U petak, 9. marta 2012. godine,na Internacinalnom univerzitetu u Novom Pazaru uspješnoje odbranio doktorski rad Sadik Idrizi na temu „Lingvostilističke osobenosti narodne poezije Gore“ i time stekao akademsko zvanje doktora filoloških nauka. 

Doktorsku disertaciju dr. Idrizi je odbranio pred komisijom koju su sačinjavali:Prof. dr. Hasnija Muratagić-Tuna, akademik, predsjednik komisije, Prof. dr. Ahmet Kasumović, mentor – član komisije i Doc. dr. Refik Sadiković, član komisije.

Predmetna tema je veoma atraktivna, živa i do sada naučno neistražena. Dr. Idrizi je u svom izlaganju naglasio važnost i aktuelnost teme, te ukazao na dosadašnje nedovoljno proučavanjeGore i njene ukupne kulture.

Prezentirajući temu doktorskog rada kandidat je vrlo slikovito, jasno i sažeto predstavio lingvitičke karakteristike narodne poezije Gore.

Predmet ovoga lingvostilističkog istraživanja je narodna poezija Gore na Kosovu i u Albaniji, dok je goranska subgrupa u Makedoniji kontrastivno interpretirana. Istraženi materijal je na konkretnom tekstu upoređivan sa jezičkim stanjem u današnjem govoru Gore, za šta je urađen poseban dijalekatski kvestionar, te na osnovu dobijenih rezultata rezimirani evidentni lingvostilemi i forme njihova funkcioniranja. Uz to, kontrastivno su interpretirane istražene vrijednosti lingvostilema u odnosu na njihov značaj za lingvistiku, poetiku, estetiku, te druge discipline za koje je utvrđen korelacioni odnos.

Autor ove doktorske disertacije je obuhvatio ukupne vrijednosti jezičkih i stilističkih karakteristika narodne poezije Gore, u kontekstu dijalekatskog portretiranja tih vrijednosti nekada i danas, te njihovo dovođenje u vezu sa današnjim kolokvijalnim govorom Gore te kontrolnom grupom. U cijelosti su istraženi: fonostilemi, morfostilemi, leksikostilemi, sintaksostilemi.

Bogatstvo i raznovrsnost narodne poezije Gore su i do sada privlačili pažnju brojnih  istraživača koji su dali dragocjen doprinos prikupljanju i proučavanju ovog usmenog narodnog stvaralaštva. Sva ta istraživanja su, međutim,bila parcijalna. Većeg naučnoistraživačkog projekta u oblasti lingvostilističke analize narodne poezije Gore do sada nije bilo. Ovom disertacijom u cijelosti su obrađene lingvostilističke vrijednosti narodne poezije Gore, čime je popunjena naučna praznina u proučavanju ove tematike. To će poslužiti kao poticaj za dalja istraživanja ovog veoma zanimljivog areala.

Doktorska disertacija „Lingvostilističke osobenosti narodne poezije Gore“ predstavlja kandidatov vlastiti samostalni naučno-istraživački rad, kojim je pokazao da dobro poznaje narodno stvaralaštvo Gore i njegove lingvostilističke karakteristike. Tema doktorske disertacije „Lingvostilističke osobenosti narodne poezije Gore“ kvalitetnoje koncipirana i naučno interpretirana.

Sadržaj doktorske disertacije „Lingvostilističke osobenosti narodne poezije Gore“je rezultat strukturnih zahtjeva teme. Obuhvaćena su sva relevantna pitanja, te originalno i naučno  elaboriran istraženi materijal. U izradi ove doktorske disertacije pokazana je: sistematičnost, sveobuhvatnost i naučnost, adekvatna lingvistička metodologija, ekscerpiranje lingvostilema, nalaženje i upotreba neobjavljenih i objavljenih historijskih izvora, literature, naučno istraživanje, interpretacija i elaboracije.

Definisanjem teme „Lingvostilističke osobenosti narodne poezije Gore“i rezultatima istraživanja pokazana je opravdanost naučnog interpretiranja lingvostiličkih nedovoljno istraženih područja kakva je Gora. Velika zasluga autora je što je u disertaciji naučno istražio i obradio goranska sela i u Albaniji, što dosad nije uradio niti jedan autor.

Kontrastivnom analizom, empirijom, kompariranjem i naučnom kritikom dostupnih metodologija Sadik Idrizi  je pokazao umješnost i znanje pisanja doktorske disertacije na osnovu terenskih istraživanja, istorijskih izvora, literature i originalnih vlastitih zaključivanja.

Dr. Sadik Idrizi je po ocjeni komisije opravdao očekivanja, suvereno ovladao temom i uz briljantne odgovore, kroz svoju doktorsku disertaciju, dao nemjerljiv doprinos afirmaciji govora i kulture Gore. 

Biografija Sadika Idrizija

Sadik Idrizi rođen je 28. 02. 1954. godine u Kruševu – opština Dragaš,  Kosovo. Osnovnu školu završio je u Kruševu a gimnaziju u Vučitrnu 1972. godine. Višu pedagošku školu – Grupa za Srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost – završio je 1974. godine u Prizrenu. Filološki fakultet – Grupa Istorija književnosti naroda SFRJ i Srpskohrvatski jezik – završio je  1977. godine u Skoplju.
Radio je kao profesor u osnovnoj i srednjoj školi u Kruševu i Dragašu. Bio je direktor Osnovne škole „5. oktobar“ u Kruševu od 1983. do 1990, te od 1999. do 2004. godine. Od osnivanja Edukativnog fakulteta u Prizrenu 2003/2004. godine angažovan je  kao predavač na predmetima: Akademsko pisanje i kultura jezika, Fonetika, Morfologija, Sintaksa i Stilistika.
Učestvovao je u izradi  nastavnih planova za predmet Bosanski jezik i književnost za osnovne i srednje stručne škole na Kosovu.
Objavio je više naučnih radova iz oblasti jezika, književnosti, folklora i kulture. Do sada je objavio i više knjiga pjesama i pripovjedaka. Poezija mu je prevođena na turski, albanski, bugarski, slovenački i romski jezik.
Prevodi sa makedonskog, albanskog i engleskog jezika. Preveo je knjigu Nazifa Doklea Bogomilizam i etnogeneza Torbeša Kukske Gore (2011).
Preedsjednik je Demokratske stranke vatan, članice Koalicije Vakat. Od 2004. do 2007. godine bio je ministar zdravlja u Vladi Kosova, dok je u dva mandata bio poslanik Parlamenta Kosova.
Trenutno živi i radi u Prizrenu.

Objavljene knjige i stručni radovi:

1. Muhadžirluk, pjesme, recenzent, Almanah, Podgorica, 1997.
2. Nepogodni išareti, pjesme, Alem, Prizren, 2002.
3. Gora, daleka i sama, pripovijetke, Alem, Prizren, 2004.
4. Drugo ime sna, izbor poezije, Almanah, Podgorica, 2012. 
5. Goranske zagonetke kao vid zabave, Istorija, folklor, etnologija, Skoplje, 1987.
6. Veliki falsifikati – opasne namjere, Selam br. 9, str. 26-27, Prizren, 1997.
7. Gora kroz stoljeća (feljton), Alem br. 9-14, Prizren, 2001 - 2002.
8. Gora, daleka i sama (O narodnom stvaralaštvu i folkloru), Alem br. 95-96, Prizren, 2003.
9. Goranstvo razapeto između Memoranduma i Rambujea, Alem br. 97-98, Prizren 2003.
10. Gora – jedan pogle unazad, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 247-265, Baltam, Prizren, 2007.
11. Muška i ženska narodna nošnja u Gori, Referati sa Drugog međunarodnog simpozijuma balkanske turkologije (Mostar 2002), str. 267-269, Baltam, Prizren, 2007.
12. Supstitucija vokala e u i u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
13. Aromunsko-vlaški tragovi u onomastici i govoru Gore, Bosanski jezik br. 6, Tuzla, 2009.
14. O porijeklu i etničkom biću stanovnika Gore, Pogledi br. 13-14, Tuzla, 2010.
15. Narodno stvaralaštvo i folklor Gore, Drugi međunarodni kongres socijalnih nauka na Balkanu, Prizren, 2010.
16. Lična imena u romanima Derviš i smrt i Tvrđava – komparativna analiza sa stanjem u goranskom govoru, Bosanski jezik br. 7, Tuzla, 2010.
17. Impact of the non-slavic Balkan languages on speach and folk poetry of Gora, Human, Volume1, Issue 1, Tuzla, 2011.

Mustafa Balje