Bliži se kraj godišnjih odmora. Građani Kosova koji žive i rade u inostranstvu odmor uglavnom provode ovdje kod svojih porodica i rođaka. Od njihovog boravka veliku korist ima i kosovska ekonomija jer od dijaspore stiže oko 600 miliona eura gotovog novca.
Većina kosovskih državljana koji žive i rade u inostranstvu godišnji odmor i praznike provedu na Kosovu. Njihov boravak tokom ljeta u velikoj mjeri pomaže lokalnu ekonomiju. Procjenjuje se da je od 1999. do 2015. godine dijaspora na Kosovo donela više od 10 milijardi eura.
Prema podacima Centralne banke Kosova, prošle godine je iz inostranstva došlo oko 600 miliona eura, a ove godine u prvih šest mjeseci preko trista miliona eura. Međutim, problem je što se mali dio tog novca koristi za investiranje i otvaranje novih radnih mjesta, a najveći dio odlazi na ličnu potrošnju.
"Međutim dijaspora po meni ne šalje samo tu sumu već je to daleko više tokom godine, jer postoje nekoliko načina pošiljke tog novca, direktno, indirektno i periferno. Tako da suma dostiže i više od milijardu eura za godinu dana. Problem je u tome što taj novac mi ne znamo iskoristiti, već ide samo za potrošnju. Trebalo bi osmisliti neku strategiju, da taj novac bude investiran u proizvodnju i usluge. Da otvorimo nova radna mjesta, da imamo socijalni mir, i da poboljšamo glavni indikator za ekonomski razvoj a to je platni bilans koji je na Kosovu tragično negativan", kaže Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova.
"Da nije gotovog novca iz dijaspore siromaštvo na Kosovu bi bilo na mnogo većem nivou", kaže ekonomski analitičar Ibrahim Rexhepi.
"Pomoć iz dijaspore ne utiče direktno na ekonomski razvoj, ali utiče na to da stopa siromaštva na Kosovu bude daleko manja. Jer sva ta novčana pomoć iz dijaspore uglavnom ide u porodični budžet. Samo se nekih 5-6 odsto troše na kapitalne investicije", dodaje Ibrahim Rexhepi.
Prema istraživanju, svaka druga osoba na Kosovu ima prijatelje ili rođake u inostranstvu. Država iz koje se uglavnom šalje najviše novca na Kosovu je Njemačka, zatim slijede Švicarska, Italija i Austrija.
Milica Živić, RTK2
Prema podacima Centralne banke Kosova, prošle godine je iz inostranstva došlo oko 600 miliona eura, a ove godine u prvih šest mjeseci preko trista miliona eura. Međutim, problem je što se mali dio tog novca koristi za investiranje i otvaranje novih radnih mjesta, a najveći dio odlazi na ličnu potrošnju.
"Međutim dijaspora po meni ne šalje samo tu sumu već je to daleko više tokom godine, jer postoje nekoliko načina pošiljke tog novca, direktno, indirektno i periferno. Tako da suma dostiže i više od milijardu eura za godinu dana. Problem je u tome što taj novac mi ne znamo iskoristiti, već ide samo za potrošnju. Trebalo bi osmisliti neku strategiju, da taj novac bude investiran u proizvodnju i usluge. Da otvorimo nova radna mjesta, da imamo socijalni mir, i da poboljšamo glavni indikator za ekonomski razvoj a to je platni bilans koji je na Kosovu tragično negativan", kaže Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova.
"Da nije gotovog novca iz dijaspore siromaštvo na Kosovu bi bilo na mnogo većem nivou", kaže ekonomski analitičar Ibrahim Rexhepi.
"Pomoć iz dijaspore ne utiče direktno na ekonomski razvoj, ali utiče na to da stopa siromaštva na Kosovu bude daleko manja. Jer sva ta novčana pomoć iz dijaspore uglavnom ide u porodični budžet. Samo se nekih 5-6 odsto troše na kapitalne investicije", dodaje Ibrahim Rexhepi.
Prema istraživanju, svaka druga osoba na Kosovu ima prijatelje ili rođake u inostranstvu. Država iz koje se uglavnom šalje najviše novca na Kosovu je Njemačka, zatim slijede Švicarska, Italija i Austrija.
Milica Živić, RTK2
