Njemačka plata najmanje vrijedi u Švicarskoj, a najviše u Srbiji, Albaniji, Bugarskoj i Makedoniji.
Institut za privredne i društvene nauke iz Diseldorfa bavio se rudarskim poslom – ispreturao je statistike Eurostata i nacionalnih zavoda za statistiku kako bi uporedio životne troškove u 37 evropskih zemalja, SAD i Japanu. Lista tih zemalja je šarena, od Švicarske, Luksemburga i skandinavskih zemalja gdje su troškovi života papreni, do balkanske magistrale gdje je najjeftinije živjeti, ali gdje ni zarade nisu bogzna kakve.
Ekonomisti su htjeli da njemačkim građanima odgovore na sljedeća pitanja: "Koliko moj novac vredi u inostranstvu? Gdje su praznični pokloni najjeftiniji? U kojoj zemlji mogu jeftino na odmor?“ Odgovori na ta pitanja nisu tek nepotrebno znanje, već veoma bitni jer, kako se navodi, trgovina putem interneta i jeftini letovi čine da se razdaljina različitih država smanjuje.
Troškovi života
Kada se radi o troškovima života – stanarina, računi, hrana, odjeća, troškovi za automobil, obrazovanje, razonoda – njemačka zarada najmanje vrijedi u susjednoj Švicarskoj. Ako se njemačkom euru dodjeli indeks 100, onda Švicarska ima indeks 158,5 – što znači da je ta zemlja 58,5 odsto skuplja od Njemačke. Među najskupljima sleijde Island (147,8), Norveška (141,8), Danska (136,7), Irska (121,4), Finska (119,7), Luksemburg (119,2)...
Srbija spada među najjeftinije sa indeksom od 48,5 – Nijemac teoretski u Srbiji može za iste pare dobiti dvostruko više nego kod kuće. Bivše jugoslovenske republike ređaju se u očekivanom redosledu po skupoći: Slovenija (79,9), Hrvatska (65,6), Crna Gora (55,4), BiH (50), Makedonija (45,3). Osim Makedonije, od Srbije su jeftinije još i Albanija (48,2) i Bugarska (46,1), koja je Nijemcima posebno zanimljiva kao članica EU. Treba dodati da nisu prikupljani podaci za dve verovatno najsiromašnije zemlje Evrope, Kosovo i Moldaviju.
Alkohol i duvan
Druga je priča kada se radi o alkoholu koji je u Njemačkoj tradicionalno jeftin u odnosu na životni standard. Jedva je nešto jeftiniji u Češkoj, Poljskoj, Španiji i Albaniji, a osjetno jeftiniji u Srbiji (78,9) i Bugarskoj (75,4). S druge strane, Nijemac bi za svoju platu u Islandu (312,6) i Norveškoj (300,2) mogao da kupi tri puta manje alkohola nego kod kuće. Skupo je piti i u Turskoj (237,5), Finskoj (203,1) i Irskoj (199,1).
Što se tiče cijene duvanskih proizvoda, Njemačka se kreće u prosjeku razvijenijih zemalja EU. Za pušače je Balkan pravi finansijski raj jer u Srbiji (36,3), Crnoj Gori (34,5) i Albaniji (33,7) cigarete koštaju skoro trostruko manje. Protiv pušenja se visokim cijenama najžešće bori Norveška (218,9) gdje recimo paklica Marllbora košta oko 11,5 eura. Slijede Irska (195,3), Velika Britanija (179,2) i Island (168,1).
Nordijske zemlje i Švicarska su najskuplje i što se tiče cijena hotela i gostionica. Njemački turista kaiš najviše može da opusti u Srbiji (48,2), Bugarskoj (43,5), Makedoniji i Albaniji (po 41,8). Turističke republike bivše Jugoslavije ovde nisu toliko jeftine: Hrvatska (78) i Crna Gora (60,4).
Kupovna moć
Diseldorfski institutu nije istraživao razlike u standardu, to jest realni odnos plata u različitim zemljama. Prema dostupnim podacima, prosječna zarada zaposlenog koji u Njemačkoj radi puno radno vrijeme je oko 2.200 eura nakon što se odbiju porezi, zdravstveno i socijalno osiguranje. U Srbiji je prošlog novembra prosječna zarada bila svega 372 eura.
Ako se uračuna koliko su osnovni životni troškovi niži u Srbiji, proizilazi da je kupovna moć Nijemca 2,87 puta veća. Retki srećnici koji rade za njemačke firme i diplomatska predstavništva, primaju njemačku platu, a žive u Srbiji, imaju u proseku 5,92 puta jači standard od srpskih sugrađana.
