Velike promjene u vanjskoj politici

Profesor Ker-Lindsay tvrdi da Britanija skoro i nema trgovinske veze sa zemljama Zapadnog Balkana.

Nema ujednačenog mišljenja na koji će način izlazak Velike Britanije iz Evropske unije utjecati na planove ove države na Balkanu, nakon što je objavljeno da je Britanski parlament pokrenuo specijalnu istragu o planovima ove zemlje za regiju nakon Brexita.
Do kraja godine bi trebao biti objavljen specijalni izvještaj s preporukama o aktivnostima te zemlje na Balkanu, a, kako je navedeno, Komitet gornjeg doma britanskog parlamenta za međunarodne odnose na ovaj korak se odlučio kako bi definirao britansku politiku prema regiji.
Profesor na britanskom univerzitetu The London School of Economics and Political Science James Ker-Lindsay  smatra da Ujedinjeno Kraljevstvo ima limitirane veze sa zemljama Balkana, a da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle dodatno pasti na listi prioriteta britanske vanjske politike nakon Brexita.
“Skoro i da nemamo trgovinske veze sa zemljama Zapadnog Balkana. Većina tih zemalja nije ni u prvih 100 kada su u pitanju izvori izvoznih i uvoznih zemalja. Također imamo i relativno male zajednice u toj regiji. Po zadnjim podacima, manje od 70 hiljada ljudi iz Britanije je rođeno u zemljama zapadnog Balkana“, navodi on.

Mir i sigurnost

Nema sumnje, navodi Ker-Lindsay, da je glavni fokus britanskih interesa na Zapadnom Balkanu mir i sigurnost.
“Britanija je zabrinuta za regionalnu stabilnost i opasnostima koje dolaze iz te regije. Britanija je pokazala veliki interes za političku i ekonomsku rekonstrukciju Bosne i Hercegovine. Također je bila u prvim redovima kada su u pitanju napori da Kosovo postane nezavisno i međunarodno priznato. Britanija je također zabrinuta zbog sigurnosnih prijetnji u regiji koje se tiču terorizma, ekstremizma, oragniziranog kriminala, ilegalnim migracija i raznih oblika krijumčarenja“.
Dodaje da će Brexit donijeti velike promjene u vanjskoj politici Velike Britanije, a da će Ujedinjeno Kraljevstvo morati svoje resurse usmjeriti ka zemljama i regijama koje nude najbolje trgovinske veze, kao što su zemlje Komonvelta.
Politička analitičarka i novinarka Melanie Sully kaže da Komitet želi da dobije odgovore na pitanja u kojoj mjeri regija Zapadnog Balkana gradi prisnije vojne i industrijske veze sa Rusijom i koje su posljedice za NATO.
Radi se, navodi i o generalnim pitanjima, kao što su primjerice mjere koje su zemlje regije poduzele da bi unaprijedile borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Kaže da će se u Komitetu održati saslušanja koja će biti javna od sredine septembra, a izvještaj  sa preporukama će biti objavljen prije kraja ove godine.
“Kao prvo, smatram da je važno istaći da je ovo manje istraga, nego što britanski poziv da javnost da svoj input što se tiče interesa Britanije na Zapadnom Balkanu. Svako može iznijeti svoje mišljenje i ono će biti objavljeno na internetu. To je regularna procedura u britanskom komitetskom sistemu. Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Boris Johnson je nedavno posjetio zemlje Zapadnog Balkana, kao i brojne druge zemlje. Njegova pozicija je ta Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Evropsku uniju, ali ne i Evropu“.

Ruski utjecaj u regiji

On želi, objašnjava ona, da Ujedinjeno Kraljevstvo bude globalni igrač i da bude aktivno što se tiče problema koji su vezani za Evropu, ne samo EU.
“Zato je u ovom slučaju Zapadni Balkan veoma važan. Postoji i ideja da se samit zemalja Zapadnog Balkan održi u Londonu 2018.“, kaže Sully.
Narednih godina, dodaje, će Ujedinjeno Kraljevstvo biti okupirano procesom Brexita, a koliko dugo će to biti zavisi od transnacionalnih dogovora.
“Za odbacivanje preko 40 godina članstva potrebno puno vremena, novca i resursa. Zato je pod upitnikom, i pored ambicija, koliko će Ujedinjeno Kraljevsto moći realizirati svoje namjere. Toj zemlji će nakon istupa trebati prijatelji u EU-u. Zemlje istočne Evrope već iritira moguća pozicija Ujedinjenog Kraljevstva kada su u pitanju njihovi radnici na tom prostoru. Do sada je Ujedinjeno Kraljevstvo imalo razloga da održava dobre odnose sa tim zemljama i željelo je da one budu u EU-u“.
Sulley je mišljenja da je upravo zbog tog nezadovoljstva zemalja istočne Evrope, dobra ideja da Ujedinjeno Kraljevstvo održi dobre veze sa budućim potencijalnim članicama EU-a.
“Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i druge zemlje, je zabrinuto zbog ruskog utjecaja u toj regiji. I ovdje ideja o Ujedinjenom Kraljevstvu kao globalnom igraču igra važnu ulogu“, navodi ona.
Politički analitičar Adis Merdžanović, istraživač na Univerzitetu Oxford u Velikoj Britaniji, kaže da Velika Britanija već godinama vodi istu politiku prema regiji, a koja se bazira na ključnim vrijednostima stabilnosti i prosperiteta u regiji kao i njenom ulasku u euroatlantske institucije.

Niko ne zna kako će Brexit izgledati

Taj pristup je, tvrdi, u potpunosti usklađen sa politikom Evropske unije.
“Velika Britanija važi kao veoma aktivan promotor uključenja regiona u EU strukture i zato ponekad pokazuje nestrpljenje sa počestim zastojima na ovom putu. Ne smije se zaboraviti da se Velika Britanija veoma zalagala za proširenje Evropske unije 2004. i 2007. godine kao i za ulazak Hrvatske u Uniju. I dok je Cathrine Ashton vršila dužnost visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Velika Britanija je imala direktan utjecaj kada je u pitanju vanjska politika Evropske unije. U to vrijeme spadaju i pregovori između Srbije i Kosova o pitanju saradnje. A tek prije nekoliko godina vidio se i britanski angažman u BiH, kada je tadašnji ministar vanjski poslova Philip Hammond zajedno sa njemačkim kolegom pokrenuo inicijativu o Reformskoj agendi, koju je EU kasnije preuzela“, kaže Merdžanović.
Smatra, kao i Sulley, da se interesi Velike Britranije u regiji ne razlikuju puno od interesa ostalih zapadnih zemalja.
“Kroz ulazak u strukture EU-a i NATO-a, kao i reforme koje vode ka etabliranju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, očekuje se ne samo stabilnost u regionu, nego i ekonomski prosperitet. To bi napravilo Zapadni Balkan još interesantnijim za strane firme i investicije, naravno i iz Velike Britanije. Sve zapadne države se nadaju da će lokalni prosperitet smanjiti nezaposlenost (pogotovo mladih) i  ekonomsku migraciju iz regiona na zapad. Sto se tiče geopolitike, cilj je da se kroz prednosti ulaska u EU i NATO i kroz bližu kooperaciju sa zemljema regiona može i smanjiti utjecaj drugih geostrateških aktera kao što su Rusija ili Turska“.
Merdžanović objašnjava kako je teško reći šta će se promijeniti nakon Brexita, jer u ovom trenutku niko ne zna kako če tačno Brexit izgledati i kakav će biti budući odnos Ujedinjenog Kraljevstva prema Evropskoj uniji.
Jasno je, kaže, da će biti promjena, iako okvirni ciljevi ostaju isti.
“EU neće više gledati da uključi detaljnije ideje Velike Britanije u svoju politiku i da udovolji njenim interesima. Velika Britanija će se morati sama da pozicionira i trebat će da pojača svoj angažman, ukoliko želi da ostane relevantni akter u regionu kao i u cijelom svijetu. To je i politika aktuelne britanske vlade pod nazivom „Global Britain“, koju je Theresa May objasnila u svom Lancaster House govoru“.

Zapadni Balkan u fokusu vlade

Jasno je, navodi, da taj pristup uključuje i regiju.
“Boris Johnson, britanski ministar vanjski poslova, istakao je to u toku svoje posjete Sarajevu u aprilu. Velika Britanija će organizovati samit zemalja Zapadnog Balkana naredne godine, kao i investicijsku konferenciju u septembru u Londonu. Sve su to indikatori da se Velika Britanije želi i dalje angažovati na Zapadnom Balkanu“.
Interes Gornjeg doma Britanskog parlamenta za regiju, smatra Merdžanović, ukazuje da i parlament želi da tu regiju stavi u fokus vlade.
“Vidjet ćemo šta će komisija zaključiti i kakve preporuke će dati. U ovom trenutku, to je otvoreno pitanje“.
On zaključuje da ne bi trebali očekivati velike promjene britanske politike, možda samo aktivniji pristup nego u prošlosti.