Švedski ministar inostranih poslova Carl Bildt rekao je da BiH može predati zahtjev za kandidaturu za članstvo u EU kada ispuni potrebne uslove, a razlog zaostajanja u tom procesu pripisao je političkim liderima u BiH.
Bildt je konstatovao da je prošla godina za sve zemlje, osim za BiH, bila godina otvaranja i napredovanja prema EU, navodeći da je "otkočenje zastoja" na zapadnom Balkanu bilo prioritet švedskog predsjedništva EU, koje završava 31. decembra.
Prema njegovim riječima, uspjesi su se vidjeli u stupanju na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma za Srbiju, u prekidu slovenačke blokade hrvatskih pregovora, u velikom pomaku koji su ostvarile Crna Gora i Albanija, kao i naznakama za rješenje spora između Atine i Skoplja oko imena za Makedoniju.
"Jedino BiH, nažalost, nije slijedila ovu dinamiku. U svakom slučaju naša je želja da i ta zemlja realizuje ukidanje viza za putovanje svojih građana u šengenske zemlje", rekao je Bildt novinarima u Štokholmu.
IPAK UMJERENI OPTIMISTA
Bildt je podsjetio da je još za vrijeme trajanja češkog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2009. godine, liderima u BiH rekao da je oslobođenje od viznog režima proces u kojem se napredovanje ocjenjuje prema rezulatima.
On smatra da lideri u BiH tada nisu imali dovoljno sluha za njegove riječi, da nisu čuli poruku, zbog čega "situacija u BiH sada jedina stoji, dok su drugi krenuli naprijed".
"Ali, ja sam, ipak, umjereni optimista. Osjećaj optimizma temeljim na tome da će građani u BiH viđeti da su susjedi odmakli, a da njihova zemlja tapka na mjestu, te da će započeti sa političkim pritiskom na svoje lidere da oni postignu međusobni dogovor, kako bi i BiH mogla krenuti naprijed", naveo je Bildt .
OGRANIČENO DJELOVANJE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE
A na koncu 2009. godine, o situaciji u BiH govorio je i supervizor za Distrikt Brčko i zamjenik visokog predstavnika u BiH Raffi Gregorian koji je ocjenio da je međunarodna zajednica u proteklom periodu dosta su činili na stabilizaciji unutrašnje situacije u BiH.
Ipak, rekao je Gregorian, prema nestabilnostima tokom 1990-ih moglo djelovati jedino na ograničen način, i to primarno kroz Povelju UN-a koja je omogućavala mirovne operacije.
”Te jedinice mirovnih operacija su mogle stajati samo između zaraćenih strana i imale su ograničenje na samoodbranu jer im nije bilo dozvoljeno da se uključe u konflikt i nije im bilo dozvoljena upotreba sile da bi nametnuli bilo kakvu promjenu statusa u to vrijeme”, rekao je Gregorian tokom predavanja koje je održao studentima i postdiplomcima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu o temi "Odnos između međunarodne zajednice i BiH od 1992. do danas".
On je posebno je naglasio da međunarodna zajednica i njeni predstavnici trenutno razmišljaju o tome šta poslije Butmira i ocijenio da BiH zbog unutrašnjih političkih nesuglasica nedavno nije dobila bezvizni režim kao zemlje u okruženju, ali da je problem u tome što su time "pogođeni" i građani.
”Nadam se da će pred naredne izbore političari ispuniti svoje obaveze i mislim da su izbori ključna stvar za dalji put BiH”, rekao je Gregorian.
Izvor: RSE
