Ako se potrošnja nastavi ovim tempom, nafte ima za još 40 godina, što je mnogo ranije nego što vlade i naftne kompanije žele priznati. Eksploatacija nafte će dostići svoj maksimum za četiri godine, a nakon toga slijedi pad.
Prema podacima koje je predstavila kompanija BP, nakon što eksploatacija nafte dostigne svoj maksimum za četiri godine, započeće pad koji će snažno uticati na svjetsku ekonomiju i na način na koji danas živimo.
"Posljednjih godina jaz između proizvodnje i potrošnje nafte se dosta produbio, a sljedećih godina nas ne očekuje ništa bolje", piše "Independent" a prenosi "HRT".
Dr. Colin Campbell , šef londonskog Centra za analizu iscrpljivanja nafte, kaže da je ova teorija zapravo vrlo logična i jasna svima.
"Čaša je na početku puna, na kraju prazna, ako brže ispijate ona će se brže isprazniti", bio je slikovit Campbell, bivši šef geologije i potpredsjednik nekoliko naftinih kompanija kao što su BP, Shell, Fina, Exxon i ChevronTexaco.
Stručnjak za naftu upozorava kako je regularna nafta - ona jeftina i lagana za izvaditi iz zemlje - potrošena već 2005. godine.
"Čak kada se oslonite na preostale resurse, dakle skuplju naftu, polarne regije, tekućinu uzetu iz benzina - vrhunac upotrebe svega toga dosegtiće se najkasnije 2011. godine. Nakon toga resursi će se početi drastično smanjivati", kaže Campbell.
Jeremy Leggett, geolog čija knjiga "Napola nestali: Nafta, Plin, Topli zrak - donose Globalnu energetsku krizu", približio je ovu teoriju nestajanja resursa široj publici. On naglašava kako naftna industrija i vlade svijeta nisu spremne priznati neminovno nestajanje nafte, isto kao što nisu bile spremne priznati klimatske promjene.
Leggett kaže da je priča o nestanku nafte slična onoj kada se upozoravalo na globalno zagrijavanje.
"Tada smo predvidjeli razvoj situacije, više-manje baš onako kako se dogodilo vezano uz klimatske promjene. I tada smo se, baš kao i sada, pitali što moramo napraviti da nas ljudi shvate ozbiljno", zaključuje Legget.
