Bečki

Jednostrana euroizacija, koju su sproveli Kosovo i Crna Gora, koje ne pripadaju eurozoni i sistemu Evropske centralne banke, mogla bi biti teoretski model i za Grčku poslije izlaska iz eurozone, ocjenjuje bečki dnevnik "Der Standard".

Kosovski ekspert Kujtim Dobruna za bečki dnevnik kaže da je jednostrana euroizacija donijela visoku stabilnost cijena i minimalizovala je rizik kursnih razlika.

Negativna strana je, objašnjava, to što Kosovo ne raspolaže sa gotovo nijednim instrumentom monetarne politike.

Za male privrede, kao što su Crna Gora i Kosovo, prema njegovim riječima, ima smisla da imaju režim fiksnog kursa prema euru, jer su inače njihove mogućnosti vođenja nezavisne monetarne politike ograničene.

Bečki dnevnik podsjeća da su Crna Gora i Kosovo 2002. "euroizovane", nakon što su građani izgubili povjerenje u dinar zbog visoke inflacije.

Dobruna podsjeća da je na kosovskom tržištu dinar zamjenjen njemačkom markom, te da se gotovo podrazumijevalo da će biti uveden euro koji se koristi u Monaku, Andori, San Marinu, Vatikanu i u francuskim prekookeanskim teritorijama.

Za razliku od Crne Gore, dodao je, Kosovo sa Evropskom centralnom bankom (EZB) ima dogovor o euroizaciji.

Njemačka Bundesbanka je na pitanje "Der Standarda" saopštila da nije bila uključena u uvođenje eura na Kosovu, dok je odgovor te finansijske institucije u vezi Crne Gore izostao.
 
Austrija imala glavnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova

Bundesbanka, međutim, ukazuje da je Austrija imala centralnu ulogu u euroizaciji Crne Gore i Kosova, i da i dalje ima važnu ulogu.

"Prema našim informacijama je prva opskrba, kao i tekuće snabdjevanje i povlačenje uslijedilo preko austrijske banke. To podrazumijeva i zamjenu starih novčanica i kovanica", navode iz njemačke banke.

Portparol Nacionalne banke Austrije Kristijan Gutlederer rekao je za "Der Standard" da je tačno da se iz Austrije vrši izvesno snabdjevanje, ali preko austrijskih komercijalnih banaka.

U svjetskom monetarnom sistemu formirala su se dva važna monetarna bloka - dolarski i euroblok.

U eurobloku, pored država eurozone i euroizovanih zemalja, postoje i zemlje koje su fiksirale kurs svoje valute prema euru. Među tim državama su Danska, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, dok je Hrvatska samo privremeno svoju valutu stabilizovana prema euru.

Među 59 država koje se ubrajaju u euro-blok su i one afričke države koje su do druge polovine 20. vijeka zavisile od zemalja koje danas pripadaju monetarnoj uniji.