Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma...
Istovremeno, Đurđevdan obilježavaju i drugi narodi.
Jurjevo je vjerski blagdan koji se obilježava na dan smrti svetog Georgija ili Jurja, 23. aprila po Julijanskom kalendaru, odnosno 6. maja po Gregorijanskom kalendaru, a ovaj datum preuzeli su i Romi.
Upravo uz ovaj narod u najvećoj mjeri se vezuje obilježavanje Đurđevdana. Danas je to najveći romski kulturno-vjerski praznik.
Đurđevdan obilježavaju i Arapi, kako hrišćani, tako i muslimani na Bliskom istoku. Potiče od poštovanja paganskog božanstva proljeća i plodnosti, koje se na arapskom naziva Hader, što znači "zeleni".
Zenimljivo je reći da je prošle godine Republika Turska pokrenula regionalnu inicijativu da se Đurđevdan uvrsti na listu nematerijalne baštine Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO).
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hidrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
Romi proslavu ovog praznika počinju pripremati danima unaprijed. Svoje kuće ukrašavaju cvijećem i rascvjetalim grančicama, obavljaju se velika čišćenja i priprema se hrana.
Petog maja kolje se jagnje, odnosno više jagnjadi, u ovisnosti od veličine porodice i imovinskog stanja. Ujutro šestog maja obavlja se ritualno kupanje u bistroj rijeci, odnsono vodom u kojoj se kuhala kopriva. Peku se janjci i porodice se obilato časte uz adekvatnu muziku. Običaj je da se tog dana djeci kupuje nova garderoba.
Jurjevo je vjerski blagdan koji se obilježava na dan smrti svetog Georgija ili Jurja, 23. aprila po Julijanskom kalendaru, odnosno 6. maja po Gregorijanskom kalendaru, a ovaj datum preuzeli su i Romi.
Upravo uz ovaj narod u najvećoj mjeri se vezuje obilježavanje Đurđevdana. Danas je to najveći romski kulturno-vjerski praznik.
Đurđevdan obilježavaju i Arapi, kako hrišćani, tako i muslimani na Bliskom istoku. Potiče od poštovanja paganskog božanstva proljeća i plodnosti, koje se na arapskom naziva Hader, što znači "zeleni".
Zenimljivo je reći da je prošle godine Republika Turska pokrenula regionalnu inicijativu da se Đurđevdan uvrsti na listu nematerijalne baštine Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO).
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hidrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
Romi proslavu ovog praznika počinju pripremati danima unaprijed. Svoje kuće ukrašavaju cvijećem i rascvjetalim grančicama, obavljaju se velika čišćenja i priprema se hrana.
Petog maja kolje se jagnje, odnosno više jagnjadi, u ovisnosti od veličine porodice i imovinskog stanja. Ujutro šestog maja obavlja se ritualno kupanje u bistroj rijeci, odnsono vodom u kojoj se kuhala kopriva. Peku se janjci i porodice se obilato časte uz adekvatnu muziku. Običaj je da se tog dana djeci kupuje nova garderoba.
