Nastupom mlade kosovske džez pjevačice Rone Nishliu u Beogradskoj filhramoniji, u četvrtak uveče je otvoren četvorodnevni festival "Mirëdita – Dobar dan". Manifestacija koja se prvi put održava u Beogradu, predstaviće publici djelić savremene umjetničke scene Kosova, ali i otvoriti debate o prošlosti i budućnosti Albanaca i Srba. Sve to u duhu otvorenosti i empatije, koje je oličavao legendarni albanski i jugoslovenski glumac – Bekim Fehmiu.
Uz zvuke eksperimentalnog džeza i zavodljivog glasa Rone Nishliu, sala Beogradske filharmonije je na dva sata, koliko je trajao koncert kosovske pevačice, postala svojevrsni vremeplov kroz albansko muzičko nasljeđe. Naši vodiči, 27-godišnja izvođačica i pijanista Gent Rushi, proveli su nas kroz različite periode albanske muzike: od izvorne, preko klasika iz 1930-ih, sve do savremenih pop formi, poput pesme "Suus", sa kojom je Nishliju nastupila na Evroviziji prije dvije godine.
Upravo ovom numerom, koju je izvela na insistiranje publike u skoro punoj sali Filharmonije, Nishliu je završila nastup ispraćen burnim aplauzom i ovacijama. U razgovoru za naš program, Rona Nishliu ne krije da je zadovoljna svojim prvim beogradskim nastupom.
"Bio je to dobar koncert", kaže dok razgovaramo u holu Beogradske filharmonije, gdje joj svako malo prilaze posjetioci ne bi li joj čestitali.
"Vjerujem da je publika u dvorani to i pokazala. Veoma sam zadovoljna. Uživala sam u repertoaru, u muzici koju je na bini izvodio moj prijatelj Gent Rushi. Uživala sam u energiji koja je stvorena u dvorani Beogradske filharmonije. I vjerujem da je ovo što smo na kraju imali rezultat svega toga. Odabrali smo pjesme koje nama nešto znače. Pjesme uz koje smo odrastali, koje bude određena osjećanja u nama dok ih slušamo i kada ih izvodimo. Odabrali smo motive onih pesama koje zaista bude emocije u nama."
Inspiracija za prvo izdanje festivala “Mirëdita – Dobar dan” je djelo glumca Bekima Fehmijua, albanskog, jugoslovenskog is svjetskog umjetnika, koji je cijelog života bio iznad podjela etničkih i kulturnih, nametnutih od strane nacionalističkih akademskih ešalona. Da je mogao da prisustvuje koncertu u Filharmoniji, Bekim Fehmiju bi bio ponosan, kaže za Slobodnu Evropu Branka Petrić, glumica i Fehmijuova supruga.
"Pošto su oni vrhunski umjetnici, on bi bio presretan. Ono što je uvijek govorio je da čovek treba da daje maksimum od sebe i da radi na sebi. Mislim da su to dvoje umjetnika večeras pokazali upravo to. Bio bi jako ponosan sigurno na njih. Kako je Rona ljepo rekla – da se osjeti malo kroz pesmu odakle je Bekim došao", kaže Branka Petrić.
Festival, čije su otvaranje obezbjeđivale policijske snage, organizuju Građanske inicijative i Centar za praktičnu politiku iz Beograda, te Integra iz Prištine, u saradnji sa Fondom za otvoreno društvo iz Prištine i njemačkim Forumom ZFD. Do 21. septembra, publika će moći da pogleda dvije pozorišne predstave, ali i da se upozna sa kosovskom književnom i filmskom scenom.
Ulaz na sve festivalske događaje je besplatan.
Osim kulturnog programa, na festivalu će biti prostora da se progovori i o onome što se eufemizmom naziva teškim temama. Na dvije tribine debatovaće se o nedavnoj ratnoj prošlosti između Kosova i Srbije, ali i o budućnosti građana ove dvije države.
Miljenko Dereta, osnivač Građanskih inicijativa, ističe da je, osim institucionalnog, važno uspostaviti i dijalog između građana Srbije i Kosova.
"Mi zaista mislimo da ne treba da živimo u mraku, u apsolutnom neznanju o tome šta se događa u našem najneposrednijem komšiluku; u neznanju šta se događa na političkom, društvenom i, naravno, na umjetničkom planu. To neznanje na koje se tako lako pristaje je nešto što produbljuje jaz između naša dva društva, a mi smo uvjereni da taj jaz može da bude manji, do potpunog ukidanja, razumjevanja i do potpune normalizacije odnosa", kaže Dereta.
Rona Nishliu vjeruje da muzika i umjetnost mogu biti most koji spaja ljude, između kojih se isprečio politički i historijski jaz.
"Naravno, vjerujem da je muzika važan način komunikacije. Uvijek kažem da je ona jedinstven jezik koji u pojedinim trenucima može da ujedini svijet. Iskreno vjerujem da kultura može da prevaziđe politiku i svakodnevne probleme", kaže ona.
Među gostima festivala je pozorišni reditelj Bekim Lumi, koji dolazi sa predstavom "Dileri", zasnovanom na tekstu "U samoći pamučnih polja", francuskog dramaturga Bernar-Mari Koltesa. Lumi je u Beograd poneo i jednu staru knjigu, koju je našao na zgarištu kuće u Suvoj Reci, koju je ’99. zapalila srpska policija.
"To je rječnik srpsko-hrvatkog i albanskog. Ja sam to poneo ovdje u Beograd kao znak pomirenja koje uvijek treba da pronađe neki umjetnički jezik preko kojeg bi naši narodi više saznali jedan o drugom. Eto, to je taj znak koji sam ovdje htio da pokažem, pošto treba da našoj djeci kažemo: ‘Mirëdita i dobar dan” i da se međusobno sporazumemo"”, kaže kosovski umjetnik.
