Vrijeme za nove kadrove

Zbog upornog pokušaja da ukinu Zakon o Specijalnom sudu kosovski čelnici doveli su i sebe i državu u izolaciju.

Tri čelnika koja vladaju Kosovom pokrenula su inicijativu za ukidanje Specijalnog suda', piše autorEPA
Inicijativa grupe poslanika kosovske skupštine za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine protiv nekih komandanata i pripadnika Oslobodilačke Kosova (OVK) od januara 1998. do decembra 2000. godine, od 22. decembra 2017, i dalje je u centru pažnje kosovske javnosti i medija. U kosovskoj vladi, prije svega među Albancima, nema jedinstva kad je o ovome riječ. 

Bez jedinstva u vladi

U nemogućnosti da obezbedi podršku, skupštinsko Predsjedništvo je inicijativu o ukidanju Specijalnog suda dostavilo Vladi na izjašnjavanje, ali premijer Ramush Haradinaj smatra da to nije pitanje o kojem treba da se izjašnjava Vlada. On je dodao da će vlada ispoštovati sve procedure i odgovor dati u zakonskom roku od 30 dana, mada, ističe, da koji god Vlada stav da donese, on neće biti relevantan. Haradinaj se osvrnuo i na pritiske stranih diplomata i rekao da "Kosovo ne polaže račune ambasadorima već parlamentu i poslanicima koji su ga birali".
Sa druge strane, predsednik Thaçi je nekoliko puta ponovio stav da, ako poslanici Skupštine izglasaju ukidanje Specijalnog suda, on neće biti protiv volje poslanika.
U kosovskoj vladi nema jedinstva u vezi sa ukidanjem ovog zakona jer protiv su članovi Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija, ministri iz Alijanse novo Kosovo (AKR) Behđeta Pacollija, kao i Inicijative za Kosovo (NISMA) Fatmira Limaja, koji sada kaže da bi ukidanje suda bilo gore od njegovog osnivanja, kao i ministri iz Srpske liste.
Od opozicije protiv zakona su odlučni poslanici Demokratskog saveza Kosova (LDK) Ise Mustafe, a za ukidanje neće glasati ni deo poslanika iz Pokreta Samoopredeljenje (LVV) iz razloga što, kako ističu, iza nje stoji kosovski predsednik Thaçi i što ona "nije ozbiljna" jer se rukovodi ličnim razlozima, iako su od početka bili protiv ovog suda.
Pomenuta inicijativa zaoštrila je odnose i unutar čelnika kosovskih institucija i međunarodnih predstavnika, posebno sa državama Kvinte (SAD, Engleska, Nemačka, Francuska i Italija). One su čak upozorile da će u slučaju ukidanja ovog zakona Kosovo izgubiti podršku zemalja koje su dokazani partneri i saveznici.
Američki ambasador Greg Delavi bio je konkretniji i oštro upozorio Thaçija, Haradinaja i Veselija da "neće proći nekažnjeno, kao i da će doživeti sudbinu Miloševićevog režima ako Specijalni sud bude ukinut".
Šefica kancelarije EU-a u Prištini Natalija Apostolova rekla je da EU vidi inicijativu za ukidanje Specijalnog suda kao pokušaj otkazivanja međunarodne obaveze koju je kosovska skupština preuzela ratifikovanjem. Zbog toga to ostavlja negativan utisak o Kosovu kao partneru koji ne ispunjava svoje obaveze i to ga čini nepouzdanim partnerom, istakla je ona.
Međutim, rukovodstvo organizacija veterana rata OVK, podsticano i podržano od "trinoma vlasti", ponavlja da je za ukidanje Specijalnog suda jer je, kako kažu, "ovaj sud jednostran i tražimo da se u kontinuitetu uspostavi lokalni sud koji bi se bavio suđenjima za sva krivična dela počinjena tokom rata na Kosovu".
Vetarani pozivaju ambasadore "Kvinte" da ne vrše pritisak na poslanike, jer su "suvereni glas naroda", a jedan od potpredsednika Organizacije vetarana rata, Nasim Haradinaj (rođak premijera Haradinaja), upotrebio je pogrdne reči protiv američkog ambasadora, nazvavši ga "klovnom". Ta njegova uvreda je naišla na oštre reakcije dela političke javnosti, građana, civilnog društva i medija, ocenivši to kao veoma štetno po Kosovu, jer je upućeno diplomati najveće Kosovu prijateljske zemlje.

Izolacija za državne funkcionere

Zbog takvog ponašanja kosovski mediji ističu da arogancija vlasti, a pre svega premijera Haradinaja dostiže kulminaciju čim se spominje Specijalni sud. Haradinaj pre svega neprestano ponavlja da je bio protiv tog suda i da sud mora da se ukine iako je zakon Skupština usvojila u avgustu 2015. i iako je dobio snagu međunarodne obaveze, što ne može ni da se izmeni ni ukine kako se nekome prohte. Da on neće da odustane od te namere, i pored upozorenja ključnih faktora međunarodne zajednice, govori i ideja o održavanju referenduma na kojem bi se građani izjasnili, kako je to najavio ovih dana jedan ministar u kosovskoj vladi, bliski Haradinajev saradnik.
A prva i neposredna posledica tog stava je odbijanje dve vize Haradinaju, i to od dveju država koje su najviše učinile za oslobođenje i nezavisnost Kosova. Prvo mu SAD nije izdao vizu za odlazak na molitveni doručak u Vašingtonu, a sada mu, kako pišu kosovski mediji pozivajući se na diplomatske izvore, ni Velika Britanija ne daje vizu da učestvuje na samitu premijera zemalja zapadnog Balkana mada iz njegovog kabineta odbacuju ovu informaciju kao netačnu.
Kosovski analitičari ocenjuju da je ovo za Haradinaja jasna poruka da ne uživa njihovu podršku dok bira aroganciju, a ne argumente da odbija neku ideju ili predlog. Za Kosovo je loša vest što ga vode ljudi kojima se odbijaju vize, ne zbog toga što štite principe već zbog želje da nametnu svoju volju ne uzimajući u obzir opšte interese građana i države. Istovremeno je i dobra vest što su nakon svih ovih godina, u kojima su civilno društvo i većina građana zahtevali da se ne podrže političari koji su doveli Kosovo do ovog stepena, međunarodni predstavnici konačno shvatili sa kim imaju posla i pokazuju zasićenost njima.
U nekoj vrsti izolacije nalazi se i predsednik Thaçi, koji je, od kada je na toj funkciji (pune dve godine), imao samo nekoliko zvaničnih poseta van zemlje (Tirana, Ankara i učešće na nekim međunarodnim skupovima) i nije uspeo da prekine tu blokadu ni na Međunarodnom ekonomskom forumu u Davosu ovih dana. Kako pišu mediji, on je na forumu tretiran "kao budući optuženik Specijalnog suda, a ne kao predsednik" i vreme je uglavnom proveo po hodnicima objekta gde se održavao forum. Iako se Tači na Facebooku hvali susretima, mediji navode da se on susretao samo sa premijerom Albanije i Makedonije, komesarom EU-a za proširenje Hanom i, kako ironično pišu, primio je i fotoreportera jednog portala iz Prištine, što pokazuje i fotografija sa njim.
To je bio i razlog da jedan od funkcionera Demokratskog saveza Kosova (LDK) i poslanik u Skupštini ironično zaključi da su "prazne šetnje Tačija po Davosu najbolje ogledalo jedne izolovane države sa još više izolovanim čelnicima i potvrda koliko je on nepoželjan među našim saveznicima".

Vrijeme za nove kadrove

Poznavaoci političkih prilika ističu da bi stvari bile drugačije da su međunarodni faktori ovako postupili od početka nezavisnosti: i država bi funkcionisala bolje i građani bi bili zadovoljniji. Ali, oni su podržali nesposobne ratne komandante, kojima je lični, klanovski i partijski interes u prvom planu, a ne interes države i građana. I sada se potvrđuje izreka "Ko sa đavolom tikve sadi o glavu mu se obijaju."
Tri glavna čelnika, ili "trinom koji vlada Kosovom" od septembra prošle godine, pokrenula su i guraju inicijativu za ukidanje Specijalnog suda. Ono što bi najviše bolelo bila bi njihova lična izolacija, da ih niko ne pozove nigde i da ostanu blokirani na Kosovu, zajedno sa narodom. Ista zabrana treba da važi i za druge koji čine brojčanu "kinesku" Vladu Kosova, najsiromašnije države Evrope, sa pet zamenika premijera, 22 ministra, 70 pomoćnika ministara i približno 300 savetnika, i najslabiju i patetičnu skupštinu koju je Kosovo imalo do sada – možda bi tada građani Kosova mogli bolje shvatiti uslove u kojima funkcioniše država.
Koliko još treba da čeka Kosovo da prevaziđe genaraciju komandanata (ratnih) koji nisu znali da se izdignu iznad ličnih interesa, a i dalje se nadaju da je ostalo još koje "parče mesa" da se glođe?
Ako Specijalni sud ne bude ukinut, što je nemoguće, mogao bi biti jedna alternativa, nadajući se da neće biti pompezna replika UNMIK-a i EULEKS-a. Jer, da podsetimo, koliko je nade izazvao EULEKS kad je uspostavljen na Kosovu, uz obećanja da će "zemlju načiniti oazom vladavine zakona"? A za koji mesec odlazi, ostavljajući Kosovo delom regionalnog sistema gde cveta organizovani kriminal i korupcija i gde nijedna stvar ne funkcioniše kako treba.
Većina građana Kosova sa nestrpljenjem očekuje početak rada Specijalnog suda i podizanje prvih optužnica protiv onih koji se sumnjiče da su počinili zločine pre, tokom i posle rata na Kosovu i da se time oslobode terora istih onih koji godinama odlučuju o njihovoj i sudbini države. Jedinstven je stav da samo Specijalni sud može da očisti političku scenu Kosova.
Svi smatraju da je krajnje vreme da Kosovom upravljaju neki novi, sposobni, moralni i hrabri kadrovi sa čistim rukama, koji će Kosovo izvući iz kandži kriminala, korupcije i izolacije i izvesti na put privrednog razvoja, demokratije, vladavine zakona i evroatlantskim integracijama.
Kako ocenjuju neki predstavnici opozicije, civilnog društva i medija, Specijalni sud je jedina institucija na Kosovu koja za sada ima kredibilnost jer je sve uradio u velikoj tajnosti, zbog čega kosovske vođe iz "ratnog krila" nisu mogle da utiču na njega kao na sud UNMIK-a, EULEKS-a ili domaće sudove.
Iako ključni politički faktori na Kosovu znaju da Zakon o Specijalnom sudu ne može biti ukinut ni dopunjen na osnovu pokrenute inicijative poslanika, ovim postupcima oni samo žele da kupe vreme protiv podizanja optužnica za ratne zločine, među kojima se, kako saznaju mediji, nalaze i neki visoki državni funkcioneri Kosova.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.