Kod odabira hrane u restoranu svjesni smo da je riba puno bolji izbor nego hamburger, no kod skladištenja hrane u vlastitom hladnjaku često ne razmišljamo kupujemo li i jedemo li zdravo, tvrdi nutricionistkinja Elain Magee.

Ona je za WebMD sastavila popis najnezdravijih namirnica koje je najbolje nemati u hladnjaku, kako ne bi bili ponukani da ih jedemo. 
Majoneza
Jedete li često ovaj umak, jasno vam je zbog čega se masnoće talože na vaše krvne žile, a kilogrami tako lako "primaju". Istina je da majoneza nije nužno loša ako njen unos ograničite na dvije male kašičice, koje sadrže oko 60 kalorija i 6,7 grama masnoće. Ako ste veliki ljubitelj majoneze i u jednom obroku pojedete i do četvrtine šoljice time ćete unijeti 360 kalorija i 40 grama masnoće. 
Umjesto majoneze birajte manje masne umake, poput senfa, hrena, sirnog namaza ili šalše, savjetuje Magee. 
Voćni i gazirani sokovi 
Zaslađena pića, ledeni čajevi i gazirani napici, pa čak i oni koji sadrže vještačke zaslađivače najveći su neprijatelji vitke linije jer otvaraju apetit, nemaju nutritivnu vrijednost te su samo "prazne kalorije". 
Obična voda najbolja je za hidrataciju cijelog organizma, a birate li već pića s ukusima tada sami napravite zeleni ili crni čaj. U takvo piće stavite meda i limuna te pohranite u staklenoj boci, pa ćete dobiti ukusno i zdravo piće prepuno antioksidansa. 
Mesne prerađevine 
Salame, suhomesnate kobasice, hrenovke i paštete obično se rade od mesa najniže kvalitete, a obiluju konzervansima, aditivima i masnoćama. Osim toga sadrže i velike količine soli zbog čega povećavaju rizik od oštećenja bubrega i visokog krvnog pritiska, a ne preporučuje ih se jesti češće od jednom na nedjelju. 
Brojne studije su pokazale kako prevelik unos prerađenog mesa pridonosi učestalosti nastanka raka debelog crijeva, jednog od najraširenijih karcinoma. 
Punomasni mliječni proizvodi 
Namirnice poput punomasnog mlijeka, pavlake i maslaca imaju mnoštvo dobrih sastojaka poput proteina, kalcija, B vitamina i riboflavina. Problem je u tome što sadrže i obilje masnoća, pa ako ih svakodnevno unosimo postoji rizik od povećanih nivoa holesterola. Primjerice, pijemo li pola litre punomasnog mlijeka svaki dan, na kraju nedjelje unijećemo preko 2000 kalorija, 105 grama masnoća, a od toga oko 60 grama zasićenih masnoća i 315 miligrama holesterola. 
Zbog toga je uvijek bolje odabrati odbrane mliječne proizvode koji sadrže zdrave sastojke, ali i manje opasnih masnoća. 
Kremasti dressing za salatu 
Umaci za salate odličan su dodatak koji u trenutku običnu tjesteninu pretvara u ukusno glavno jelo, no jedno uobičajeno serviranje sadrži oko 120 kalorija, 12 grama masnoća i 380 miligrama soli. Zbog toga ih je najbolje izbjegavati te uživati u njima isključivo ako jedete vani, kaže Magee. Preporučuje tradicionalne začine poput suncokretovog, maslinovog ili bučinog ulja te vinskog i jabučnog octa ili pak limunov sok kao najzdravije začine za salatu. 
Margarin i njegovi derivati 
Margarin sadrži veliku količinu masnih kiselina jer nastaje kao emulzija biljnih ulja i vode te je dokazano da njegovo redovno korištenje u prehrani povećava rizik od oboljenja srca te krvnih žila. Margarin povećava nivo ukupnog holesterola te smanjuje nivo onog dobrog, ali i djeluje loše na imunitet. 
Tvrdi margarin sadrži između 19 i 38 posto transmasnih kiselina, a već u jednoj kašičici se nalazi oko 100 kalorija i 11 grama masnoća. 
"Uvijek radije birajte maslac nego margarin", savjetuje Magee. 
Zamrznuti pomfrit 
Ova verzija krompira naročito je draga najmlađima, a ljudi ga često kupuju jer je cijena gotovo jednaka sirovom, je ovaj već pripremljen. Ipak, zamrznuti krompir nikako nije dobar za zdravlje jer sadrži velike količine soli i konzervansa. Mala porcija od 85 grama krompira sadrži oko 11 grama masti, oko 3 grama zasićenih masnih kiselina, 390 do 540 miligrama natrijuma i oko 190 kalorija. Preporučuje se jesti pečeni krompir ili najbolje onaj pečen u ljusci, savjetuju nutricionisti.