Jutarnjim namazom

Kurban-bajram se proslavlja četiri dana i naziva se hadžijski jer se u Meki završava glavno godišnje hodočašće.

Jutarnjim namazom u džamijama širom regije i svijeta počelo je obilježavanje prvog dana jednog od dva najveća praznika u islamu, Kurban-bajrama.
Više od dva miliona hadžija koji su došli u Meku iz svih krajeva svijeta jutros su obavili bajram-namaz, kao i drugi muslimani u svijetu.
Kurban-bajram se proslavlja četiri dana i naziva se hadžijski jer se u Meki završava glavno godišnje hodočašće, koje je obaveza svakog muslimana bar jednom tokom života, ukoliko mu to dozvoljavaju zdravlje i finansijske mogućnosti.
Praznik počinje dva mjeseca i deset dana poslije Ramazana, a prvi dan se određuje prema pojavljivanju mladog mjeseca.
Na Kurban-bajram tradicionalno se prinosi i žrtva ovna, a kurbansko meso se dijeli na tri dijela - jedan je namijenjen siromašnima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući.

Poruka zajedništva

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović uputio je bajramsku čestitku vjernicima, rekavši da su oni jedno sa hadžijama u Meki.
„Ta naša jedinstvenost u vjeri neka pređe i u stvarnost činjenja. Neka nas to vjerovanje zbliži, neka hadž bude naše okupljalište i zborište, mjesto nade u bolje sutra svih ljudi na zemlji“, rekao je Kavazović.
„Neka nas Božija riječ zbližava i neka nas pokornost Njemu ujedinjuje. Pozivam sve vjernike u našoj prelijepoj zemlji da oslušnu ovaj glas i da spoznaju njegovu ljepotu u vremenu zaglušujuće buke razjedinjavanja i destrukcije.
Muslimansko hodočašće i Kurban bajram su i naše prisjećanje na Božijeg poslanika Ibrahima (a.s.), i njegove blagoslovljene sinove, Ismaila i Ishaka. To je i podsjetnik na korijene svih objavljenih vjera: judaizma, kršćanstva i islama. Te poruke zajedništva treba da izgovaramo i stalno ponavljamo, ne bi li se čule. Zato će muslimani sutra Bajram podijeliti sa svojim bližnjima i svima koji žive u duhu ibrahimovskog zajedništva.“

Uvažavanje, a ne mržnja

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović ove godine Kurban-bajram dočekuje u Meki gdje obavlja hadž.
"Dani u kojim se nalazimo prilika je svakomu od nas da svoje molitve uputimo Svevišnjem Stvoritelju kako bismo zatražili ono što je najbolje za nas kao pojedince, ali i za našu zajednicu i društvo u cjelini. Hadž, kao peti temelj vjere islama, ukazuje na ravnopravnost ljudi, potirući različitosti kao diskriminirajući element, veličajući ljudski život i njegovu zaštitu u svakoj prilici i na svakom mjestu", podsjetio je Hasanović.
"Najvrjednije što postoji na ovom svijetu je čovjek, odnosno ljudski život i svijest o njegovu čuvanju po svaku cijenu moramo neumorno razvijati. Tomu nas i kurban uči, jer prinošenje žrtve služi da bi se ljudi međusobno povezali, jedni drugima približili kroz dijeljenje i međusobno pomaganje. Na današnji dan, povedimo računa o onima koji su u potrebi kako bi i oni osjetili radost ovog velikog blagdana za muslimane, te kako bismo svoje susjede i prijatelje, bez obzira na njihovu pripadnost, počastili i podijelili radost Kurban-bajrama.
Na ovom svetom mjestu, u Meki, upućujem molbe Uzvišenom Stvoritelju da mir, sigurnost, poštivanje i međusobno uvažavanje te zajedništvo uvijek budu odlika našeg društva i da spriječi svakoga tko na bilo koji način pokuša narušiti zajednička postignuća. U današnje vrijeme, potrebno nam je više pozitivnih primjera, misli i inicijativa, jer u konačnici svi dijelimo istu sudbinu kao što je to bilo i u povijesti i neka nam iskustva budu vodilja da one koji šire mržnju i nesnošljivost ostanu sami u svome mraku, u mraku u kojemu ništa ne raste niti se razvija, dapače!
Međutim, čvrsto sam uvjeren da je naše društvo uvijek bilo dovoljno snažno da se izbori sa svim iskušenjima i ne sumnjam da će tako biti i u budućnosti, a što je jamac razvoja i prosperiteta", poručio je Hasanović.

Milioni izbjeglica daleko od domovine

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije, Sead ef. Nasufović, podsjetio je da milioni muslimana ne provode Bajram u svom domu i domovini.
"Pred strahotama rata razasuti su po cijelom svijetu i žale za svojim najmilijima, a najviše za svojom stradalom djecom. Takve slike ovih dana ponovo dolaze iz Mijanmara sa područja Arakana! Bogu se molimo da im bude na pomoći, a da milošću svojom daruje dr. Anitu Schug, koja svojim glasom i zalaganjem u Ujedinjenim nacijama čuva cijelo čovječanstvo da ne padne na najvećem ispitu – da nam izgubljeni životi nevinih ljudi i djece budu samo broj.
Zato, draga braćo i sestre, vi koji živite u miru i u svojem domu i domovini, ne dozvolite sebi da ovaj Bajram dočekate u svađi sa bračnim drugom i članom svoje porodice. Ako nismo u mogućnosti da riješimo brojne probleme islamskog ummeta, takvo opravdanje nemamo za loše bračne i porodične odnose koji su itekako prisutni u našim kućama. Neka odricanje od svog ega, raznih i praznih izgovora umišljenog ponosa i izmišljenog principa o pravilima života bude vaša žrtva radi mira i sloge u kući, pa da vam Bajram bude pravi, a sreća trajna!
Ne zaboravite u svojim dovama svoje žive i umrle, svoje komšije i prijatelje, one koje poznajete i one koje ne poznajte – molite se za svakog čovjeka, onako kako je to radio Allahov poslanik Muhammed, alejhisselam. Ne zaboravite da je čovjek čovjeku najveći dar od Boga!", poručio je Nasufović.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud ef. Dudić podsjetio je da muslimani širom svijeta prinose žrtvu – kurban "kao simbol sjećanja na zajednički motiv ibrahimovske tradicije koja kazuje o Ibrahimovom a.s. zavjetu Bogu da će žrtvovati svog sina Ismaila a.s. u svojoj pokornosti Stvoritelju".
"Dovoljna je bila Ibrahimova namjera da dokaže pokornost Stvoritelju, pa da ga On učini slobodnim. To je poruka kurbana, da pokažemo da smo spremni na žrtvu kako bi se oslobodili oholosti, sebičnosti i nasilja. Propisujući kurban u imetku, Bog je poručio da ne želi da mu se približavamo prolijevanjem ljudske krvi. Kurban je poziv da se bude spreman žrtvovati s ciljem da se čovjek približi drugom čovjeku, da se komšija približi komšiji, da svako živi u radosti svoje kuće i svoje zajednice, da su svi ljudi i narodi zadovoljni u društvu i državi u kojoj treba da važi vladavina prava i pravde, da su svi ljudi mirni i sigurni od jezika mržnje i od ruke nasilja.
Postavimo sebe kao mjeru odnosa prema drugima, poželi drugome ono što želiš samome sebi, ne pomišljaj o drugome ono što ne bi pomislio o sebi, ako poželiš  njegovu pomoć – upitaj ga, a ako on zatraži tvoju pomoć – pomozi mu. Nemoj skrivati dobro od drugoga, jer onda ni on neće skrivati dobro od tebe. Budi oslonac drugome, pa će i on tebi oslonac biti", rekao je Dudić.

Milioni vjernika u Meki

Više od dva miliona hadžija sinoć je stiglo na brdo Arefat, gdje su klanjali podne i ikindiju-namaz, javila je Anadolija.
Hodočasnici na brdu Arefat obavljaju jedan od osnovnih obreda muslimanskog svetog hodočašća u Meki i Medini. 
Džamija Nemire, kapaciteta oko 300.000 vjernika, nije bila dovoljno velika za sve vjernike koji su klanjali i izvan njenog harema, na otvorenom. 
Milioni vjernika su se nakon molitve uputili prema šatorima i brdu Jebel-i Rahme (Brdo milosti) na kojem su se, prema vjerovanjima muslimana, susreli prvi stvoreni čovjek Adem (Adam) i njegova žena Hava (Eva).
Nakon boravka na brdu Arefat, vjernici su se uputili prema dolini Muzdelifa, a nakon toga i prema mjestu Mina, gdje su obavili obred "bacanja kamenčica" na tri mjesta zvana džemreta. "Bacanje kamenčića" simbolično znači borbu protiv šejtana (đavola).