Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine, i Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane za Slobodno Evropu su analizirali odnos Turske prema zemljama Balkana, s akcentom prema BiH i Srbiji.
Osim teme ulaganja Turske u BiH i Srbiju, bilo je riječi o tome da li Turska ima strateške interese u BiH, koliko su jake veze između Stranke demokratske akcije (SDA) i turske vladajuće Stranke pravde i razvoja, o vezama između Erdogana i Izetbegovića i drugim temama.
Saglasni su da je Turska regionalna sila i u svakom slučaju ima strateške interese u Bosni i Herecgovini. Oni se periodično mijenjaju, mogu biti različiti, ali ih u svakom slučaju ima.
"Mislim da svakom Bosancu i Hercegovcu, pa i Bošnjaku, treba da je u interesu da Turska podžava cijelu državu. Bilo kakvo podržavanje partikularnih interesa u Bosni i Hercegovini ima negativan utjecaj na bosanskohercegovačko društvo", kazala je Ramić-Mesihović.
S druge strane Bećirović naglašava da je jaka veza SDA i AK partije zasnovana na jakim ličnim vezama Izetbegovića i Erdogana.
"Riječ je o dvije stranke koje pripadaju istom političkom polu. To su konzervativne stranke desne političke provinijencije. Veze između te dvije stranke nisu toliko jake koliko su jake personalne veze između lidera tih stranaka - turskog predsjednika Erdogana, koji je ujedno predsjednik Stranke pravde i razvoja, i Bakira Izetbegovića, člana Prjedsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije. Ta veza djeluje po sistemu spojenih posuda. Erdoganu dolazi podrška iz Bosne i Hercegovine, a Izetbegoviću iz Turske kada im je potrebna", kazao je Bećirović.
Jedno od čestih pitanja koje se nameću jeste zbog čega Turska ne ulaže u BiH proporcionalno naglašavanju dobrih odnosa s BiH.
"Turski kapital, kao i svaki drugi kapital, ide tamo gdje je sigurno, gdje je politička klima stabilna, gdje je pravni okvir prijateljski nastrojen prema stranim ulaganjima. Teško da mi ispunjavamo te uslove. A turske pare su na kraju krajeva samo pare i turski biznismeni samo biznismeni", istakla je Ramić-Mesihović.
Međutim, ni Srbija ne kotira visoko na listi poželjnih destinacija za ulaganje, pa ipak Turska ima mnogo jaču privrednu saradnju sa Srbijom, nego sa Bosnom i Hercegovinom. Turski predsjednik Erdogan dolazi u septembru u posjetu Srbiji sa oko 150 biznismena.
"Dolazile su i ovdje turske delegacije. Srbija je uspješnija od nas zato što pripremi teren za strana ulaganja i napravi izmjene u zakonodavstvu koje olakšavaju prenos vlasništva i novčane transakcije. To je ono što nedostaje Bosni i Hercegovini. Kada nam dođu strani biznismeni, mi ne nudimo bog zna šta i zato nemamo mnogo stranih investicija", poručuje Ramić-Mesihović.
Bećirović dodaje da je jedan od razloga što Turska više investira u Srbiju je to što Srbija ima dva puta više stanovnika nego Bosna i Hercegovina.
"Veća je zemlja, pa nudi i više mogućnosti za privrednju saradnju. Turske firme su u privatnom vlasništvu, one idu tamo gdje imaju poslovni interes. One ne vode računa o nostalgičnom historijskom naslijeđu, koje kod nas budi nerealna očekivanja. Turski investitori vjerovatno ne misle da u Bosni i Hercegovini postoji povoljan ambijent za ulaganja. Strani investitori, pa i oni iz Turske, imali su dosta negativnih iskustava u Bosni i Hercegovini. Osim toga, kada vide kakvi su politički odnosi u Bosni i Hercegovini, kakvo je ustavno-pravno uređenje, kako je država neefikasna i da nema adekvatne zaštite stranih i domaćih investicija, teško se odlučuju da ulažu u Bosnu i Hercegovinu, pogotovo posljednjih godina. S druge strane, Srbija velikom marketinškom aktivnošću pokušava privući strane investicije i u tome povremeno uspijeva", zaključuje Bećirović.
