Briselskog sporazum: Legalizovan status quo

Dejtonski i Briselski sporazum imaju samo jednu zajedničku tačku - nisu transparentni, dok se sličnost sa pregovorima Izraela i Palestine ogleda u mogućnosti obnove napetosti, čemu mogu doprinijeti socijalne tenzije među kosovskim Albancima i nepripremljenost Srba za širenje suvereniteta Prištine na sjever Kosova - upozorava politički analitičar Dušan Janjić.

On je na okruglom stolu "Normalizacija odnosa Beograda i Prištine: Prva godina Briselskog sporazuma", koju je krajem prošle nedjelje organizovala Fondacija Konrad Adenauer, ocjenio da bi visoka predstavnica EU Catherine Ashton, čijim radom Vašington nije zadovoljan, mogla da traži da se drugi, pravno obavezujući sporazum potpiše do kraja njenog mandata.
Učesnici panela iz Prištine Engjelusha Morina (Prištinski savjet za međunarodne odnose) i Ilir Deda (Kosovski institut za istraživanje i razvoj politika), kao i Dušan Janjić bili su kritički prema Briselu, ocjenivši da koristi pogrešan pristup, kojim EU "umorna od proširenja pokušava da zadrži poziciju na Balkanu". Deda smatra da će procesi normalizacije odnosa i integracije zaista početi tek kad se potpiše pravno obavezujući sporazum između Beograda i Prištine, jer je prošlogodišnji dokument "legalizovao novi status quo i uveo presedan dvojnog - podijeljenog suvereniteta“.
"Mirovni proces nije ni započeo, o njemu niko ne priča. EU radi na još većoj segregaciji, jer jačanje institucija nije dovoljno. Nema pomirenja, što je pogrešno u pristupu EU", smatra Engjellushe Morina.
Jedino je Filip Ejdus (Beogradski centar za bezbjednosnu politiku) bio protiv kritike EU, zato što su pregovori u Briselu "prva uspješna, mada ne u potpunosti, medijacija između Beograda i Prištine“.