Vlada Srbije će nastaviti da finansira institucije u srpskim sredinama na Kosovu, ali ne i novoformirane većinski srpske opštine, jer ih ne priznaje.

Iz budžeta Republike Srbije, koji iznosi 7,2 milijarde evra, za Ministarstvo za Kosovo je izdvojeno oko 42 miliona evra. Zvaničnici kažu da će ova sredstva biti upotrebljena za razne projekte i investicije.

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo Oliver Ivanović kaže da, pored navedene sume, svako ministarstvo u Vladi Srbije ima poseban budžet za Kosovo. Ali da li će biti finansirane novoformirane većinski srpske opštine?

Ivanović potencira da zvanični Beograd ne priznaje plan Martija Ahtisarija pa tako ni nove opštine. Ipak te sredine će podržati kao oblasti koje su već prepoznate u okviru sistema Republike Srbije.

“Te opštine u našem sistemu nisu prepoznate kao takve, ali opština Ranilug je na primer deo opštine Kosovska Kamenica kao što je ako ikada opština Parteš bude formirana ona će biti deo opštine Gnjilane u našem sistemu.”

Ivanović dodaje da će Ministarstvo za Kosova svoje delovanje prilagoditi Ustavu Srbije.

“Po našem Ustavu bez obzira što su te opštine potrebne srpskoj zajednici, što su dobrodošle mi ih ne prepoznajemo kao takve. Znači moraćemo da imamo vrlo specifičan pristup i da nađemo nešto što je veoma inovativno rešenje”, rekao je on.

SRBI OČEKUJU NASTAVAK POMOĆI

Ahtisarijev predlog podrazumeva pet novih opština sa srpskom većinom. U novoformiranim opštinama Ranilug, Klokot i Gračanica izbori su održani 15. novembra, dok će za Severnu Mitrovicu i Parteš izbori biti održani 2010. godine. Vlada Srbije ne priznaje ove opštine, jer će one raditi prema zakonima Kosova.

Srbija podržava institucije zdravstva, školstva, poštu i slično u srpskim sredinama na Kosovu. Predstavnici kosovskih Srba očekuju da se takva podrška nastavi i proširi u 2010. godini.

Prema rečima Dragana Velića, predsednika Srpskog nacionalnog veća Kosova, finansijska podrška doprinosi jačanju institucija Republike Srbije što ‘vodi zaštiti i poboljsanju položaja srpske zajednice na Kosovu’.

“Sredstva koja dolaze iz budžeta Republike Srbije trebalo bi da budu usmerena na jačanje institucija kako na lokalnom tako i viših nivoa. Naročito treba obratiti pažnju na jačanje institucija i u okviru toga na infrastrukturu, pored toga sigurno je da je ulaganje potrebnije u oblasti zdravstva, obrazovanja i slično”, rekao je Velić.

Velić nije morao da odgovori koliko smatra da će srpska vlada finansirati nove većinski srpske opštine koje su formirane u skladu sa Planom Martija Ahtisarija i zakonima Kosova. Ipak Velić kaže da su fondovi potrebni svim sredinama, bez obzira o kojim se opštinama radi.

“Mislim da to nema nikakave veze sa novim opštinama, odnosno u sredinama gde su sprovedeni srpski izbori, odnosno u svim srpskim sredinama bez obzira da li su to novoformirane opštine ili ne”, dodao je on.

Vlada Srbije je odbacila plan Martija Ahtisarija, ali su neki srpski zvaničnici isticali da bi tehnički detalji tog plana mogli biti prihvatljivi. Prema Ahtisarijevom planu Vlada Srbije može da finansira srpske opštine s tim da se to uradi preko institucija u Prištini.

Ministar za lokalnu samoupravu Vlade Kosova Sadri Ferati kaže da su svake investicije dobrodošle, ali da se moraju poštovati zakoni Kosova.

“Svaku donaciju ministarstvo mora da odobri i svaka uplata mora da ide preko bankarskog sistema Kosova kako je i navedeno u Planu Martija Ahtisarija”, rekao je Ferati.

Ali to je za Beograd neprihvaljivo, zaključuje Ivanović.

“Mi se sa tim nikada nećemo složiti i to je transparentno. I sasvim sigurno to će biti i dalje praksa. I sigurno da mi nećemo za tako nešto tražiti saglasnost kosovskih Albanaca a ni institucija u Prištini”, rekao je Ivanović.

Izvor: RSE