Najbolji kandidat za energent budućnosti

U skladu s trendom težnje ka energetskoj nezavisnosti voda se ističe kao najbolji kandidat za energent budućnosti.

Američki portal Business Insider prokomentarisao je stanje na svjetskom tržištu u vezi s cijenama nafte kao primarnog energenta na globalnom planu, spomenuvši vodu kao obnovljivi izvor energije s najvećim potencijalom.
U jednoj nezavisnoj studiji napravljeno je poređenje između cijena barela mlijeka, vode i nafte, koja je upravo po istom poretku postavljena na cjenovno najniži nivo.
Rezultat je doveo do naizgled apsurdne pretpostavke da je nafta, uvjetno rečeno, postala jeftinija od vode i mlijeka, što je kasnije iskorišteno kao osnova predviđanja u kojem se pravcu kreće vijek eksploatacije "crnog zlata" i vode kao energetskog resursa budućnosti.
Gdje se u cijeloj toj priči nalazi Bosna i Hercegovina, odnosno regija, za Al Jazeeru je prokomentarisao Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske promjene.
Često se u izvještajima spominju godine svjetske krize (posebno 1970-ih i 1980-ih) uvjetovane nestašicom nafte. Nasuprot tome, danas globalno tržište nafte raspolaže ogromnim zalihama, pa je stoga i cijena tog energenta na nižem nivou nego ranije.
"​Zalihe nafte u zemlji su uglavnom nepromjenjive, samo je politika eksploatacije te sirovine uslovljena kretanjem drugih proizvoda na svjetskom tržištu, kao i novih tehnologija ili energenata koji su sve veća pojava, kao što su prirodni gas i obnovljivi izvori energije", kaže stručnjak za energetiku.

Nafta u padu

Cijene nafte su u padu, ali ne u smislu indikacije kraja primata na tržištu energenata nego je riječ o trendu postizanja energetske nezavisnosti država, gdje se voda pojavljuje kao materija budućnosti i zaokreta u energetici.
​"Pojava ostalih energenata na tržištu koji su na svaki način postali tržišno konkurentni nafti ​ili promjena politike glavnih svjetskih sila za aktiviranje vlastitih naftnih resursa ili onih koje je adekvatno mogu zamijeniti dovodi do pada cijene ovog energenta. Jedan od važnih ciljeva razvijenih zemalja jeste postati energetski neovisan i siguran od uvoznih energenata, a većina zemalja u EU-u i svijetu je upravo takva", kaže Harbaš.
S obzirom na činjenicu da se nafta tretira kao "crno zlato", a razlika od zlata jeste to što je cijena ovog energenta dosta promjenjiva u odnosu na cijenu zlata, koja je dosta konstantna, može se reći da će nafta još dugo zauzimati značajno mjesto na svjetskom tržištu.
Harbaš komentariše da poređenje životnih namirnica s naftom nije ništa neobično, jer su cijene vrlo približne, a i resursi koji se koriste u prehrambene svrhe često završe kao alternativna goriva.  
Tako je voda, bez koje ne možemo, a i dalje je uzimamo "zdravo za gotovo", prva na listi goriva budućnosti.
"Voda je uvijek bila jedan od ključnih izvora energije i tretirana je kao održiva / obnovljiva energija. Najviše se to odnosi na korištenje vodnih resursa u hidroelektranama za proizvodnju električne energije, a sve više se spominje i otpočinje testiranje korištenja hidrogena izdvojenog iz vode kao izvora energije, ponajviše u transportu. Voda je bila i bit će sigurno značajan potencijal u energetici", smatra Harbaš.  ​

Bosna i Hercegovina prednjači po vodnim resursima

Položaj Bosne i Hercegovine, kad je riječ o resursima, odnosno samim vodnim potencijalima, izuzetan je, međutim, postoje mnoge barijere za korištenje ovog veoma važnog resursa te adekvatnu i održivu eksploataciju. Mora se pristupiti holistički i kreirati takvo tržište koje bi bilo izvozno orijentisano u svakom pogledu nakon što se zadovolje vlastite potrebe.
"Voda je resurs koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao staviti u povlašten položaj u odnosu na regiju, ali i šire. ​Vodni resursi se mogu višestruko iskoristiti, kako za prehrambene djelatnosti, tako i kasnije za proizvodnju električne energije, navodnjavanje itd. Održivo korištenje ovog resursa je garant dugoročnog razvoja", poručuje energetski stručnjak.
Bosna i Hercegovina je područje s relativno visokom godišnjom količinom padavina i, za razliku od drugih meteoroloških parametara, ona ne pokazuje veliku promjenu s nailazećim klimatskim promjenama. Međutim, režim padavina sve se brže mijenja. S jedne strane, sušni periodi sve su duži, a s druge postoje veliki intenziteti padavina u kratkim intervalima, što uzrokuje poplave.
Aktuelnu situaciju u vezi s klimatskim promjenama u regiji prokomentarisao je klimatolog Željko Majstorović.
"U uvjetima brdsko-planinskog zemljišta oborine većeg intenziteta se brzo odlivaju po površini zemlje, a suše iza toga povećavaju deficit vode. Posljedica toga je da je sve manje vode u podzemlju i u površinskom sloju zemljišta, što ima negativne posljedice po vodoprivredu, elektroprivredu, poljoprivredu i druge oblasti života koje zavise od vode", kaže Majstorović.
Stručnjak za klimatologiju i vode savjetuje da je vrijeme početi se savjesno odnositi prema vodnim resursima, odnosno početi sistematsko prikupljanje zaliha vode, jer mnogo te dragocjene materije nekontrolisano otječe.
"Ne ostaje nam ništa drugo nego sakupljati vodu u periodima kada je ima i čuvati za periode kada je nema. Potrebno je u te svrhe graditi nove akumulacije vode, jer je činjenica da se vodni potencijali kod nas koriste u vrlo malom procentu u odnosu na mogućnosti. Puno vode otiče našim rijekama neiskorišteno", navodi Majstorović.
Slična je situacija i u regiji, jer je problem globalni i ne poznaje granice. Zahvaljujući položaju Balkanskog poluotoka u odnosu na okolna mora i Atlantski okean, zasad ne postoji veći deficit godišnjih padavina, ali su usljed učestalih ekstremnih situacija (poplava i suša) ukupni bilansi lošiji.

Vodni bilansi u privremenom opadanju

Bosanskohercegovački vodni bilansi sve su lošiji, a što se tiče elektroprivrede i vodoopskrbe, to nisu međusobno konkurentne grane, pogotovo ako se buduće akumulacije budu gradile kao višenamjenske, jer se jedna te ista voda može koristiti na više načina.
Akumulacije se mogu koristiti u svrhe turizma, vodoopskrbe, navodnjavanja, uzgoja ribe, pa i za proizvodnju električne energije. Moraju se graditi nove akumulacije i mora se povećavati postotak iskorištenja hidropotencijala.
"Bosna i Hercegovina u tom slučaju može postati velesila u svim oblastima ekonomije, posebno u proizvodnji energije. Također bi trebalo posvetiti pažnju flaširanju i izvozu pitke vode, jer neopravdano zaostajemo za svijetom u tom pogledu, naročito s obzirom na mogućnosti i sve veće potrebe u svijetu", navodi Majstorović.
"Energetska tranzicija ili zaokret već se uveliko dešava u zemljama EU-a, a to je prelazak sa upotrebe fosilnih goriva, kao što su nafta, ugalj, prirodni gas itd., na alternativna ili obnovljiva goriva, odnosno obnovljive izvore energije, kao što su energija Sunca, vode, vjetra, biomase. Bosna i Hercegovina se vodi takvim trendovima i budućnost energetike treba da bude bazirana na korištenje obnovljivih izvora u kombinaciji sa neobnovljivim, sa postepenim potpunim prelaskom na obnovljive", poručuje Harbaš.
Dolazimo do zaključka da je voda gorivo budućnosti, ali ne one neposredne, jer je za to potrebna zrela svijest koja će izgraditi infrastrukturu.