Vlada Kosova gradi termoelektranu Kosova e Re (Novo Kosovo) i pokušava preurediti zastarjele objekte za sagorijevanje na fosilna goriva, uz podsticanje projekata zasnovanih na energiji vode, vjetra i sunca.
Elektroprivrednoj kompaniji Kosova potrebna je modernizacija kako bi ona mogla pružati poboljšane usluge i zaštititi sredinu.
Bez direktnih odgovora za nestašicu energije, vlada Kosova prihvaća se novih i obnovljivih izvora kako bi pokrila sve veće potrebe. Vlada namjerava smanjiti sve veći uvoz energije projektom Kosova e Re, novom termoelektranom koja će se graditi u u Obiliću, u okolinii Prištine.
"Opskrba će se uglavnom zasnivati na eksploataciji lignita i proizvodnji struje u termoelektranama," kaže se u saopštenju ministarstva energetike i rudarstva.
Trenutno je proizvodnja struje u monopolu vladine Kosovske energetske kompanije (KEK).
KEK vodi elektrane na ugalj Kosova A, Kosova B - obje u blizini Prištine - i dvije male hidroelektrane.
Proizvodnja u tim pogonima ometena je hroničnim tehničkim problemima, kao i višestrukim udarima groma. KEK je 2009. formirao ugovor s manjinskim zajednicama - uglavnom Srbima koji žive južno od rijeke Ibar - o otkupu struje od KEK-a. S obzirom na postojeći deficit energije, Kosovo je primorano uvoziti struju kako bi pokrilo jaz u opskrbi.
Ministarstvo energetike i rudarstva odlučno je sarađivati sa zemljama u regionu na rješavanju tog problema. Prije skoro dvije godine, ta agencija potpisala je memorandum o saradnji i razumijevanju s Albanijom i Bugarskom, te se očekuje da će uskoro to učiniti i s drugima.
Glasnogovornik KEK-a Viktor Buzhala izjavio je kako Kosovo uvozi struju od komercijalnih kompanija poput švicarskog EFT-a i Genija u Sloveniji, kao i iz susjednih zemalja poput Albanije. U hitnim situacijama, Kosovo uvozi struju od srbijanske kompanije Rudnap.
Trenutno rudnici u Trepči predstavljaju osnovni izvor lignita u regionu, s 10 milijardi tona raspoloživih rezervi. Do danas je eksploatirano skoro 250 miliona tona. Iako su rudnici trenutno u vlasništvu vlade Kosova koja ih i vodi, potreba za stranim ulaganjima potrebnim za stabilizaciju energetske industrije mogla bi dovesti do promjena.
"Vlada je opredijeljena ka reformama i razvoju rudarskog sektora na osnovu slobodne tržišne ekonomije," izjavio je na svečanosti 20. februara Blerim Rexha, zamjenik kosovskog ministra za energetiku i rudarstvo. Taj datum predstavljao je godišnjicu protesta albanskih rudara u Trepči iz 1989, kad je Kosovo predstavljalo dio Srbije.
Rexha je izjavio da se restrukturiranju trepčanskih rudnika daje "visoki prioritet", kako bi se privukla kombinacija javnih i privatnih ulaganja.
U januaru, Kosovo je organiziralo konferenciju stranih investitora kako bi privuklo finansijski interes za projekat Kosova e Re. Učestvovao je jedan broj potencijalnih ulagača, ali do sad nijedan nije izašao s nekim ozbiljnijim planom.
"Koliko će ih biti spremno ... i koliko će ih ispunjavati preliminarne kriterije za dostavljanje ponude u okviru ovog projekta ... vidjeće se. Do tada očekujemo dokumente u kojima će se iznijeti interes ulagača za Kosova e Re," izvještava ministarstvo energetike.
Lignit - ili "crni ugalj" - fosilno gorivo od kog se sad proizvodi većina energije na Kosovu, posebno je prljav izvor struje. Kosovsko ministarstvo energetike kaže da se "zatvaranje objekata koji stvaraju najveće zagađenje predviđa do kraja 2017."
Očekuje se da će pogon Kosova e Re zamijeniti objekat Kosova A. Ako bi se on pridružio restrukturiranim i obnovljenim rezervama termalne i hidroenergije Kosova B, Kosovo vjeruje da bi moglo odgovoriti potražnji za energijom do 2018.
Vlada želi raditi i na drugim izvorima energije. Hidroelektrana Zhur u blizini Prizrena i 16 drugih malih hidroelektrana projekti su u ranim fazama. Međutim, studije pokazuju da Kosovo ima ograničen potencijal u polju hidroenergije.
Proizvodnja energije vjetra i sunca također su u sklopu službenog programa. Solarna energija već se koristi u prištinskom Domu zdravlja i u jednom studentskom domu u Prištini.
