Jednostrana euroizacija, koju su sproveli Kosovo i Crna Gora, koje ne pripadaju eurozoni i sistemu Evropske centralne banke, mogla bi biti teoretski model i za Grčku poslije izlaska iz eurozone, ocjenjuje bečki dnevnik "Der Standard".
Kosovski ekspert Kujtim Dobruna za bečki dnevnik kaže da je jednostrana euroizacija donijela visoku stabilnost cijena i minimalizovala je rizik kursnih razlika.
Negativna strana je, objašnjava, to što Kosovo ne raspolaže sa gotovo nijednim instrumentom monetarne politike.
Za male privrede, kao što su Crna Gora i Kosovo, prema njegovim riječima, ima smisla da imaju režim fiksnog kursa prema euru, jer su inače njihove mogućnosti vođenja nezavisne monetarne politike ograničene.
Bečki dnevnik podsjeća da su Crna Gora i Kosovo 2002. "euroizovane", nakon što su građani izgubili povjerenje u dinar zbog visoke inflacije.
Dobruna podsjeća da je na kosovskom tržištu dinar zamjenjen njemačkom markom, te da se gotovo podrazumijevalo da će biti uveden euro koji se koristi u Monaku, Andori, San Marinu, Vatikanu i u francuskim prekookeanskim teritorijama.
Za razliku od Crne Gore, dodao je, Kosovo sa Evropskom centralnom bankom (EZB) ima dogovor o euroizaciji.
Njemačka Bundesbanka je na pitanje "Der Standarda" saopštila da nije bila uključena u uvođenje eura na Kosovu, dok je odgovor te finansijske institucije u vezi Crne Gore izostao.
Austrija imala glavnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova
Bundesbanka, međutim, ukazuje da je Austrija imala centralnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova, i da i dalje ima važnu ulogu.
"Prema našim informacijama je prva opskrba, kao i tekuće snabdjevanje i povlačenje uslijedilo preko austrijske banke. To podrazumijeva i zamjenu starih novčanica i kovanica", navode iz njemačke banke.
Portparol Nacionalne banke Austrije Kristijan Gutlederer rekao je za "Der Standard" da je tačno da se iz Austrije vrši izvesno snabdjevanje, ali preko austrijskih komercijalnih banaka.
U svjetskom monetarnom sistemu formirala su se dva važna monetarna bloka - dolarski i euroblok.
U eurobloku, pored država eurozone i euroizovanih zemalja, postoje i zemlje koje su fiksirale kurs svoje valute prema euru. Među tim državama su Danska, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, dok je Hrvatska samo privremeno svoju valutu stabilizovana prema euru.
Među 59 država koje se ubrajaju u euro-blok su i one afričke države koje su do druge polovine 20. vijeka zavisile od zemalja koje danas pripadaju monetarnoj uniji.
Negativna strana je, objašnjava, to što Kosovo ne raspolaže sa gotovo nijednim instrumentom monetarne politike.
Za male privrede, kao što su Crna Gora i Kosovo, prema njegovim riječima, ima smisla da imaju režim fiksnog kursa prema euru, jer su inače njihove mogućnosti vođenja nezavisne monetarne politike ograničene.
Bečki dnevnik podsjeća da su Crna Gora i Kosovo 2002. "euroizovane", nakon što su građani izgubili povjerenje u dinar zbog visoke inflacije.
Dobruna podsjeća da je na kosovskom tržištu dinar zamjenjen njemačkom markom, te da se gotovo podrazumijevalo da će biti uveden euro koji se koristi u Monaku, Andori, San Marinu, Vatikanu i u francuskim prekookeanskim teritorijama.
Za razliku od Crne Gore, dodao je, Kosovo sa Evropskom centralnom bankom (EZB) ima dogovor o euroizaciji.
Njemačka Bundesbanka je na pitanje "Der Standarda" saopštila da nije bila uključena u uvođenje eura na Kosovu, dok je odgovor te finansijske institucije u vezi Crne Gore izostao.
Austrija imala glavnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova
Bundesbanka, međutim, ukazuje da je Austrija imala centralnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova, i da i dalje ima važnu ulogu.
"Prema našim informacijama je prva opskrba, kao i tekuće snabdjevanje i povlačenje uslijedilo preko austrijske banke. To podrazumijeva i zamjenu starih novčanica i kovanica", navode iz njemačke banke.
Portparol Nacionalne banke Austrije Kristijan Gutlederer rekao je za "Der Standard" da je tačno da se iz Austrije vrši izvesno snabdjevanje, ali preko austrijskih komercijalnih banaka.
U svjetskom monetarnom sistemu formirala su se dva važna monetarna bloka - dolarski i euroblok.
U eurobloku, pored država eurozone i euroizovanih zemalja, postoje i zemlje koje su fiksirale kurs svoje valute prema euru. Među tim državama su Danska, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, dok je Hrvatska samo privremeno svoju valutu stabilizovana prema euru.
Među 59 država koje se ubrajaju u euro-blok su i one afričke države koje su do druge polovine 20. vijeka zavisile od zemalja koje danas pripadaju monetarnoj uniji.