Nouriel Roubini, njujorški sveučilišni profesor, koji je predvidio financijsku krizu, ovaj put najavljuje da raste mogućnost nove recesije, zbog rizika povezanih s krajem stimulansa u globalnom monetarnom te financijskom sektoru.

Globalna ekonomija početi će rasti u drugoj polovici 2009.,  napisao je Roubini za Financial Times. Recesija u SAD-u, Velikoj Britaniji te nekim europskim zemljama neće formalno zavšiti sve do   kraja godine, dok su se zemlje poput Kine, Francuske , Njemačke, Australije i Japana već počele oporavljati, konstatirao je profesor.

Vlade i središnje banke mogle bi potkopati oporavak i uputiti ekonomije svojih zemalja nazad u 'stagdeflaciju', ako podignu poreze, smanje potrošnju i podignu nelikvidnost u svojim redovima kako bi smanjili deficite, upozorio je Roubini.

Ipak, Vlade diljem svijeta obvezale su se na pomoć gospodarstvu u iznosima, koji premašuju dva bilijuna dolara. Guverner FED-a, Ben S. Bernanke, uz ostale  čelnike ekonomske politike, već su upozorili da bi oporavak mogao biti stišan, odnosno da ne namjeravaju tako brzo prestati s injektiranjem stimulacijskih sredstava u financijski sustav.

“Postoje rizici vezani za strategiju izlaska iz modela ogromnih monetarnih i fiskalnih olakšica', upozorava Roubini koji slikovito kaže da će čelnici biti prokleti ako ne odustanu od pomoći, ali će ih se također proklinjati i ako s tom politikom nastave. 

Vlade i središnje banke mogle bi potkopati oporavak i uputiti ekonomije svojih zemalja nazad u 'stagdeflaciju', ako podignu poreze, smanje potrošnju i podignu nelikvidnost u svojim redovima kako bi smanjili deficite, upozorio je Roubini. Svoju kovanicu 'stegdeflacija' objasnio kao kombinaciju recesije i deflacije.

Oni koji zadrže velike deficite proračuna bit će kažnjeni na tržištu obveznica, s obzirom na očekivanja  inflatornih učinaka i prinosa na dugoročna ulaganja u državne obveznice, koja rastu, a i skaču troškovi zaduživanja. 'Navedeni potezi dovest će nazad u stagdeflaciju', zaključio je profesor.

Čelnici Europske središnje banke, predvođeni njenim predsjednikom Jean- Claude Trichetom drže da neće brzati u odluci o povlačenju mjera za pomoć gospodastvu s obzirom na uvjerljive podatke o ekonomskom oporavku. ECB je svoju referentnu stopu smanjio na rekordnih 1 posto, a kupuje i obveznice te puni banke svježim novcem. “Uočili smo znakove koji potvrđuju da se realni sektor izvlači iz razdoblja slobodnog pada', kazao je Trichet, na godišnjem kongresu bankara prošlog vikenda. Ipak to ne znači, kazao je bankar, da nas ne čeka putovanje  putem punim rupa, slikovito je opisao.

Globalna ekonomija ne bi mogla podnijeti još jedan takav šok, kojim bi cijene nafte naglo pohitale ka cijeni od 100 dolara po barelu ili ju premašile', zaključuje naposlijetku.

Kada to bude potrebno, nastavio je Trichet, ECB će implementirati povjerljivu strategiju izlaska iz antirecesijske politike. Podsjetimo, milijarder Warren Buffett nedavno je napisao da milijarde koje je SAD investirao u oporavak financijskog sektora, sada predstavljaju rizik za budućnost najveće svjetske ekonomije.

Roubini sada predviđa oporavak po krivulji u obliku slova U, što znači da će, kako kaže, rast biti 'anemičan i ispod očekivanih trendova barem nekoliko narednih godina'. Potpuni oporavak, na globalnoj razini, mogao bi se čekati još dvije ili više godina, kazao je nobelovac Paul Krugman ovog mjeseca. Rastuća nezaposlenost, stanje svjetskog financijskog sustava, koji je još uvijek ozbiljno oštećen te slaba stopa profitabilnosti u poslovnom sektoru, neki su od argumanata, koji potvrđuju da ne treba očekivati oporavak po krivulji u obliku slova V, kazao je Roubini.

Cijene energenata i hrane rastu brže nego je opravdano ekonomskom bazom, upozorava, a to bi također moglo povisiti rizik od nove recesije. 'Lani je rekordna cijena nafte od 145 dolara po barelu postala referentna točka za globalnu ekonomiju, koja je stvorila negativne uvjete prodaje, a uzokovala i velike šokove u zaradi ekonomija ovisnih o uvozu nafte', ocijenio je. Globalna ekonomija ne bi mogla podnijeti još jedan takav šok, kojim bi cijene nafte naglo pohitale ka cijeni od 100 dolara po barelu ili ju premašile', zaključuje naposlijetku.