Dijalog nije na nivou vlada

Na godišnjicu Briselskog sporazuma Kosova i Srbije, kažu da je došlo do zastoja, odnosno, postoji i strah da ovaj sporazum, od kojeg se očekuje integracija sjevera, zapravo dezintegriše taj dio teritorije. Politički zvaničnici skreću pažnju da je do potpune normalizacije odnosa potrebno preći kroz nekoliko etapa, dok analitičari skreću pažnju da nije dobro to što se dijalog Prištine i Beograda personalizuje.

Briselski sporazum za osnovu ima uspostavljanje prvih principa normalizacije odnosa Kosova i Srbije, dok je u praktičnom smislu, cilj pronalazak rješenja za sjeverni dio Kosova gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, i uspostavljanje reda na sjevernoj granici Kosova sa Srbijom, što se kretanja ljudi i robe tiče.
Sporazum od 19. aprila smatra se prvim korakom na putu normalizacije, koja, po riječima ministra spoljnih poslova Kosova, Envera Hoxhaja, treba proći kroz pet etapa do uspostavljanja normalnih međususjedskih odnosa.
"Prvo, Srbija treba da sprovede sve postignute zakona u dijalogu sa Kosovom. Drugo, Srbija treba da rasformira sve ilegalne paralelne strukture u Republici Kosova. Treće, treba dopustiti integraciju srpske zajednice u institucijama Kosova. Zatim, Srbija ne smije da blokira članstvo Kosova u evropskim organizacijama, uključujući i članstvo u UN-a. I na kraju, treba da uslijedi međusobno priznanje između Kosova i Srbije, kao dvije nezavisne i suverene države. Samo nakon ispunjenja ovih sulova, možemo govoriti o normalizaciji odnosa”, izjavio je ministar Hoxhaj.
Politički dijalog i sporazum Prištine i Beograda je rezultat pregovora premijera dvije zemlje, Hashima Thaçija i Ivice Dačića. Međutim, ocjenjuje se da je došlo do zastoja u sprovođenju, a naročito kada se radi o funkcionisanju sudova na sjeveru Kosova. Takođe, malo pomaka je bilo i kod rasformiranja ilegalnih formacija u oblasti sigurnosti, te i kod konstituisanja Asocijacije srpskih opština, a nakon održanih lokalnih izbora i na sjeveru zemlje.  
Savjetnik kosovskog premijera, Bekim Çollaku je okrivio Beograd zbog ovih kašnjenja.
“Priznali smo da kasnimo što se tiče sprovođenja sporazuma od 19. aprila, a naročito u oblasti pravosuđa. Ali, zna se da srpska strana kasni, i očekujemo da se to prevaziđe i da se pređe na sprovođenje u praksi”, kazao je on.
Parlamentarni izbori u Srbiji i izbori koji predstoje na Kosovu, takođe su doprinijeli da se uspori ritam implementacije sporazuma.
Analitičar Balkanske grupe za politiku, Naim Rashiti, u razgovoru za RSE navodi da je pored izbora, uočen još jedan elemenat koji se tiče personalizacije dijaloga od strane političkog rukovodstva u Beogradu i Prištini.
“Cio ovaj proces koji zavisi od nekih ličnosti i kojeg diktiraju pojedinci, a ne radne grupe i sistemi, govori da dijalog nije na nivou vlada, već je na veoma uskom nivou premijera”, ocjenjuje Rašiti.
Inače, nakon Briselskog sporazuma, stanovnici četiri opštine na sjeveru Kosova učestvovali su na kosovskim lokalnim izborima. Ali, postavlja se pitanje koliko se zaista sjever integriše.
Analitičar Mazllum Baraliu ocjenjuje da Beograd još uvijek integraciju tog dijela drži za taoca.
“Dilema je da li se ide prema integraciji ili dezintegraciji. Ja sam skeptičan, sumnjam i plašim se da je ovo drugo, pod dirigentskom palicom Beograda. Trebamo se osvijestiti i ozbiljnije raditi na sprečavanju”, kazao je Baraliu.