Dijamant koji se brusi

Stvaralaštvo kosovskih Bošnjaka je obogaćeno za još jedno književno djelo. Safet N. Ćeman iz Luksemburga je ovih dana objavio svoju prvu knjigu; zbirku poezije “Znak pitanja” a koja je visoko ocijenjena od profesora Aldena Kandića i Amele Radončić, članice KVZ-a pri kabinetu predsjednice Kosova. Oni su ovo djelo preporučili kao školsku literature za redovnu nastavu u matici, te također i za organiziranu dopunsku nastavu na bosanskome jeziku u inozemstvu za bošnjačku dijasporu.

Alden Kandić, urednik knjige, ističe kvalitete ove publikacije pa i autora kao iskusnog stvaraoca te poznatu ličnost: “Safet (Nazmijin) Ćeman, rođen je 18. 06. 1966 god. u Vitomirici kod Peći, gdje je završio i osnovnu školu, gimnaziju je završio u Peći a Višu Pedagošku školu u Prizrenu.
Kao omladinac, bio je uspješan u atletici i šahu, te na brojnim turnirima često osvajao prve nagrade a veoma uspješan je bio i u amaterskom pjevanju. Bio je aktivan i u politici gdje je tada bio dopredsjednik Muslimanskog omladinskog Saveza i član Stranke demokratske akcije na Kosovu, a poslije rata i član upravnog odbora BSDAK-a. Sada je član nekoliko književnih udruga i džamijskih odbora, a učesnik je u raznim organizacijama u dijaspori te član brojnih udruga poput; Bošnjačke kulturne zajednice u Belgiji, BDF – Luxembourg, BKZ - Hanover, udruga ‘Bihor’ u Luksembourgu, BKU-Lux itd.
Stvaralačkim radom se počeo baviti od rane mladosti, gdje je kroz pisanu riječ izražavao svoj književni talenat, tako da su mu do sada radovi bili objavljivani u časopisu ‘Biser’ u Peći, ‘Bihor’ u Luksemburgu i td” naglašava Kandić, istakavši da je autoru ovo prva samostalna knjiga ali su mu u pripremi i drugi rukopisi iz poezije i proze a koji će uskoro ugledati svjetlost dana.
Knjiga je vrlo poučna, ističe u svom komentaru Amela Radončić koja je i lektor iste, istakavši da su pjesme melodične, mnoge se rimuju a i strofe su uglavnom simetrične pa su samim time i pjevljive. Ona također naglašava da je u knjizi zastupljeno mnogo žanrova te raznih motiva, a “...najviše o rodnom kraju, obiteljskoj idili, nesretnim ljubavima, romantici, bitisanju u dijaspori te raznim životnim nedaćama. Naravno, knjiga je prevashodno edukativnog karaktera, te mladi u dijaspori kroz ovo štivo mogu dosta naučiti o bošnjačkoj kulturi, tradiciji, povijesti, jeziku i ostalim posebnostima, a što smatram jako bitnim za naše iseljeništvo”, uvjerava nas Amela Radončić uz ubjeđenje da će pjesnik stalnim dograđivanjem svog stvaralačkog umijeća, poput brušenja dijamanta, napredovati te biti naš kulturni ambasador, ne samo u Luksemburgu nego u svijetu.
VITOMIRICA
S Prokletija kad pogledaš
Niz te stjene i litice
Ostaješ tad bez daha
Zbog ljepote te ravnice
U podnožju dočekuju
Radavac i Jablanica
Iza njih je ljepotica
Ravna nam Vitomirica
Bošnjačka je naša raja
Od vajkada tu još bila
A u zadnje ovo vrijeme
Dobili smo “tuđa krila”
Vučemo se mi po svjetu
Ostavismo rodnu grudu
Što je i sad u životu
Naš’o sam se ja u čudu
Neki od nas još dolete
Bar godišnje s njom se vide
Pa uvijek pognu glavu
Jer odlaska svog se stide
Ostavismo tako nježnu
Dušmanima na nečare
Zar to nije vel’ki grijeh
Džaba nama sve te pare
Poludjela naša raja
U bescjenje sve prodaje
Pa i gdje god drugo kupi
Bez ičega tad ostaje
Ko još čuje ove rječi
Njemu srce kuca jače
I tako je lažno sretan
Pa mu duša za njom plače
 Autor pjesme: Safet N. Ćeman