Na cijelom području velikom kao najveća sjevernoamerička država Aljaska, prije dvije godine tekla je voda, a sada je pokriveno snijegom i ledom.
Bivši američki potpredsjednik Al Gore u jednom je svojem govoru kazao: 'Ledena kapa sjevernog pola stovalit će se niz liticu, biti će to u ljeto, ljeto za sedam godina.'
Al Gore održao je govor 2007. godine kada je primao Nobelovu nagradu za kampanju o klimatskim promjenama. Sedam godina kasnije, od njegovih predviđanja, ipak neće biti ništa. Štaviše, prema istraživanjima, ledena kapa sjevernog pola u posljednje se dvije godine ne smanjila već povećala i to za čak između 43 i 63 posto, ovisno o načinu mjerenja.
Podaci na kojima se bazira ova spoznaja su satelitske snimke NASA-inih svemirskih postaja. U posljednje dvije godine led je prekrio područje od 1.7 miliona četvornih kilometara, što je 43 % porasta ledene mase sjevernog pola.
Podaci danskog Instituta za meteorologiju su alarmantniji. Prema njihovim izračunima u dvije godine led se proširio za čak 63%, od 2.7 miliona četvornih kilometara na 4.4 miliona.
Satelitske snimke ukazuju ne samo širenje ledenjaka već i njegovo produbljivanje tj. jačanje.
'Led je deblji, a time automatski otporniji na buduća otapanja', rekao je prof. Andrew Shepherd s britanskog Univerziteta Leeds.
'Čini se da je neuobičajeno hladno ljeto u nekim dijelovima svijeta u 2013. godini, pogodovalo širenju ledenjaka', dodao je.
Iako smo sa svih strana u posljednje vrijeme slušali kako se zbog globalnog zatopljenja polarne kape tope, zbog čega se oslobađa iznimno velika količina metana do sada zarobljenog u ledu, a obalnom području širom svijeta prijete katastrofe, očito ipak ništa od prijetnji.
I dok neki naučnici i dalje ispituju tvrdnje o utjecaju ugljičnog dioksida na globalno zatopljenje, ono pravo pitanje koje bi trebali postaviti je koliko uticaj čovjeka ima na brzinu topljenja ili pak zaleđivanja Zemlje.
'Nije mi drago kada čujem da ljudi pričaju o vraćanju ledenjaka', rekao je dr. Ed Hawkins, stručnjak za istraživanja ledenjaka te objasnio kako je do ovoga došlo ne samo zbog globalnog zatopljenja, već kako u sve treba ubrojiti i 'prirodne varijabilnosti' te promjene u faktorima poput temperature oceana.
'Sve su ovo prirodni procesi koji su cikličke prirode što znači da će kad tad krenuti unazad. Zemlja će se početi hladiti, a ne zagrijavati. U to nema sumnje', rekao je Hawkins te kazao kako valja uzeti u obzir činjenicu da se velike količine leda tvore upravo na rubnim dijelovima ledenjaka, dok se prema sredini gustoća smanjuje. Znači li to hlađenje oceana te skori dolazak novog ledenog doba, stručnjaci se nadaju da će uskoro otkriti.
