Refik Kasi, koordinator Centra za integraciju etničkih zajednica

KSU: Kako vidite medijski prostor za promociju Bošnjačkih političkih subjekata u predizborno kampanji?

Refik Kasi: Vrlo uzak. Mislim da nije dovoljna predizborna kampanja koja se može promovisati samo putem javng servisa RTK-a. Bošnjački politički predstavnici u tom pogledu ostaju uskraćeni, jer svima je poznato da TV signala javnog servisa nema baš u onim krajevima u kojima živi većina Bošnjaka, region Župe i oblast Gore. Nekoliko  radija koji emituju program na bosanskom jeziku nisu na vrijeme uspjeli da dobiju neki projekat o izbornoj kampanji, i nemaju ustaljenu programasku i nformativnu šemu, tako da sam mišljenja da bi nastupi političkih predstavnika bili plaćeni, a o finansijskim mogućnostima političkih subjekata Bošnjaka je suvišno govoriti. Lokalne televizijske mreže u Prizrenu vrlo slabo prate predizborne kampanje bošnjačkih političkih predstavnika. Sama činjenica da je kod bošnjačke zajednica jedan od krucijalnih problema i informisanje daje epilog tome da bošnjački politički subjekti nemaju dovoljno medijskog prostora

KSU: Smatrate li da retorika koja se koristi na predizbornim skupovima, u bošnjačkim sredinama,  prijeti da ugrozi demokratski proces izbora?

Refik Kasi: Svakako. Ali u cjelini od onog što smo dosad čuli ta retorika ide u neke normalne okvire. Neznam kako će se to odvijati do kraja, jer je poslednja sedmica vrlo važna za javne nastupe. Možemo reći da je ipak, uz izvjesne izuzetke predizborna retorika bošnjačkih političkih subjekata do sada bila na zavidnom nivou i kretala se u fer i tolerantne okvire. Od retorike zavisi i izborni rezultat. Nekad retorika može izazvati i kontraefekte i zato je poželjno da politički predstavnici vode fer kampanju, vode računa o javno izgovorenoj riječi, jer javno izgovorena riječ ima posebnu težinu. Mi iz nevladinog sektora na našim tribinama upravo uvijek insistiramo na tolerantnost i fer kampanji, bez upotrijebe oštrog jezika i teških riječi, optužbi i slično, pogotovo ne vrijeđanja ličnosti. Na našim tribinama koje smo dosad imali retorika se je, ponavljam sa vrlo malim izuzecima, kretala u granicama normalnog.

KSU: Dali je nevladin sektor na ovim izborima kreativno više angažiran  nego na prethodnim?

Refik Kasi: Nije. Nažalost nismo imali sluha za dobijanje odgovarajućih projekata. Znam da smo mi kao NVO „Centar za integraciju etničkih zajednica“ u okviru redovnog projekta, plasirali radio spot putem kojeg smo pozvali građane iz svih etničkih zajednica na veću izlasnost i taj spot se svakodnevno emituje na radijima, Astra, Omega, Prizreni i Romano avazo. Spot je snimljen na 4 jezika, albanskom, bosanskom, turskom i romskom jeziku i odnosi se na senzibiliranje glasača. Također, smo organizirali jednu debatu sa kandidatima za predsjednika opštine Prizren na temu problematike prava manjinskih zajednica. I NVO „Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova“ je organizirala dvije debate sa kandidatima za odborničkja mjesta u opštini Prizren i Dragašu, na temu mladi i izbori, i normalno, vaša NVO, koja na neki način pomaže i popunjava onaj upražnjeni medijski prostor, jer sve predizborne aktivnosti plasirate veoma ažurno na vašoj veb stranici. O nekim drugim aktivnostima nevladinog sektora nisam upoznat, ni to koliko su naše NVO uključene u koaliciju NVO „Demokracija na djelu“ koja prati cjelokupni izborni proces.

KSU: Šta očekujete od ovih izbora?

Refik Kasi: Nešto naročiti ne očekujem, jer izgleda da politički subjekti nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa novim Zakonom o lokalnoj samoupravi koji više nadležnosti daje lokalnim strukturama vlasti. Također, ne nude se programska riješenja. Puno se, kao i na svakim izborima obećava, ali se ta obećanja ne potkrepljuju sa programskim aktivnostima. Kada kažete da ćete nekoga zaposliti, primjera radi, onda morate dati i obrazloženje, kako i na koji način, iz kojih sredstava i slično.

KSU: Da li ima potrebe da pojavu manjeg broja političkih subjekata iz bošnjačke zajednica?

Refik Kasi: Nisam pobornik mišljenja da se na izbore ide samo sa jednim političkim bošnjačkim subjektom, ali sam i protivnik povećavanja tog broja od izbora do izbora. Veći broj političkih subjekata da, ali ne i pretjeran, dva ili tri možda. Možda je jedinstvena lista poželjna, a pogotovo postizborna koalicija svih političkih subjekata Bošnjaka kako bi u prvi plan stavili interese zajednice, a ne lične interese i interese svojih političkih subjekata.

Katedra Slobodnog Uma