U oganizaciji Nacionalne galerije Kosova u Prištini, u ponedjeljak od 20:00 časova biće otvorena samostalna izložba bosanskohercegovačke umjetnice Šejle Kamerić, koja ujedno i prisustvuje otvaranju.
Izložba pod nazivom “30 godina poslije” biće otvorena za posjetitelje do 4. juna, a biće izloženo 15 fotografija.
Tema radova umjetnice Kamerić vezana je za historiju Bosne i Hercegovine, a ova izložba predstavlja njen autoportret i intimnu priču.
"Tražili smo naslove izložbe koji bi bio jedan od mojih radova, i onda smo zapravo shvatili da se tema mojih radova, koja je vrlo vezana za historiju BiH, odnosno moje vlastito iskustvo života u ratu, i svih problema koji su zatekli BiH i naš region posle rata, zapravo isto tako veže za Kosovo i problematiku koja je ovdašnja. Ono što nam je bilo zanimljivo da rad koji nije direktno vezan za rad, kao što je ‘30 godina poslije’ koji je auto-portret i koji više govori o nekoj intimnoj priči, zaštite same sebe u nekom materijalnom smislu... kad se stavi u konktekst ostalih radova, zapravo govori priču gdje smo sada 30 godina nakon i nekog osvrtanja šta se to desilo u zadnjih 30 godina. Mislim da kada bi se svaki rad čitao kroz svjetlo prošlosti, odnosno, historiju u zadnjih 30 godina, dobijamo jedno drugačije gledanje same izložbe koju smo na neki način htjeli namjetnuti publici”, kazala je Kamarić.
Ona ističe da svaki njen rad nosi posebnu priču, i da kada stvara, polazi od nečeg što je intimno, a s druge strane, kada to postaje javno, ljudi počinju da te priče vezuju.
Na jednoj od njenih izloženih slika je njen autoportret. Kamerić sa uređenom frizurom, prekriva lice rukama u belim rukavicama, a na svakom njenom prstu nosi prsten iz nekih ranijih vremena.
"Osjetila sam potrebu da napravim autoportret jer sam se u jednom momentu zatekla u situaciji u kojoj podsvjesno pokušavam da napravim neku zalihu sigurnosti koja je otjelotvorena u zlatnom prstenu, odnosno u nakitu. Podsvjesno je to za mene značilo nešto što je sigurnost, u kontekstu toga da u porodičnoj historiji, moja majka je menjala prstenje za hranu u toku rata, što je isto tako radila i moja nana u Drugom svjetskom ratu. Shvatila sam da na neki način pokušavamo da se uredimo, da pokažemo da smo dobro, a s druge strane moja podsvjest gradi neku vrstu zalihe, odnosno sigurnosti“, kazala je Šejla.
Inače, ovo nije prvi put da kosovska publika ima prilike posjetiti djela ove umjetnice. Ona je na Kosovu boravila u više navrata, kako kroz grupne tako i kroz lične izložbe.
“Sa ponosom mogu reći da sam više puta izlagala radove na Kosovu nego i u Bosni”, kaze ona.
Direktor Nacionalne galerije Kosova, Erzen Shkololli, predstavljajući sarajevsku umjetnicu Šejlu Kamarić, kazao je da mu je čast da predstavi jednu izvanrednu umjetnicu koja je svoje radove namijenila političkoj umjetnosti i posljedicama rata, ali i samim ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini.
“Samtram da je izuzetno iskustvo to što je umjetnica bila veoma mlada za vrijeme rata u Bosni, ali vjerujem da je to dobar povod da se to iskustvo prenese i na Kosovo, jer nas veže slična historija zbog dešanja tokom posljedenjeg rata na Kosovu”, kazao je direktor Shkololli.
Šejla Kamerić je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafički dizajn.
Od 1994. do 1997. godine radila je sa dizajnerskom grupom "Trio" u Sarajevu. Od 1997. do 2000. godine radila je kao umjetnički direktor reklamne agencije "Fabrika". Godine 2000. učestvovala je na Manifesti u Ljubljani. Bavi se videom, filmom, instalacijom, opremom knjiga. Član je Evropskog kulturnog parlamenta (2003). Njen kratki film "Šta ja znam" nagrađen je na Međunarodnom filmskom festivalu "Croosing Europe" u Linzu 2007. godine te je učestvovao u programu Venecijanskog filmskog festivala 2007. godine. Samostalnim se izložbama u Japanu, Austriji i Njemačkoj, te brojnim zajedničkim izložbama i međunarodnim nastupima, među ostalim u Australiji i Italiji, svrstala među najuspješnije savremene umjetnice Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Sarajevu i Berlinu.
