Mišljenje da je normalan krvni pritisak 120 sa 80 i da su sve vrijednosti preko toga signal da se treba obratiti kardiologu, više ne važi. Izdate su nove smjernice, po kojima je promjenjen iznos normalnog pritiska za 10 i on sada iznosi 130 sa 80.
Evropsko kardiološko udruženje prošle godine je izdalo nova uputstva, po kojima je normalan pritisak onaj do 140 sistolni (gornji broj u mjerenju krvnog pritiska) i 90 dijastolni (donji broj). Međutim, ni to više ne važi. Doneti su novi medicinski vodiči, kojim je smanjen iznos normalnog pritiska na 130 sa 80.
Stručnjaci su se odlučili na ovaj potez i ponovo spustili te vrijednosti, jer smatraju da u svijetu stalno raste broj gojaznih ljudi i onih koji se loše hrane, a koji imaju rizik da dobiju hipertenziju. Dobro je poznato da visok krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, a naziva se i tihim ubicom, jer postepeno uništava arterije i organe, a da osoba i ne primjeti.
Američko kardiološko udruženje izdalo je ova nova uputstva, koja će naredne godine usvojiti i evropsko kardiološko udruženje.
Ranije se međutim, smatralo da ako neko ima pritisak 139 sa 89 da je već u predhipertenzičnom stanju, da mora da pije lijekove kako se ne bi povećao rizik od infarkta ili srčanog udara. Međutim, kako se sve mijenja, tako su i ove granice pomeraju. U Evropi su kriterijumi za visok pritisak malo fleksibilniji, s tim što treba voditi računa i obratiti pažnju na svakog pacijenta dok se ne pojave komplikacije koje izaziva visok pritisak.
Od visokog pritiska u svijetu boluje svaki peti građanin. Ova bolest koja se nekada smatrala bolešću starih, danas je sve prisutnija u drugoj i trećoj deceniji života.
Osoba koja ima visok krvni pritisak najčešće nema simptome, pa je to razlog zbog čega se arterijska hipertenzija naziva i tihim ubicom. Neke osobe imaju nespecifične simptome, pa se žale na glavobolju, svjetlucanje pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavicu, nestabilnost pri hodu i osjećaj pritiska u grudima. To je razlog zašto ova bolest dugo ostaje skrivena ili se otkrije slučajnim mjerenjem, najčešće poslije komplikacija. Hipertenzija oštećuje krvne sudove, a prvo utiče na oštećenje srčanog mišića.
Stručnjaci su se odlučili na ovaj potez i ponovo spustili te vrijednosti, jer smatraju da u svijetu stalno raste broj gojaznih ljudi i onih koji se loše hrane, a koji imaju rizik da dobiju hipertenziju. Dobro je poznato da visok krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, a naziva se i tihim ubicom, jer postepeno uništava arterije i organe, a da osoba i ne primjeti.
Američko kardiološko udruženje izdalo je ova nova uputstva, koja će naredne godine usvojiti i evropsko kardiološko udruženje.
Ranije se međutim, smatralo da ako neko ima pritisak 139 sa 89 da je već u predhipertenzičnom stanju, da mora da pije lijekove kako se ne bi povećao rizik od infarkta ili srčanog udara. Međutim, kako se sve mijenja, tako su i ove granice pomeraju. U Evropi su kriterijumi za visok pritisak malo fleksibilniji, s tim što treba voditi računa i obratiti pažnju na svakog pacijenta dok se ne pojave komplikacije koje izaziva visok pritisak.
Od visokog pritiska u svijetu boluje svaki peti građanin. Ova bolest koja se nekada smatrala bolešću starih, danas je sve prisutnija u drugoj i trećoj deceniji života.
Osoba koja ima visok krvni pritisak najčešće nema simptome, pa je to razlog zbog čega se arterijska hipertenzija naziva i tihim ubicom. Neke osobe imaju nespecifične simptome, pa se žale na glavobolju, svjetlucanje pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavicu, nestabilnost pri hodu i osjećaj pritiska u grudima. To je razlog zašto ova bolest dugo ostaje skrivena ili se otkrije slučajnim mjerenjem, najčešće poslije komplikacija. Hipertenzija oštećuje krvne sudove, a prvo utiče na oštećenje srčanog mišića.
