Pored mnogih kulturnih manifestacija, koje se održavaju u okviru proslave "Dana Bošnjaka Kosova", predavanje profesora dr. Senadina Lavića, u skupštinskoj hali predsjedničkog doma Bijele kuće u Prizrenu, pobudilo je posebnu pažnju prisutnih intelektualaca na temu "Izazovi i mogućnosti suradnje Bošnjaka Kosova i institucija u Bosni i Hercegovini".
Nivo suradnje Bošnjaka dviju država nije na zadovoljavajućem nivou, nisu uspostavljene prisnije i čvršće institucionalne veze ni na političkom, ni ekonomskom planu, a vizni režim između Kosova i BIH su posebna prepreka koja najviše šteti Bošnjacima obeju država, opšta je konstatacija prisutnih intelektualaca na predavanju profesora Lavića.
“Država Kosovo i država BIH imaju međusobno jako rigorozni vizni režim. Mi, bošnjački predstavnici u institucijama sistema činimo napore da pokušamo na institucionalni način riješiti ovo pitanje. Da imamo slobodu kretanja sa našom dokumentacijom u BIH i da i Bošnjaci iz matične zemlje mogu slobodno da ulaze na Kosovo“, kazao je u uvodnom izlaganju domaćin Ćerim Bajrami, poslanik u kosovskom parlamentu, da bi dodao:
"Nemamo nekih rezultata, bez obzira što je bilo niz pokušaja na ovom planu, pa i nedavna posjeta jedne bosanske biznis delegacije koja je inicirala da Kosovo jednostrano ukine, ako je moguće, vize prema Bosni. Ovo je svakako moguće ako bi postojala dobra politička volja. Ali, mislim da je to neizvodljivo, jer svi znamo da u međudržavnim odnosima važe reciprociteti. Mi, svakako treba da radimo u tom pravcu“, kazao je poslanik Bajrami.
On je posebno istakao da je „obrazovanje na bosanskom jeziku bio i ostao ključ i temelj opstanka Bošnjaka i bošnjaštva na ovim prostorima“.
„Bez obrazovanja bili bismo formalna zajednice koja popunjava nečije tuđe obrazovanje, zapošljava neke tuđe kadrove sa našom djecom. Zato činimo napore da se obrazovanje poboljša, makar na nivou kakvo obrazovanje ima većinska zajednica. U ovom kontekstu možemo da uspostavimo dobre odnose sa obrazovnim, naučnim i informativnim inistiucijama u BiH“, istakao je Bajrami prije nego je započelo predavanje profesora Lavića i naglasio da su "uvezeni udžbenici iz BIH ispisani krvlju bošnjačkih šehida“.
Predavanje prof. Lavića započelo je historijatom Bosne i Bošnjaka kroz stoljeća, o uticaju raznih okupacionih sila koje su ostavljale duboke tragove na bošnjački narod čije se ime spominje i kada nisu figurirala imena drugih naroda. Ali, uticaj tih okupacionih sila činio je da se Bošnjaci sele, da se utapaju u druge sredine širom svijeta i da se otuđuju od svoje matice.
"Mi smo se odjednom izgubili. Od 1878. godine među nama jedini proces koji je vrijedio jeste proces iseljavanja koji se i dan danas nastavlja. Mi smo te godine ekonomski bili uništena zemlja i narod, Osmanlije su iscrpili Bosnu do krajnjih granica. Godine 1831-1852, pobijeno je stotine najboljih bošnjačkih sinova. I danas sve te tendenicje i svi ti uticaji kroz vijekove osjećamo na djelu kroz institucije u Bosni i njihovog odnosa koje su povjesno dominatne unutar Bosne i njeno gledanje i odnosa prema svome narodu u Hrvatskoj, u Srbiji, u Sandžaku, Crnoj Gori i ovdje na Kosovu“, kazao je u svom izlaganju prof. Lavić, da bi nastavio:
"Mi smo već u 15-tom stoljeću počeli stvarati svoju „bošnjačku dijasporu“. Ta predstava kod nas odredila je mnoge današnje naše političke i institucionalne koncepcije bosanske i bošnjačke dijaspore“, kazao je dr. Lavić i potsjetio da su prve kolonije Bošnjaka stvarane u Slavoniji, Liki i Kninskoj Krajiini dolaskom Turaka na tim prostorima. Tamo su bila velika naselja i velike grupe ljudi koji su govorili bosanski jezik.
"Čak možemo biti bezobrazni i tvrditi da je naselje kod Prištine, gdje se nalazi Muratovo turbe, stara bosanska zemlja, gdje je 1389. godine poslat Vlah Vuković da zaustavi Osmanlije na granici bosanske zemlje. I mi možemo reći da ne postoji srpska zemlja, niti srpska država, srpska vojska, srpski junak... To su istorijske činjenice. Mi smo u Bosni stvorili predstavu da je naša dijaspora u zapadnom svijetu, na zapadu, a ignorirali smo naše od Turske, Makedonije, Sandžaka, Kosova i Albanije, kao da ne postoje. Mislim da smo mi u institucijama bili pogriješno namjerno usmjeravani, naravno od nekog iz Beograda“, istakao je dr. Lavić, pa se osvrnuo na povjesne činjenice iz „austrougarskog doba“ koje su uticale na povjest Bošnjaka, na muhadžirluk...
"Ako je nekoliko stoljeća razarano bošnjačko biće, planski, kroz obrazovni sistem, vojno i ekonomski, je l' vam jasno da veliki dijelovi bošnjakog bića širom svijeta i regiona ostaju neprimjećeno i sada morate objašnjavati ljudima u Sarajevu da ima Bošnjaka u Draču. Prije neku noć bili smo u Draču, u Albaniji, kod jednog mog Bošnjaka koji govori kao da je jučer stigao iz Hercegovine“, kaže profesor Lavić, a potom se osvrnuo na "velikosrpsku politiku koja je za cilj imala posrbljavanje Bošnjaka kao objekt manipulacije".
"Srbijanski vojnik je prvi put 1918. godine ušao u Bosnu, a 1912. u Sandžak i na Kosovu i tad je počeo proces stvaranja Velike Srbije, vojnim i političkim putem iz centra u Beogradu“, pojasnio je profesor Lavić.
On se potom osvrnuo i na blisku povjest Bošnjaka, na događaje u Sandžaku, Bosni, zadnjem krvavom ratu koji se vodio od 1991. do 1995. godine.
U daljem njegovom izlaganju dat je naglasak na nemogućnost slobodnog putovanja Bošnjaka u Bosnu i obrnuto, zbog uvođenja viznog režima koji pogađa najviše Bošnjake iz obeju država, da utiče na pogubnost ekonomije dviju država.
Posjeta profesora dr. Lavića će, kako je ocijenjeno, uticati na produbljivanje suradnje između Bošnjaka dviju država, da će se pokrenuti i institucionalna suradnja, da ona teče u kontinuitetu. I da, napokon, Bosna bude obavezna da Bošnjacma u regiji pruža pomoć, jer su oni njima matični narod i oni moraju pomoći.
Dr. Raim Bajrami je istakao da „Bošnjacima, možda, u nekom narednom periodu prijeti daleko veća opasnost od „zbunjenih Bošnjaka“, "polu Bošnjaka“ i "nazovi Bošnjaka“ i "Bošnjaka pod navodnicima“.
"Takvih, na žalost, je jako puno u nacionalnim institucijama. Nama jako često fale ljudi iz BiH sa kojima možemo da popričamo, ljudi iz državnih institucija. Čitam ovih dana se u Sarajevu problematizuju državljanstva Bošnjaka koji su stekli to pravo od 1995. godine naovamo. Nevjerovatno je da mi takve korake pravimo unazad“, kazao je dr. Bajrami.
U daljoj diskusiji prisutnih istaknuta je potreba o formiranju jedne "Radne grupe“ koja bi radila na uspostavljanje jačih veza sa BIH, ali i o potrebi osnivanja filijale "Preporoda" po kosovskim zakonima.
Ćemailj Kurtiši je kazao da je problem viza najveća prepreka daljem produbljivanju veza sa matičnim narodom u Bosni.
"Bosna ima najkomplikovaniji sistem u svijetu, ali se mora odnekud početii. Ova tema sa vizama nikada nije postavljena kao dnevni red u Vladi, ili u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Ako je Srbija kao izvor problema ukinula Kosovu vize, što ne uradi i Bosna?“, dodao je Kurtiši .
Muso Salihi, odbornik u SO Prizren i uspješni bošnjački biznismen je gostu iz Sarajeva i prisutnima predočio svu pogubnost viza koje su na snazi između Kosova i Bosne na ekonomskom planu.
"Postojanje viza je problem za građane i privrede tih država. Automatski se zaustavljaju tokovi trgovine, gube se poslovne veze i što je interesantno, ako pogledate rafove u našim trgovinama, sve su to proizvodi iz Republike Srpske koji dolaze preko Srbije, nigdje ne vidimo bošnjačke proizvode. Vlast Kosova i građani Kosova su jako spremni da te vize automatski ukinu kad to uradi BIH“, kazao je Salihi, dok je Ismail Ramović govorio o razvodnjavanju Bošnjaka i o Gorancima kao ustavnoj kategoriji, na šta je bivši poslanik u Skupštini Kosova Džezair Murati dodao:
„Srbija nam još uvijek zavlači ruku u zadnji džep i od regionalne odrednice Goranac pokušava ovdje, u tom nekom džepu na krajnjem jugu Kosova, da sačuva taj džep, preko udženika i plata. Ako Srbi u Bosni mogu da priznaju i one Srbe koji kažu i rijeka i reka i rika, u Bosni kad kažeš Murati, već si okarakterisan kao da si sa one strane Drine i da si Sandžaklija, Šiptar ili Torbeš“, kazao je Murati.
Nebija Aljilji je istakao svu pogubnost viznog režima, kazavši da ne može da posjeti sina koji studira u Sarajevu i da je to „pogubno na svakom planu po obje države“.
Nuhi Tairovci je kazao da su na Kosovu mnogi albanski biznismeni pogođeni uskraćivanjem putovanja u Bosni, kao što su pogođeni i poslovni ljudi u Bosni.
"Trabalo bi da oni koji odlučuju sjednu i razmisle i da stave ovo pitanje na razmatranje, s obzirom da sa Sbijom nemamo više nikakvih poteškoća. Priznali su kompletan saobraćaj na svim nivima i ne znam zašto se i Bosna ne bi držala te principijelnosti“, smatra Tairovci, jedan od mnogih diskutanata na predavanju profosora Senadina Lavića.
Da podsjetimo da je poziv profesoru dr. Laviću i delegaciji „Bošnjačkog intelektualnog kruga“ upućen preko Komisije za spoljne poslove Skupštine Republike Kosovo. Prof. Senadin Lavić je predsjednik Bosnjačke zajednice kulture "Preporod", najstarijeg bošnjačog kulturno-obrazovnog udruženja, koje je dalo ogroman doprinos afirmaciji i prezentaciji bočnjačke kulture, historije i bosanskog jezika, naročito u posljednjim decenijama.
