Dobro je poznato da je umjetnost zadržati, a ne potrošiti novac, odnosno da bijele novce treba čuvati za crne dane, a da li se i stanovništvo Kosova pridržava ovih izreka, i za kakav vid štednje se odlučuje, kada se zna da banke na Kosovu ne nude posebne pogodnosti za štediše.
U toku je Međunarodna nedjelja štednje. Iako je prema podacima Centralne banke prošle godine na Kosovu depozit uvećan za 7,2 odsto, građani smatraju da rijetko koja porodica na Kosovu može da uštedi od svojih primanja.
To potvrđuju i podaci Agencije za statistiku, po kojima jedna prosječna porodica na Kosovu ne može da se suoči sa nepredviđenim troškovima, dok prema podacima Centralne banke ušteda građana raste pa je ukupan depozit na Kosovu prošle godine iznosio je 2,90 milijardi eura.
"Ova činjenica o velikoj štednji na Kosovu prema mišljenu nekih ekonomista predstavlja problem jer je potrošnja onda ograničena. Drugo, ako pogledamo izvještaje norme na deponirani novac, vidjećemo da je u padu i treće stimulira se zamjena robe za robu a ne prodaja. A sve to utiče na to da siva ekonomija bude u porastu. Razlog velike štednje na Kosovu su loši uslovi za investiranje i nesigurno okruženje", kaže Alban Krasniqi, iz univerziteta "Univerzum".
Iz udruženja potrošača kažu da iako su prošle godine banke na Kosovu snizile kamatu na kredite, građani i dalje nemaju posebne pogodnosti kada je riječ o štednji jer su kamatne stope na štedne uloge minimalne.
"Na kraju od banaka nismo dobili ništa. I mene posebno čudi Centralna banka Kosova koja ne preduzima ništa a koja treba da se zalaže za građane štiteći tržište i ekonomiju. Mi moramo da vršimo pritisak na komercijalne banke da ne naplaćuju svaku uslugu, jer za najobičniju uslugu ima banaka koje naplaćuju i po 2,5 eura", kaže Selatin Kaqaniku, NVO Potrošač.
U pojedinim bankama na Kosovu kamatna stopa na bilo koji uplaćeni iznos na štednom računu je svega 0.01 odsto, tako da na primjer, na uplatu od 10 hiljada eura godišnja zarada iznosi 10 eura.
Milica Živić, RTK2
To potvrđuju i podaci Agencije za statistiku, po kojima jedna prosječna porodica na Kosovu ne može da se suoči sa nepredviđenim troškovima, dok prema podacima Centralne banke ušteda građana raste pa je ukupan depozit na Kosovu prošle godine iznosio je 2,90 milijardi eura.
"Ova činjenica o velikoj štednji na Kosovu prema mišljenu nekih ekonomista predstavlja problem jer je potrošnja onda ograničena. Drugo, ako pogledamo izvještaje norme na deponirani novac, vidjećemo da je u padu i treće stimulira se zamjena robe za robu a ne prodaja. A sve to utiče na to da siva ekonomija bude u porastu. Razlog velike štednje na Kosovu su loši uslovi za investiranje i nesigurno okruženje", kaže Alban Krasniqi, iz univerziteta "Univerzum".
Iz udruženja potrošača kažu da iako su prošle godine banke na Kosovu snizile kamatu na kredite, građani i dalje nemaju posebne pogodnosti kada je riječ o štednji jer su kamatne stope na štedne uloge minimalne.
"Na kraju od banaka nismo dobili ništa. I mene posebno čudi Centralna banka Kosova koja ne preduzima ništa a koja treba da se zalaže za građane štiteći tržište i ekonomiju. Mi moramo da vršimo pritisak na komercijalne banke da ne naplaćuju svaku uslugu, jer za najobičniju uslugu ima banaka koje naplaćuju i po 2,5 eura", kaže Selatin Kaqaniku, NVO Potrošač.
U pojedinim bankama na Kosovu kamatna stopa na bilo koji uplaćeni iznos na štednom računu je svega 0.01 odsto, tako da na primjer, na uplatu od 10 hiljada eura godišnja zarada iznosi 10 eura.
Milica Živić, RTK2
