Borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma se u rječniku kosovskih političara tokom izborne kampanje jedva i pominje. Može se reći usput.
"Branićemo našu zemlju od terorizma", je najčešća rečenica koja se može čuti od njih.
Tokom 2014. Kosovo je imalo najviše stranih boraca po glavi stanovnika, koji je, po riječima nadležnih, u posljednje vrijeme znatno u padu.
Najmanje 300 državljana Kosova učestvovalo je u stranim sukobima u Siriji i Iraku, na strani organizacija koje su proglašene terorističkim, kao što su takozvana Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) i Al-Nusra.
Bezbjednosne strukture navode da se na stranim ratištima bori još oko 140 osoba, među kojima su žene i djeca, a vraćeno je oko 100.
Kosovo je iz tog razloga usvojilo zakon koji sankcioniše učešća u stranim sukobima i predviđa kazne do 15 godina zatvora.
Borba protiv nasilnog ekstremizma i terorizma mora da bude prioritet buduće vlade tokom predstojećih godina, kaže Burim Ramadani, direktor Istraživačkog centra za bezbjednosne politike. On dodaje i da je u međuvremenu važno da političke partije izrade detaljne planove i strategije kako da putem “mekog pristupa” odstrane faktore koji utiču na radikalizam i nasilni ekstremizam.
"Po mom uvjerenju, osnova za to postoji, zato što skoro sve političke partije imaju jasnu orjentaciju i naraciju kao zapadne države. Ali, to nije dovoljno. Očekujem da se u ovom periodu razjasni njihova pozicija kako se putem 'mekih mjera', poboljšanjem socijalnog i ekonomskog aspekta, ukidanjem izolacije, može uticati na orjentaciju mladih Kosovara prema evropskim prednostima i tako ukloniti indoktrinacija i propaganda koja je prisutna na Kosovu", kaže Ramadani.
Valdet Hoxha, odlazeći zamjenik ministra unutrašnjih poslova Kosova, podsjeća da je Kosovo akter na međunarodnoj sceni u borbi protiv terorizma i jedan od partnera čiji su rad visoko ocjenile Sjedinjene države. On dodaje da Kosovo nije imalo ozbiljnih prijetnji od terorističkih napada, ali nadležne institucije su uvijek u pripravnosti po tom pitanju.
"Nema ozbiljnijih prijetnji da se naša zemlja sada ili u bliskoj budućnosti može suočiti sa takvim napadima, ali to nam ne daje komoditet da ne razmišljamo o tome - da Kosovo može biti meta napada. Naša spremnost je uvijek na nivou kao u situaciji kada bi zapravo trebali da se suočimo sa time", kazao je za Radio Slobodna Evropa.
Ramadani pak dodaje da je širenje nasilnog ekstremizma i dalje izazov, jer se ta ideologija i dalje širi uglavnom putem socijalnih mreža i komunikacija. On dodaje da je usvojeno zakonodavstvo dalo rezultata, ali to ne odstranjuje u potpunosti propagandu i indoktrinaciju.
"Rad sa zajednicom, institucionalna saradnja sa Islamskom zajednicom u borbi protiv propagande biće glavni izazov buduće vlade. Ne vjerujem da iko može reći da nema problema kada je u pitanju nasilni ekstremizam jer se ideologija širi. Ali, vjerujem da se pozicije političkih partija moraju razjasniti u detaljima po tom pitanju", dodaje Ramadani.
Predizborna kampanja za prijevremene parlamentarne izbore 11. juna inače se zasniva na obećanjima o ekonomskom razvoju, novim radnim mjestima, te boljem zdravstvenom i obrazovanom sistemu.
Tokom 2014. Kosovo je imalo najviše stranih boraca po glavi stanovnika, koji je, po riječima nadležnih, u posljednje vrijeme znatno u padu.
Najmanje 300 državljana Kosova učestvovalo je u stranim sukobima u Siriji i Iraku, na strani organizacija koje su proglašene terorističkim, kao što su takozvana Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) i Al-Nusra.
Bezbjednosne strukture navode da se na stranim ratištima bori još oko 140 osoba, među kojima su žene i djeca, a vraćeno je oko 100.
Kosovo je iz tog razloga usvojilo zakon koji sankcioniše učešća u stranim sukobima i predviđa kazne do 15 godina zatvora.
Borba protiv nasilnog ekstremizma i terorizma mora da bude prioritet buduće vlade tokom predstojećih godina, kaže Burim Ramadani, direktor Istraživačkog centra za bezbjednosne politike. On dodaje i da je u međuvremenu važno da političke partije izrade detaljne planove i strategije kako da putem “mekog pristupa” odstrane faktore koji utiču na radikalizam i nasilni ekstremizam.
"Po mom uvjerenju, osnova za to postoji, zato što skoro sve političke partije imaju jasnu orjentaciju i naraciju kao zapadne države. Ali, to nije dovoljno. Očekujem da se u ovom periodu razjasni njihova pozicija kako se putem 'mekih mjera', poboljšanjem socijalnog i ekonomskog aspekta, ukidanjem izolacije, može uticati na orjentaciju mladih Kosovara prema evropskim prednostima i tako ukloniti indoktrinacija i propaganda koja je prisutna na Kosovu", kaže Ramadani.
Valdet Hoxha, odlazeći zamjenik ministra unutrašnjih poslova Kosova, podsjeća da je Kosovo akter na međunarodnoj sceni u borbi protiv terorizma i jedan od partnera čiji su rad visoko ocjenile Sjedinjene države. On dodaje da Kosovo nije imalo ozbiljnih prijetnji od terorističkih napada, ali nadležne institucije su uvijek u pripravnosti po tom pitanju.
"Nema ozbiljnijih prijetnji da se naša zemlja sada ili u bliskoj budućnosti može suočiti sa takvim napadima, ali to nam ne daje komoditet da ne razmišljamo o tome - da Kosovo može biti meta napada. Naša spremnost je uvijek na nivou kao u situaciji kada bi zapravo trebali da se suočimo sa time", kazao je za Radio Slobodna Evropa.
Ramadani pak dodaje da je širenje nasilnog ekstremizma i dalje izazov, jer se ta ideologija i dalje širi uglavnom putem socijalnih mreža i komunikacija. On dodaje da je usvojeno zakonodavstvo dalo rezultata, ali to ne odstranjuje u potpunosti propagandu i indoktrinaciju.
"Rad sa zajednicom, institucionalna saradnja sa Islamskom zajednicom u borbi protiv propagande biće glavni izazov buduće vlade. Ne vjerujem da iko može reći da nema problema kada je u pitanju nasilni ekstremizam jer se ideologija širi. Ali, vjerujem da se pozicije političkih partija moraju razjasniti u detaljima po tom pitanju", dodaje Ramadani.
Predizborna kampanja za prijevremene parlamentarne izbore 11. juna inače se zasniva na obećanjima o ekonomskom razvoju, novim radnim mjestima, te boljem zdravstvenom i obrazovanom sistemu.
.jpg)
