U decembru 200 zahtjeva dnevno

Cijele porodice stižu do Subotice, odakle pod okriljem noći odlaze raznim švercerskim kanalima.

Granična policija spriječila je 18 migranata sa Kosova da krajem prošle sedmice nelegalno pređu granicu sa Mađarskom. Dvije osobe iz Subotice i Prizrena pritvorene su zbog krijumčarenja ljudi. Oni su samo kap u moru nevoljnika, koji sve masovnije pokušavaju da pobjegnu sa Kosova i preko naše zemlje probiju evropsku barijeru i dokopaju se Zapada, pišu beogradske Večernje novosti.
Mada formalno pokušavaju da ih spriječe, prema pisanju ovog lista, kosovski policajci, uz malu nadoknadu, najčešće pet eura po čovjeku, žmure na odlaske prepunih autobusa, usred noći ili ranom zorom, u pravcu Beograda, pa dalje ka Subotici.
List navodi da šverc kosovskih Albanaca preko sjeverne srpske granice postao je unosan biznis. Ne zna se koliko ljudi ilegalno pređe "državnu crtu" za godinu dana, ali čak 21.453 žitelja Kosova zatražilo je azil prošle godine u Mađarskoj. Ovo za "Novosti" otkriva Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
To je polovina ukupnog broja od 40.000 zahtjeva za azil u ovoj državi, koliko je podnijeto lane. Svi migranti ušli su preko Srbije. Broj zahtjeva konstantno raste, pa je u decembru broj premašio 14.000 za mjesec dana, što znači da se mađarskim vlastima dnevno obraćalo i po 400 ljudi tražeći papire! Polovina njih bila je sa Kosova.
- Oni u Mađarsku ulaze uglavnom ilegalno, ali ne istim švercerskim kanalima kao ostali migranti koji prolaze kroz Srbiju - objašnjava Đurović. - Na jug naše zemlje stižu sa kosovskim ličnim kartama i tu dobijaju statusno neutralne potvrde da su ušli u zemlju, sa kojima se kreću po teritoriji centralne Srbije. Tako, legalno, putuju do Subotice, vrlo često u grupama, autobusom. Tu ih sačekuju zemljaci koji već žive u Vojvodini.
Albanci s Kosova nerijetko putuju sa cijelom porodicom, uključujući i djecu, ali često i sami, mlađi, radno sposobni muškarci. Kad se dokopaju „sigurne luke“, odatle će slati novac familiji na Kosovu, i olakšati socijalni teret tamošnjim vlastima. Zato se Prištini i isplati da na cijelu priču "žmuri", dok se mađarski susjedi sve glasnije bune. Srpsko-mađarsku granicu prelaze preko njiva, pod okriljem noći. Oni koji su uhvaćeni, s druge strane, obično bivaju proslijeđeni u sabirni centar u Segedinu, a odatle u zatvorene centre. Ako zatraže azil i uđu u azilnu proceduru, prebacuju ih u otvorene centre, odakle najčešće bježe dalje, ne sačekavši kraj azilnog postupka, pišu Novosti.
Cilj su im zemlje u kojima je jaka albanska dijaspora - Francuska, Njemačka, Belgija, Austrija. Veliki broj iz Mađarske ide u Češku, pa odatle dalje. Mađarima obično ne pokazuju papire koje imaju, ali u Češkoj vade iz zavežljaja kosovske lične karte i izvode iz matičnih knjiga za djecu.
- Ako ih otkriju i na osnovu otisaka prstiju utvrde da su već tražili azil, Česi ih deportuju u Mađarsku. Obično bez prebijene pare, jer im prije toga naplate smještaj i prihvat. Do sada su Albanci s Kosova, kada im Mađari odbiju azil, vraćani kući avionima. U toku su razgovori da im Srbija, bez obzira na to što ne priznaje kosovska dokumenta, ubuduće omogući povratak kopnenim putem - kaže Đurović za Večernje novosti.