Predsjednik Privredne komore Kosova

Dobra saradnja između privrednih komora Kosova i Srbije je izuzetak u odnosima Beograda i Prištine, smatra predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu. "Trgovina je kao voda, sama pronalazi svoje puteve", kazao je u emisiji „Dogovor!?“.

O dobroj saradnji između Privredne komore Kosova i Privredne komore Srbije priča se u Njujorku, Parizu, Berlinu i drugim svjetskim metropolama. Svugde, samo ne na Kosovu, kaže Safet Gërxhaliu, ističući da je u Prištini važnija politička a ne ekonomska agenda.

"Ovdje dobra vijest nije vijest, ali od normalizacije odnosa ne treba imati strah. Trebamo shvatiti jednu stvar da je trgovina kao voda, sama pronalazi svoje puteve. Ono što mi radimo kao komore je da samo jačamo dijalog, jačamo partnerstvo, eliminišemo barijere. Mi imamo dnevne kontakte, svaki dan komunicirao. Na kraju krajeva, nemamo više vremena za eksperiment jer dovoljno smo gubili i ako i dalje nastavimo da trošimo energiju u pokušaju da ulepšavamo prošlost, mi ćemo se izgubiti u budućnosti“.

Gërxhaliu pohvalno govori o svom kolegi iz Srbije Marku Čadežu koji je posljednje tri godine otvarao privredni sajam u Prištini.

"Imamo istu viziju, da ekonomska saradnja bude taj pokretač gradnje budućnosti sviju nas. Na kraju krajeva, niko ne može da nas natjera na silu da se volimo, ali ko nam brani da sarađujemo, jer od te saradnje će biti pozitivnih efekta za sve nas", kazao je Gërxhaliu.

Međutim, dobru saradnju u trgovinskim odnosima znatno je narušila odluka kosovskog ministra trgovine Bajrama Hasanija da uvede posebnu taksu na uvoz brašna iz Srbije. Očekivanja Gërxhaliua da će taj problem biti uskoro rješen i da politika tu nije umješala prste nisu ispunjena.

"Poslovna saradnja je sto koraka ispred politike. Ako mi pravimo barijere jedni drugima ne doprinosimo našoj budućnosti, a svima nama je interes budućnost. Vi ako slušate naše političare, bilo ovdje ili u Beogradu, po cijeli dan pričaju o nekoj normalizaciji odnosa a na kraju sam došao do jednog zaključka da upravo ti ljudi koji pričaju o noramlizaciji imaju strah od noramalizacije, a to je velika greška. Jer ovo što se događa da se takmičimo ko će više napraviti barijera mislim da će za nove generacije koje će doći biti inspiracija za humor, za crtane filmove i stripove i za satiru, a nama to ne treba. Zato postoji dijalog".

Upravo dijalog, po riječima Gërxhaliua, može riješiti problem sa uvozom brašna iz Srbije.

"Ne trebaju tu neke tenzije, ne treba od svega toga napraviti neki spektakl jer ako mi to nećemo riješiti, hoće neko treći, a barijere ne idu nikome u prilog a najmanje našim ekonomskim odnosima".

Bez obzira na povremene prepreke, Srbija je najveći izvoznik na Kosovo. Trenutno, Kosovo iz Srbije uvozi robu u vrijednosti od 430 miliona eura. Kosovo sa druge strane izvozi mnogo manje, ali je prema podacima Carine, izvoz u Srbiju u ovoj godini porastao za 40 procenata.

"Upravo je to doprinos dijalogu i saradnje koja će u budućnosti biti još bolja i još pozitivnija", očekuje Gërxhaliu.

Kosovo predsjedava Ceftom naredne godine

Kosovo od 2018. godine predsjedava Ceftom, za predsjednika Privredne Komore Kosova Safeta Gërxhaliua to je prilika za promociju mira u reigonu.

Međutim, na odbijanje zahtjeva da Kosovo samostalno nastupa u okviru Cefta sporazuma, bez Unmika, ne treba gledati negativno, smatra Gërxhaliu.

"Ja mislim da je bitno biti dio tog procesa, a ne da uvijek budete pobjednik. U tom kontekstu, sama činjenica da će Kosovo biti u tom položaju je psihološka prednost. Druga stvar, eliminisanje Unmika nije nadležnost Kosova, ni regije, jer je to ipak jedna viša razina dogovora i u tom kontekstu meni je bitno da čovjek u čovjeku nađe ono što želi. Jer, ako tražite nešto pozitivno, onda ćete to naći, ali ako tražite ono što ne valja, i to ćete naći. Nama je bitno da imamo tu pozitivnu energiju, da gledamo u budućnost i da jednostavno kroz rad, angažovanje i doprinos regiji amortiziramo moralno. Suština je da gledamo u budućnost, a ne da se zakačimo za neke stvari koje imaju daleko političku težinu, a ne ekonomsku. A nama je potrebna ekonomska perspektiva".

Na pitanje koliko je Kosovo pogodno područje za strane investicije i otvaranje novih kompanija, Gërxhaliu kaže da je nažalost problem što se na Kosovu više proizvodi politička, a ne ekonomska agenda.

"U državi dominira politička agenda i ko će onda doći i ko će biti taj koji je zainteresovan da investira na Kosovu. Mislim da mi moramo raditi puno toga da promovišemo pozitivne slučajeve, i da jednostavno budemo što agresivniji što se tiče te ekonomske diplomatije, jer jednostavno imidž Kosova, ta percepcija koja je kreirana oko Kosova je jako negativna", kaže Gërxhaliu, podsjećajući da su na to uticali pojedini politički događaji.