Sudeći prema podacima UN, na putu od polja do tanjira pokvari se više od milijardu tona hrane godišnje?! To ne samo da pogoršava glad u svijetu, već ima i efekat staklene bašte. Jedno od rješenja je bolje pakovanje.
I dok u istočnoj Africi milioni ljudi umiru od gladi a djeca pate od neuhranjenosti - špekulanti skladište ogromne količine pšenice, pirinča ili kukuruza koje kupuju jeftino od poljoprivrednika i klade se na povećanje cijena. Hrana je sve skuplja, svjetska populacija raste. A hrane u stvari ima dovoljno.
Globalno gledano, trećina proizvedene hrane se izgubi na putu od polja do potrošača. To je svake godine oko 1,3 milijarde tona. Može se reći da neodgovoran odnos prema hrani veoma šteti i klimi:
Hrana se gubi tokom cjelokupnog prehrambenog lanca, od poljoprivredne proizvodnje, do potrošnje u domaćinstvima. Istraživači su sproveli studiju na osnovu podataka iz 151 zemlje. U siromašnijim zemljama Afrike i Azije problem leži na početku lanca. Zbog kvarenja plodova i žetve, tamo se po glavi godišnje gubi između šest i 11 kilograma hrane. Voće, meso i mlijeko se kvare na vrućini.
Međutim, Evropljani i stanovnici Sjeverne Amerike su i gori: oni po osobi godišnje bace u smeće 95 - 115 kilograma hrane, mada je ona još dobra za jelo.
Industrija je već najavila nove koncepte mašina za pakovanje namirnica kao i "pametnu" ambalažu. Međutim, to neće moći tako lako da se provede u djelo. Poljoprivrednici u Nigeriji prvo moraju biti uvjereni da je bolje da svoje sirove proizvode pakuju odmah, na licu mjesta, nego da ih nezaštićene šalju na put.
A još je teže izboriti se sa zapadnjačkom nezainteresovanošću i bezbrižnošću.
Globalno gledano, trećina proizvedene hrane se izgubi na putu od polja do potrošača. To je svake godine oko 1,3 milijarde tona. Može se reći da neodgovoran odnos prema hrani veoma šteti i klimi:
Hrana se gubi tokom cjelokupnog prehrambenog lanca, od poljoprivredne proizvodnje, do potrošnje u domaćinstvima. Istraživači su sproveli studiju na osnovu podataka iz 151 zemlje. U siromašnijim zemljama Afrike i Azije problem leži na početku lanca. Zbog kvarenja plodova i žetve, tamo se po glavi godišnje gubi između šest i 11 kilograma hrane. Voće, meso i mlijeko se kvare na vrućini.
Međutim, Evropljani i stanovnici Sjeverne Amerike su i gori: oni po osobi godišnje bace u smeće 95 - 115 kilograma hrane, mada je ona još dobra za jelo.
Industrija je već najavila nove koncepte mašina za pakovanje namirnica kao i "pametnu" ambalažu. Međutim, to neće moći tako lako da se provede u djelo. Poljoprivrednici u Nigeriji prvo moraju biti uvjereni da je bolje da svoje sirove proizvode pakuju odmah, na licu mjesta, nego da ih nezaštićene šalju na put.
A još je teže izboriti se sa zapadnjačkom nezainteresovanošću i bezbrižnošću.
