Predstavnici Velike Britanije i Holandije ocjenjuju da je nezavisnost Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, dok Rumunija tvrdi da se tako krši Rezolucija 1244.
"Međunarodni zakon stoga dozvoljava proklamaciju o nezavisnosti Kosova",rekla je pravna zastupnica Holandije Lisbet Linzad odbacujući tvrdnju da bi Kosovo moglo biti opasan presedan u međunarodnom pravu. Predstavnici Rumunije su pred MSP u Hagu ocjenili da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244.
Linzadeova je taj zaključak zasnovala na navodu da su vlasti u Beogradu dugo sistematski kršile obavezu da poštuju i unapređuju pravo kosovskih Albanaca na unutrašnje samoopredjeljenje, samoupravu, kao i njihova ljudska prava.
Prema međunarodnom pravu, naglasila je ona, narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, kao "posljednje sredstvo", kada im je to pravo uskraćeno unutar država, a sve ostale mogućnosti su iscrpljene kroz politički proces i pregovore.
U slučaju Kosova, svi ti uslovi su zadovoljeni, stav je Holandije.
Zastupnica Holandije je precizirala da su kršenja prava Albanaca od vlasti u Beogradu - od ograničenja autonomije 1989. do organizovane kampanje zločina i protjerivanja Albanaca 1999. - podrobno dokumentovana u izvještajima UN, rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i Haškog tribunala, a "priznala ih je i Srbija u nastupu pred Međunarodnim sudom pravde".
"Poslije takvih kršenja njegovih prava, nije se moglo očekivati od naroda Kosova da pristane da i dalje živi u sastavu Srbije", naznačila je ona.
Podsećajući da je međunarodna zajednica u prošlosti već prihvatala spoljno samoopredjeljenje naroda, holandska predstavnica je navela primjere Bangladeša i Hrvatske.
U nastavku pretposlednjeg, devetog dana rasprave o legalnosti nezavisnosti Kosova, argumente će izložiti Rumunija i Velika Britanija.
Predstavnik Rumunije Kosmin Dinesku je rekao da je država Srbija u posljednjoj deceniji prošlog vijeka kršila osnovna ljudska prava stanovništva na Kosovu, ali da u trenutku proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. godine Beograd nije imao nikakvu kontrolu nad Kosovom.
U trenutku proglašenja nezavisnosti, Beograd nije na Kosovu kršio prava stanovništva, naglasio je Dinesku.
Srbija je u februaru 2008. potpuno drugačija država u odnosu na 1999. godinu, napomenuo je Dinesku, ukazujući da odluka o proglašenju nezavisnosti ne može biti zasnovana na okolnostima od prije 10 godina.
Prema njegovoj ocjeni, proglašenjem nezavisnosti Kosova se krši međunarodno pravo i Rezolucija 1244 i narušava teritorijalni integritet Srbije.
Zastupnik Britanije Daniel Betlehem je izjavio da je Rezolucija 1244 pozvala na pokretanje pregovora Beograda i Prištine, ali da nije isključila nezavisnost kao moguće rješenje konačnog statusa Kosova.
Betlehem je rekao da dugotrajni napori da se postigne sporazumno rješenje statusa nisu uspjeli, ali da Rezolucija 1244 ne zahtjeva da rješenje konačnog statusa mora imati odobrenje Beograda.
Demokratija u Srbiji nije mnogo starija nego na Kosovu, ocjenio je Betlehem i dodao da Beograd i Priština imaju zajedničku budućnost u Europskoj uniji.
Drugi britanski predstavnik, profesor James Kroford, izjavio je da međunarodno pravo ne odobrava i ne podstiče secesiju, ali je ni ne zabranjuje, zbog čega proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
