Objavljeno: 08.05.2014. u 11:51 | Autor: Info-ks | Kategorija: Historija
0
Nema nade za zajedničku istinu?

Đaci na Balkanu uče različite historije Prvog svjetskog rata

Sto godina nakon Sarajevskog atentata, u školama u bivšim jugoslovenskim republikama uče se različite verzije historije o uzrocima Prvog svjetskog rata, koje su odraz sukoba iz devedesetih.

  • Veličina slova:
  • a
  • a
  • a
"Ti ljudi su bili teroristi - Gavrilo Princip i ostali", kaže Salih Mehmedović dok stoji pored Latinske ćuprije u Sarajevu, gdje je mladi bosanski Srbin prije tačno 100 godina ubio austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda, a taj atentat je izazvao četiri godine razornog sukoba.
Mehmedović, inače Bošnjak, kaže da ne sumnja u to da je Srbija bila odgovorna za ubistvo. "Oni su uradili to što su uradili po naređenjima Srbije. Za rat treba da krivimo Srbiju", ističe on.
I dok se države regiona spremaju da ovog ljeta obilježe stotu godišnjicu od izbijanja Prvog svjetskog rata, svaka od zemalja uči svoju djecu različitom tumačenju atentata koji je pokrenuo sukob.
Princip je u udžbenicima historije u različitim zemljama bivše Jugoslavije prikazan ili kao terorista ili kao buntovnik s razlogom - i te percepcije odražavaju saveremene podjele u regionu, koji se još oporavlja od ratova devedesetih.
Dok su bile dio Jugoslavije, djeca u svim tadašnjim republikama učila su istu historiju. Sada svi imaju svoju verziju istine, koja je oblikovana posljednjim ratovima, i to prenose budućim generacijama.
"Nekada je postojao samo jedan diskurs o Prvom svjetskom ratu, dok je još postojala Jugoslavija. Ta zemlja je prestala da postoji prije 23 godine i diskurs je nestao sa njom, zato što nove zemlje koje su nastale iz bivše Jugoslavije imaju različite percepcije prošlosti", objašnjava Nenad Šebek, izvršni direktor Centra za demokratiju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, koji je analizirao udžbenike u regionu.
"Sada se prošlost prilagođava da odgovara bilo kom diskursu, koji vladajuće elite u tim zemljama žele u sadašnjem trenutku", kaže Šebek.
Nastava u BiH odražava etničke podjele
U etnički podijeljenoj Bosni i Hercegovini ne postoji opšte prihvaćeno stanovište o Principu i o uzrocima Prvog svjetskog rata.
Srpska djeca uče drugačije tumačenje historije u odnosu na svoje vršnjake Bošnjake i Hrvate. Za Bošnjake i Hrvate Princip je bio politički atentator, koji je imao podršku Beograda. Za Srbe u BiH atentat je služio samo kao izgovor za Austro-Ugarsku i Njemačku da izvrši vojnu agresiju na Srbiju.
Ove podjele se, takođe, ogledaju u postojanju odvojenih svečanosti za obilježavanje predstojeće stogodišnjice u BiH.
Niz događaja biće organizovan u Sarajevu, uključujući izložbe, koncerte i susrete mladih mirovnih aktivista iz čitavog svijeta.
Međutim, srpski predstavnici će, na čelu sa rediteljem Emirom Kusturicom, organizovati različite događaje u Višegradu, dok će spomenik Principu biti postavljen u Istočnom Sarajevu.
U sredinama u kojima pretežno žive Bošnjaci, kao što su Sarajevo, područje Bihaća i zeničko-dobojski kanton, u udžbenicima se naglašavaju Principove veze sa Srbijom.
U udžbeniku iz koga se uči u Sarajevu kaže se da su Principovu Mladu Bosnu "podržavale tajne organizacije iz Srbije", dok udžbenik u Bihaću navodi još direktnije da je zaverenike "podržavala Srbija". Knjiga iz historije u Zenici opisuje Mladu Bosnu kao "terorističku organizaciju".
Udžbenik historije koga koriste hrvatski učenici u BiH, takođe, opisuje Mladu Bosnu kao "terorističku" grupu.
Međutim, u Republici Srpskoj, Mlada Bosna je jednostavno opisana kao "organizacija", a u udžbenicima se naglašava da je Austro-Ugarska "iskoristila" atentat na Franca Ferdinanda "da bi okrivila Srbiju" i proglasila rat.
Ne iznenađuje to što je ovakav opis početka sukoba sličan onom koji se nalazi u udžbenicima u Srbiji.
Profesor historije iz Banja Luke Željko Vujadinović kaže da u Bosni "vidimo kako se sadašnja politička shvatanja projektuju na prošlost".
Tvrdnje da je Mlada Bosna bila "predratna Al Kaida" rezultat su sukoba devedesetih, naglašava on.
"Određivanje Mlade Bosne i Principa kao teroriste jeste pokušaj da se odgovornost za važne svetske događaje prebaci na 'srpsku politiku teritorijalne ekspanzije', koja je očito pogrešna", kaže Vujadinović.
Profesor historije iz Sarajeva Zijad Šehić slaže se da se kao rezultat sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine prekraja prošlost.
Tek nakon raspada Jugoslavije Princip se opisuje kao srpski nacionalista, a ne kao borac za ujedinjenje Jugoslavije, navodi on.
"Sada kada više nema Jugoslavije, njegova djela se gledaju mnogo uže i on je ponovo rođen kao srpski junak", kaže Šehić.
Srbija ističe austrougarske "ratne zločine"
Novi spomenik Gavrilu Principu biće podignut i u Beogradu, gdje đaci uče da se on borio za ispravan cilj.
Srbija će u sklopu obilježavanja stote godišnjice iskovati srebrni novčić sa likom Principa, a vlada će organizovati i nekoliko spomen izložbi.
Srpska pravoslavna crkva, istovremeno, za Pricipa kaže da je nacionalni heroj. "Gavrilo Princip je samo branio slobodu i svoj narod", nedavno je izjavio mitropolit Amfilohije.
"U Srbiji još postoji stari narativ iz bivše Jugoslavije, koji kaže da se Prvi svjetski rat dogodio, zato što je postojao ovaj veliki heroj zvani Gavrilo Princip", naglasio je Šebek.
"On je ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda, koji je bio oličenje okupacionih snaga Austro-Ugarske, a onda su Austro-Ugarska i Njemačko carstvo napali Srbiju, i hrabri Srbi su se borili i patili tokom rata, ali su bili na pravoj strani", rekao je on.
Građani u Ulici Gavrila Principa u Beogradu uglavnom smatraju da Srbija nije izazvala Prvi svetski rat.
"Srbija je bila iscrpljena nakon dva Balkanska rata (1912. i 1913. godine) i nije željela rat 1914. Veliki rat je bio rezultat imerijalističkih težnji Austro-Ugarske i Njemačke", kaže urednik na sajtu Aleksandar Dašić.
"Krivica za Prvi svjetski rat traba da bude na Austro-Ugarskoj i njenoj imeprijalističkoj težnji da zauzme čitav Balkan. Srbija ne bi trebalo da ima bilo kakvu odgovornost za Principa", kaže prodavačica Jelena Čebić.
U udžbenicima u Srbiji tvrdi se da je uzrok Prvog svjetskog rata bila "borba velikih sila za ekonomsku kontrolu i dominaciju nad Evropom".
U knjizi za historiju navodi se da je Austro-Ugarska "iskoristila" sarajevski atentat kao izgovor za "dugo željeni" rat protiv Srbije, "iako srpska vlada nije bila odgovorna za atentat".
Gavrilo Princip je jednostavno opisan kao "mladi Srbin iz Bosne".
"Princip je pripadao pokretu Mlada Bosna i vjerovao je da se atentatima i ličnom žrtvom može promijeniti austrougarska politika prema Srbima i ostalim Južnim Slovenima", piše u knjizi.
U poglavlju o Prvom svjetskom ratu istaknute su herojske pobjede Srbije i Crne Gore tokom rata, a značajno mjesto je dato i navodnim ratnim zločinima Austro-Ugarske.
"Austrijska vojska je počinila stravične zločine nad srpskim civilima", piše u udžbeniku uz detaljne opise masovnog odvođenja u logore, spaljivanja sela, mučenja civila i zabrane srpskih nacionalnih simbola i ćiriličnog pisma.
Profesorka Univerziteta u Beogradu Dubravka Stojanović, međutim, tvrdi da se historija Prvog svjetskog rata tumači "u kontekstu nacionalističkog mita i tumačenja sopstvene nacije kao one koja se žrtvovala".
Princip je zloupotrebljen kao sredstvo za promociju vladajuće ideologije, kaže Stojanović.
"U Miloševićevo doba ispod njegove slike je prvi put pisalo – srpski junak", kaže ona.
"Toga više nema, ali se piše da je on bio srpski nacionalista, iako je on sam za sebe rekao da je jugoslovenski nacionalsta", zaključuje profesorka Stojanović.
Hrvatska krivi srpski ekspanzionizam
U školama u Hrvatskoj se, međutim, uči da je Srbija kriva za izbijanje rata, zbog želje da proširi svoju teritoriju i podržavanjem terorista. U udžbenicima historije u Hrvatskoj tvrdi se da je Srbija među odgovornima za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Dok se potvrđuje da je Austro-Ugarska željela da obezbjedi kontrolu nad jugoistočnom Evropom, u udžbeniku historije za četvrti razred srednje škole kaže se da je Srbija "želela teritorijalnu ekspanziju nad područjima koja su bila pod otomanskom vlašću do Balkanskih ratova i nije bila zadovoljna austrougarskom aneksijom Bosne i Hercegovine, zbog srpskih teritorijalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini".
Mlada Bosna je opisana kao grupa koja je sprovodila "nelegalne terotističke akcije" i koja je željela da Srbija preuzme kontrolu nad Bosnom i Hercegovinom radi stvaranje "Velike Srbije".
"Tajna organizacija pod nazivom 'Ujedinjenje ili smrt' (poznata i pod imenom 'Crna ruka') osnovana je u Srbiji 1911. godine, sa misijom ostvarivanja velikosrpskih ciljeva kroz terorističke aktivnosti", navodi se u knjizi.
"Cilj organizacije, koji je definisan u njenom statutu, bilo je 'ujedinjenje Srba'", stoji u knjizi.
Historičar Martin Previšić tvrdi da se tema o planu za stvaranje "Velike Srbije" provlači kroz hrvatske udžbenike, počev od 19. veka, pa kroz oba svjetska rata, sve do historije bivše Jugoslavije.
"Ta linija takođe vodi do 1991. godine i 'Domovinskog rata' (protiv srpskih snaga od 1991. do 1995. godine)", rekao je on.
Pojedini roditelji koji su se zatekli na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, međutim, nisu ubjeđeni da je Srbija odgovorna. "Ideja o oslobođenju od Austro-Ugarske je bila legitimna, iako je i dalje teško posmatrati Gavrila Principa kao heroja", rekla je Draženka Kosić.
Kosovo neutralno uprkos ratu 1999. godine
Roditelji u Prištini, međutim, koji imaju živa sjećanja o nasilnoj represiji Beograda nad kosovskim Albancima, ističu da je srpska agresija definitivno uzrok izbijanja Prvog svjetskog rata.
"Cio svijet je patio zbog Srbije", kaže jedan od stanovnika Prištine Ajvaz Abazi.
"Srbija je povrijedila mnoge ljude, kao i one sa Kosova, tako da prirodno oni pridaju veliki značaj sopstvenim zločincima (kao što je Princip)", kaže Xhevdet Hoxha.
Međutim, djeca na Kosovu zapravo uče verziju historije koja i dalje podsjeća na narativ iz udžbenika iz vremena stare Jugoslavije, u kojima je Srbija prikazana uz određene simpatije kao zemlja koja je pokušala da izbjegne rat.
Odeljak o Prvom svjetskom ratu, napisan nakon sukoba Oslobodilačke vojske Kosova i srpskih snaga 1998. i 1999. godine, opsuje Principa kao "srpskog nacionalistu" umjesto kao jugoslovenskog, ali ne optužuje Srbiju da je kriva za početak rata.
Opisujuću austrijski ultimatum upućen Srbiji nakon ubistva Franca Ferdinanda, udžbenik sugeriše da je Beograd imao valjan razlog za odbijanje ultimatuma.
"Za Srbiju bi prihvatanje takovog zahtjeva značilo gubitak nezavisnosti", piše u knjizi.
Arben Arifi sa kosovskog Instituta za historiju kaže da postoji praktičan razlog za relativno blagonaklono tumačenje uloge Srbije.
"Autori koji su pisali udžbenike historije prije i poslije proglašenja nezavisnossti jesu manje više isti", kaže Arifi.
Međutim, Shkelzen Gashi, politikolog sa specijalizacijom iz historije, tvrdi da su udžbenici na Kosovu puni "netačnih podataka, laži i falsifikata, koji u mnogome stvaraju sumnju među učenicima kada je riječ o Srbiji".
"Srbija nije direktno optužena za početak rata, ali jeste indirektno, navođenjem da je rat počeo zbog atentata na Franca Ferdinanda, koji je počinio pripadnik ove srpske organizacije, Gavrilo Princip", kaže Gashi.
Makedonija optužuje velike "imperijalističke" sile
Udžbenici u Makedoniji rat opisuju kao "prvi svjetski imperijalistčki rat" i fokusiraju se na podjelu makedonske teritorije koja je uslijedila. Makedonci, inače, za ekspanzionizam krive susjednu Bugarsku, a ne Srbiju.
Makedosnki historičar Novica Veljanovski takođe je spreman da Srbiju oslobodi krivice. "Nije dokazano da je srpska država imala namjeru ili plan da ubije nadvojvodu Franca Ferdinanda", objašnjava on. "Srbija se ne može kriviti za početak rata".
U makedonskim udžbenicima navodi se da su Austrija, Italija i Njemačka bili podstrekači, a da su atentat iza kojeg je stajala Principova "tajna revolucionarna organizacija" iskoristili kao izgovor.
"Austro-Ugarska je iskoristila ovaj događaj da optuži Srbiju za orgaizovanje atentata, a Beogradu je poslala ulitimatum sa gotovo neprihvatljivim uslovima", navodi se u knjizi.
Bugarska se optužuje za sprovođenje "ekspanzionističke politike" i ulazak u rat "kako bi osvojila čitavu Makedoniju".
Mnogi u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, takođe ne krive Beograd za izbijanje Prvog svetskog rata.
"Zašto Srbija? Ne. Svi znaju da je atentat koji je izvršio Princip iskorišćen samo kao izgovor za početak rata", kaže jedan stanovnik Skoplja Slavjan Radenski. "Čitava zemlja se ne može kriviti za djelo jednog čovjeka", kaže Milanka Malinova.
Nema nade za zajedničku istinu?
U Sarajevu, na mjestu na kome je ubijen Franc Ferdinand prije 100 godina, obični građani kažu da ih ne brine to šta đaci uče o Prvom svjetskom ratu.
"Ne znam i ne interesuje me", kaže Adnan Tepić. "Trebalo bi da zaboravimo tako daleku prošlost."
Drugi tvrde da bi trebalo učiti samo činjenice, bez ikakve pristrasnosti. "Trebalo bi da učimo djecu da se desio atentat, ali bi trebalo da ostavimo svakom pojedincu da nađe sopstveno tumačenje", smatra Atija Mašić.
Međutim, kako se približava godišnjica, gotovo da nema nade da će različite etničke i političke grupe na Balkanu pronaći zajedničko viđenje za uzroke Prvog svjetskog rata, kaže profesor historije Zijad Šehić.
"Nikada nećemo postići saglasnost po tom pitanju. Viđenja su suviše različita. Nikada neće biti zajedničke istine", zaključuje Šehić.

balkaninsight.com

0

Sve iz rubrike Historija

Prethodni članci iz rubrike Historija

Vremenska prognoza

Priština

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 15° 0.7 m/s
12:00 - 18:00 24° 4.8 m/s
18:00 - 00:00 25° 4.5 m/s
00:00 - 06:00 17° 0.4 m/s

Prizren

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 18° 0.5 m/s
12:00 - 18:00 23° 0.3 m/s
18:00 - 00:00 26° 0.7 m/s
00:00 - 06:00 21° 0.9 m/s

Peć

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 16° 1.4 m/s
12:00 - 18:00 25° 2.2 m/s
18:00 - 00:00 25° 1.4 m/s
00:00 - 06:00 20° 0.6 m/s

Mitrovica

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 16° 2.5 m/s
12:00 - 18:00 25° 5.2 m/s
18:00 - 00:00 25° 3.3 m/s
00:00 - 06:00 17° 0.6 m/s

Ferizaj

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 16° 1.3 m/s
12:00 - 18:00 23° 4.3 m/s
18:00 - 00:00 25° 2.4 m/s
00:00 - 06:00 18° 0.7 m/s

Gnjilane

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
07:00 - 12:00 16° 0.9 m/s
12:00 - 18:00 24° 4.2 m/s
18:00 - 00:00 26° 3.7 m/s
00:00 - 06:00 17° 1.0 m/s

Facebook preporuke