Vedat Bajrami: Smatra se da oko 40.000 djece sa teškoćama u učenju pohađaju redovne škole, ali njihove potrebe nisu utvrđene i po pravilu nisu zadovoljene, za sada nisu obuhvaćeni u sistemu obrazovne podrške djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
Mr.sci. Vedat B. Bajrami rođen je 1966. godine. Gimnaziju je završio u Prizrenu, a diplomirao na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta „Sv. Kiril i Metodij” u Skoplju. Doktorsku disertaciju uspješno radi u oblasti inkluzivnog obrazovanja. Uskoro očekuje odbranu doktorskog rada. Završio profesionalni razvoj iz oblasti inkluzivnog obrazovanja pod pokriviteljstvom međunarodnih eksperata i profesora iz Finske.
Vedat Bajrami: Zapošljen je u Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije u Prištini od 2002. godine gdje obavlja funkciju ekperta za specijalno i inkluzivno obrazovanje. Angažovan je predavač na Edukativnom fakultetu i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini u nastavi na bosanskom i albanskom jeziku od 2004. godine. Predavač je na predmetima: Specijalno obrazovanje sa metodikom nastave; Teškoće u učenju; Elementi logopedije; Savremene strategije u obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Aktivno učestvuje na međunarodnim konferencijama u zemlji i inostranstvu sa prezentacijama i istraživačkim radovima u oblasti specijalnog i inkluzivnog obrazovanja. Sudjelovao je na 10 studijskih posjeta i stručnih skupova u zemlji i inostranstvu, s objavljenim radovima, kako samostalno tako i u koautorstvu.
Opišite nam vašu djelatnost u okviru Ministarstva. Šta vi zapravo radite i koje su vaše nadlježnosti?
Vedat Bajrami: U Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije u Prištini jedan sam od aktera na kreiranju politika koje oblikuju kontekst u jedankosti obrazovanja za sve, pripreme nastavnika za inkluzivno obrazovanje, organizovanje stručnog i profesionalnog razvoja nastavnika na instuticionalnom nivou, organizovanje savremenog rada specijalne škole koje se pretvaraju u svojevrsne centre za obrazovanje i rehabilitaciju. Preko programa, projekata, seminara preko primjera dobre prakse radim i na kreiranju inkluzivnih škola.
Kakve su to iskluzivne škole?
Vedat Bajrami: Koncepti inkluzivnog obrazovanja kreću se od užih shvatanja, kao što je shvatanje da se djeca sa posebnim obrazovnim potrebama što više uključuju kroz integraciju u redovne strukture obrazovnog sistema, do širih definicija kao što je definicija da je inkluzivno obrazovanje vodeći princip koji pomaže da se omogući obrazovanje za sve, sa ciljem izgradnje pravednijeg i demokratskog društva.
Možete li nam opisati sistem organizacije obrazovanja za osobe sa posebnim obrazovnim potrebama na Kosovu.
Vedat Bajrami: Promene u sistemu obrazovanja na Kosovu donijele su suštinksi napredak na svim nivoima obrazovanja. Jedna od tih promjena u sistemu obrazovanja na Kosovu je i promjena paradigme od segregacije ka inkluziji koja se počela sprovoditi odmah nakon reformisanja strukture sistema obrazovanja. Organizacija vaspitanja i obrazovanja djece sa posebnim potrebama obuhvata obrazovanje zajedno sa ostalom djecom u predškolskoj grupi, u grupama pri redovnim predškolskim ustanovama i u posebnim predškolskim grupama pri školama za učenike sa posebnim potrebama.
Osnovno, niže i više srednje obrazovanje djece sa posebnim potrebama organizovano je u tri osnovna oblika: Specijalne škole za učenike sa posebnim obrazovanim potrebama i smetnjama u razvoju, posebna odeljenja pri redovnim školama za istu decu i odeljenja redovnih škola, u kojima se deca sa posebnim potrebama školuju zajedno sa ostalom decom.
Postoje li podaci o broju djece sa posebnim obrazovnim potrebama na Kosovu?
Vedat Bajrami: Na Kosovu upisano je 440.452 učenika, od kojih je 1.170 zvanično identifikovano kao učenici sa posebnim obrazovnim potrebama. Oni koji su identifikovani kao djeca sa posebnim potrebama, pohađaju specijalna odeljenja u okviru redovnih škola, nazvana pripojena odeljenja, ili idu u specijalne škole. Procjene NVO je da 10.000 djece ne pohađa školu, dok oko 7.000 spada u grupu djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
Smatra se da oko 40.000 djece sa teškoćama u učenju pohađaju redovne škole, ali njihove potrebe nisu utvrđene i po pravilu nisu zadovoljene, za sada nisu obuhvaćeni u sistemu obrazovne podrške djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
Koliko Vlada Kosova i Međunarodna zajednice pomažu ova lica i na koje načine?
Vedat Bajrami: Opredjeljenje Vlade Kosova je za unapređivanje ljudskih i dječijih prava, a time i prava na kvalitetno i dostupno vaspitanje i obrazovanje, takav pristup potvrđen je i ugrađivanjem u domaćim dokumentima najvećeg broja međunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih i dječijih prava. Svakako da je i dalje aktivno jasnije utemeljenje inkluzivnog obrazovanja, a kroz operacionalizovanje i obezbjeđivanje efikasnog i fleksibilnog sistema vaspitanja i obrazovanja. Domaća dokumenta koja su odredila i jasno definisala pravac razvoja kvalitetnog i dostupnog obrazovanja za sve su važeći zakoni i strategija za razvoj preduniveruztetskog obrazovanja 2007-2017 i strategija za organizovanje inkluzivnog obrazovanja 2010-2015 i sva dokumenta koje je usvojila Vlada Kosova, a tiču se obrazovanja i vaspitanja djece i učenika sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
UNICEF je najistaknutija organizacija Ujedninjenih nacija koja se bavi obrazovanjem na Kosovu. Tokom godina, UNICEF je postepeno pomjerio težište sa direktne podrške službama na akcije usmjerene na sveobuhvatne reforme u obrazovnom sektoru, sa ciljem da se poboljša dostupnost, kvalitet i ravnopravnost djece sa posebnim obrazovnim potrebama. FSDEK i Save the Chidren su značajni akteri na sceni djece sa posebnim potrebama, koji su imali za cilj da doprinesu reformi obrazovanja na Kosovu razvojem sistema inkluzivnog obrazovanja koji će koristiti svim učenicima sa teškoćama u učenju i predstavljati modele poštovanja za sve.
Odlično komunicitate na albanskom jeziku. Kakva je saradnja sa kolegama i oblasti vaše specijalnosti?
Vedat Bajrami: Da, aktivno koristim albanski jezik. Komunikacija na albanskom jeziku mi je od velike koristi jer mi omogućuje dobru poslovnu i profesionalnu saradnju. Nepoznavanjem jezika bio bi manje u kontaktu sa kolegama, a i ne bih imao onoliko poslovnih i profesionalnih uspjeha. Ako govoriš jezik, lakše se uklopiš u tim. Za uspjeh na poslu prije svega je važno da poznajete oblast kojom se bavite, ali i da posedujete niz vještina koje će vam pomoći da uspjete na poslu. Profesijom kojom se ja bavim karakteristična je bliska svakodnevna saradnja sa kolegama, a kvalitetna komunikacija višestruko je korisna. Postoje uslovi u kojima sa kolegama dobro sarađujem u stvaranju kvalitetne radne atmosfere.
Spremate doktorat, koji će biti vaš doprinos u razvojnom procesu obrazovanja nakon odbrane vašeg dokotrskog rada?
Vedat Bajrami: Spremanje doktorata je posebno odricanje, pišem doktorat, tj. ostalo mi je još malo da završim sa radom, tako da postoji mnogo odricanja u toku rada tog djela. Moj doktorski rad će dati doprinos savremenim zbivanjima u obrazovanju sa posebnim osvrtom na stanje u inkluzivnom obrazovanju i savremenoj školi na Kosovu.
Vi ste i profesor i na Prištinskom Univerzitetu. Postoji li Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na ovom univerzitetu, koliko je jedan takav fakultet neophodan?
Vedat Bajrami: U periodu od 2003 - 2009 na Filozofskom fakultetu postojao je smjer Obrazovanje djece sa posebnim potrebama, na kojem sam i ja sam bio predavač. Fakultet je završilo šest generacija studenata, sada rade sa djecom sa posebnim potrebama u specijalnim odeljenjima ili u specijalnim školama. Na Univerzitetu u Prištini i uopšte na Kosovu ne postoji Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, zbog toga što je politika obrazovanja usmjerena ka sveobuhvatnom obrazovanju koju sprovode MONT i UP. Edukativni fakultet ima misiju da priprema kadrove i pruža direktan razvoj i sprovođenje politike u pravcu inkluzije i obrazovanja za sve, na taj način doprinosi reformi obrazovanja razvojem sistema inkluzivnog obrazovanja koji će koristiti svim učenicima i onim sa teškoćama u učenju u redovnom sistemu obrazovanja. Pored ovako dobro organizovanih institucija smatram da je potreban Fakultet za specijalnu edukciju i rehabilitaciju na Kosovu, koji će pripremati kadrove za rad sa djecom koja imaju teška i kombinovana oštećenja. Nedostatak je kadrova za rad sa djecom sa teškim intelektualnim oštećenjem, za rad sa autističnom djecom i djecom koja imaju teškoće u razvoju.
Recite nam nešto više u vašem radu na Edukativnim fakultetu u Prizrenu.
Vedat Bajrami: Edukativni fakultet ima za cilj da doprinese razvoju savremenog obrazovanja svih zajednica u Prizrenu, obrazovanja visoko profesionalnog edukativnog kadra, unapređivanja teorije i prakse vaspitanja i obrazovanja i organizovanja u skladu sa savremenim tokovima i tendencijama evropskog obrazovanja koje su vezane za nastavni poziv. Uslovi studiranja i kvalitet nastave u velikoj mjeri su poboljšanji. Što se tiče nastavnog kadra jedan broj vrhunskih predavača drži nastavu na Departmanu u nastavi na bosanskom jeziku. Lično sam zadovoljan postignutim rezultatima u radu sa studentima. Posljednjih godinu dana Fakultet je osavremenio nastavu i računarsku opremu, uveo videokonferencijski način predavanja kako bi se nastava odvijala u što kvalitetnijim uslovima.
Smatrate li da su studenti Bošnjaci na Kosovu dobro oragnizovani?
Vedat Bajrami: Poznato mi je da su se studenti Bošnjaci organizovali preko studentskog parlamenta, ali nisam upoznat sa njihovim aktivnostima. Dešava se često da informacije i ostale obavjesti studenti ne dobijaju na vrijeme. Smatram da bi bilo potrebno razvijati vannastavne aktivnosti koje su zanimljive za studente. One bi trebalo da budu osmišljene i realizovane od strane studentske organizacije sa fakulteta, organizacijom raznih tribina koje su zanimljive i korisne za studente i profesore.
Bolja organizacija, otvaranje web site-a za studente na Edukativnom fakultetu, uređivanje časopisa, otvarenje sekcija i mnoge druge vannastavne aktivnosti bi umnogome pomogli unapređivanju kvalitete studiranja.
