ustav da raspusti parlament i raspiše vanredne izbore koji bi se održali za najkasnije 45 dana, što je i najvjerovatnija solucija u svim kombinatorikama da se što prije uspostave organi vlasti.
Postavlja se veliki problem za v.d. predsjednika Republike za koje izbore po ustavu i zakonu da se odluči, za prijevremene ili vanredne.
Međutim u svim ovim kombinacijama posebna se utakmica vodi između tri najveća politička subjekta: PDK bi da iskoristi historijsku šansu, trenutnu nesređenost i frakcionaštvo u redovima LDK, s jedne  i odsustvo lidera AAK sa kosovske političke scene, s druge strane. U redovima LDK, struja oko doskorašnjeg predsjednika države zalaže se za vanredne izbore, jer sa sprovođenjem partijskih izbora pozicija predsjednika partije mu je ozbiljno poljuljana, dok se struja oko predsjednika Vlade Kosova u egzilu zalaže za prijevremene izbore,  ubjeđen u sigurnu pobjedu u partiji. Kod AAK se preostalo rukovodstvo zalaže se za prijevremene izbore u nadi da će njihov lider ipak stići na vrijeme iz Haga bez ikakvih hipoteka.
 
Koliko je Centralna izborna komisija Kosova opterećena pritiscima, pogotovo u slučajevima kada sporna situacija utiče na konačan rezultat izbora?

Bajram Ljatifi: Centralna izborna komisija Kosova kao nezavisna ustavna i zakonodavna institucija  priprema, nadzire, upravlja i verifikuje sve radnje koje se tiču procesa izbora i referenduma i objavljuje njihove rezultate, što automatski podrazumjeva da po najvišim pravnim aktima uživa i institucionalnu zaštitu za eventualne pokušaje pritiska. Međutim,  nema nikakvog osnova za pritiske prema ovoj instituciji jer je proces upravljanja tehničkog sprovođenja izbora visoko transparentan da u izbornom lancu ne postoji  nijedan segment izbora gdje bi se mogle zloupotrebiti sporne situacije u korist ili na štetu određenog subjekta, a da se isti ne registruje.
Navešću kao primer transparentan rad CIK-a u prisustvu posmatrača što je i praksa u svijetu, ali kada se radi o prisustvu  javnosti i novinara, to je jedinstven primjer da se rješavaju pitanja iz nadležnosti CIK-a pred kamerama, što na neki način dovodi članove CIK-a u stanje osjećanja nesigurnosti.
U dosadašnjoj praksi tehničkog sprovođenja izbora bilo je određenih reakcija od strane javnosti pa čak i uznemirenost kod nekih političkih subjekata koji u cijelosti ne poznaju proces sprovođenja izbora i ispoljavali negodovanje prema CIK-u na sporost u sprovođenju izbornog procesa u fazi koja se odnosi na žalbeni postupak ali za ove slučajeve CIK nije adresa,  zato što se žalbe prosljeđuju na riješavanje drugim institucijama  za šta ni one ne mogu snositi odgovornost jer je postupak  definisan zakonom i to se mora u potpunosti poštovati.
 
Da li Vaša funkcija člana CIK-a ograničava Vaše veće političko angažovanje?

Bajram Ljatifi: Svi članovi CIK-a su ograničeni  zakonom o njihovom  poliitičkom angažovanju ali samo na visokim političkim pozicijama u svojim političkim subjektima. Međutim, članovi CIK-a ipak dolaze iz političkih subjekata, osim predsjednika koji se imenuje sa pozicije sudije Vrhovnog suda. Posebno napominjem  da  smo  pod zakletvom Predsednika Republike i moramo se držati odredbi  zakona i kodeksa ponašanja.
 
Postoje li tendencije u bošnjačkoj zajednici da se ospori sve što je do sada urađeno? Vidite li način da se sačuvaju priznate pozitivne vrijednosti?

Bajram Ljatifi: Ja sam do sada u više navrata ukazivao da se prvo moraju precizno definisati a zatim i cijeniti vrijednosti zajednice oko kojih bi trebalo da se politički subjekti takmiče na političkom terenu preko afirmativnih političkih projekata. Smatram da uopšte nije primjerena osobina za Bošnjake da se između sebe javno blate i da najrđavije govore jedni o drugima. Nažalost, u ovom pogledu smo politički najneuređenija zajednica na Kosovu. Imamo subjekte kojima je osnovna platforma i program blaćenje protivnika iz zajednice kao i sve što je pozitivno vrijedno. Ali, kada se govori o ostvarenim vrijednostima, pojedine partije i pojedinci mogu ih negirati ali je veoma bitno da ih je historija  verifikovala. Sve dok se ne podigne nivo svijesti onih koji vode zajednicu a nisu raščistili sa sobom, svojim identitetom i vrijednostima zajednice biće pojava negiranja već priznatih vrijednosti.
 
Po čemu prepoznaju bošnjačku zajednicu ljudi (nebošnjaci) koji se nalaze u raznim visokim institucijama Kosova? Ima li bošnjačka zajednica ikakav brend?

Bajram Ljatifi: Ja  se ponosim time što sam Bošnjak i što pripadam bošnjačkoj zajednici. Bošnjačka zajednica ima svoj brend, ne samo na Kosovu nego i mnogo šire od Balkana. Brend zajednice je njen Bošnjak. Čim se pomisli na Bošnjaka zna se da se radi o karakternoj, poštenoj i vrijednoj individui. Međutim, mnogo zavisi od toga koliko smo sposobni da reprezentujemo sebe i vrijednosti zajednice u institucijama. Nažalost, ima i primjera koji se u institucijama predstavljaju kao Bošnjaci preko vrijednosti drugih  zajednica, što je vrlo opasno. Afirmacija nacionalnog identiteta je neophodna u svakoj pori državnog sistema.
 
Da li se prirodno nameću poslovi i stranačke aktivnosti za Vašu profesiju pravnika?

Bajram Ljatifi: Kada smo otpočeli projekat političkog organizovanja zajednice, jula 1990. godine, u tim aktivnostima najmanje je bilo pravnika. To je bilo iz straha od režima da se ne izgubi potrebna podobnost za rad u pravosudnim institucijama. Naša politička scena i danas registruje da je u svim ovim političkim aktivnostima i dalje najmanje pravnika. A osnovi prava podsjećaju da je u stvaranju države njoj najpotrebnije pravo. Normalno je da je to prirodno jer u ovoj struci  filozofiranja nema. 
 
Važite za čoveka iz sjenke. Koliko Vi zapravo ključno utičete na rad i aktivnosti Vaše stranke?

Bajram Ljatifi: Ja nikada moje djelovanje i aktivnosti u partiji nisam vezivao za moju ličnost. Moja deviza je, gdje god da sam radio da savjesno i odgovorno odradim svoj dio obaveza. Međutim, kada se radi o odlukama u stranci u njoj postoji vrlo razvijena struktura organa i samo su oni nadležni za donošenje odluka. To što se poklapa nekada mišljenje pojedinca sa odlukom organa automatski i ne znači da je odluka određene osobe. Nikada u javnosti se nismo mjerili po ličnom doprinosu u partiji. Lični doprinos je do organa stranke, a izvan njih to su samo rezultati stranke. Nikada do sada u mojim javnim nastupima nisam isticao svoje angažovanje na projektima od interesa za bošnjačku zajednicu npr. Izrada nacrta i I i II statuta SO Prizren sa akcentom na službenu upotrebu jezika i pisma, amblema, učešće u izradi nacrta Ustava Republike Kosova, izrada nacrta zakona iz grupe zakona Ahtisarijevog paketa. Smatram da nije skromno da lično ističem sebe.
 
Svjedoci smo u zadnje vrijeme kritike javnosti na način ophođenja stranačkih lidera u javnim medijima. Vaš komentar političkog diskursa?

Bajram Ljatifi: Tačno je da smo svjedoci mnogih političkih anomalija koje su prisutne na našoj javnoj političkoj sceni, pogotovu one na javnim medijima.  Mnogim političarima je najprije cilj da izvređaju drugu stranu, a kada ih demantujete onda ne dobijete najprostije izvinjenje. Politički lideri treba da služe narodu za primjer. Jednostavno Bošnjaci ne zaslužuju da im se njihovi lideri na takav način odnose. Mislim da  bi svako lider trebalo da od onoga što dobije pomalo uloži na sebi i da više uvažava one od kojih živi i da ima prije svega obzira da se obraća auditorijumu - ljudima. Najjača demokratska načela u razvijenom političkom pluralizmu su kultura odnošenja i tolerancija. Nije dobro da se anatemišemo i obilježavamo u negativnom kontekstu jer nas je za to mnogo malo. Naše političke besjede i javni nastupi nemaju unaprijed utvrđena pravila.

U toku su pripreme stranaka za nove izbore. Postojala je najava o smjeni u vrhu DSB. Razmatrate li opciju o novim izbornim koalicijama?

Bajram Ljatifi: Može se konstatovati da se političke partije uveliko pripremaju za predstojeće parlamentarne izbore i da će to biti uglavnom repriza dosadašnjih priprema. Stranke bi trebalo da se za izbore pripremaju u periodu između dva izbora na način što će najprije građanima, a zatim i biračima biti njohov servis. Nije dobro što se partije obraćaju samo biračima.
Kada se govori o najavljenim smjenama u partiji DSB, ja to ne bih tako nazvao. O tome će zadnju riječ dati organi partije. Moram posebno da istaknem da je subjekat kome pripadam poslije LDK najstarija partija na Kosovu (ne govorimo o podružnicama) od uvođenja parlamentarizma na ovim prostorima. Partija sa najviše održanih skupština i sa prvim demokratski smjenjenim predsjednikom što je vrlo redak slučaj za prostore bivše državne zajednice. Ovi argumenti daju nam za pravo da se historijom ove stranke ponosi svaki njen član, pristalica i simpatizer.
Mi smo prvi i do sada jedini osnivači ukrupnjavanja političkog tijela u formi izbornih koalicija. Posebnu vrijednost ima partijski dokumenat „Apel  svim političkim subjektima iz bošnjačke zajednice za bezuslovno zaključivanje sporazuma o koaliciji". Ovaj način saradnje ćemo i dalje vrlo uporno njegovati, ali na prvom mjestu će nam biti vrijednosti zajednice.

{jcomments off}