Na današnji dan prije godinu dana na ahiret preselio doajen bošnjačke književne teorije i esejistike akademik Alija Džogović.
AKADEMIK ALIJA DŽOGOVIĆ (1929 - 2014)
Biografija
Alija Džogović je rođen 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u Crnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peċi.
Prve stihove je objavio je kao srednjoškolac, 1950. godine. Iste godine dobio je Prvu nagradu za poeziju na konkursu mladih pisaca Kosova.
Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine.
Od 1979. godine se intezivno bavi naučnim radom, uglavnom iz oblasti lingvističkih disciplina i narodne književnosti.
Od 1994. godine, a posebno poslije 2000, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture svih Bošnjaka Kosova, na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, kao i na iniciranju stvaralaštva kosovskih bošnjačkih pisaca nove generacije.
Alija Džogoviċ je prvi promovisao bosanski jezik u Sjevernom Sandžaku. U Osnovnoj školi u selu Ljeskova kod Tutina 2005. godine održao je čas Bosanski jezik je moj maternji jezik.
Alija Džogović je uradio i nastavne planove za sve razrede srednjih škola u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu za predmet Bosanski jezik i književnost.
Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, 9.6.2011. godine Alija Džogoviċ je promovisan u akademika – člana i utemeljivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, čije je sjedište u Sarajevu i Novom Pazaru.
Akademik Alija Džogoviċ je živio i radio u Peċi.
Doprinos razvoju jezika
Džogoviċ je s nemjerljivim istraživačkim nervom i stvaralačkom upornošċu prikupljao i publikovao mnoge dijalekatske karakteristike lokalnih i regionalnih govora o kojima su lingvisti malo pisali ili nisu uopšte pisali. Kao stvaralac dao je ogroman doprinos ličnim terenskim istraživanjima onomastike, kojom prilikom je decidno utvrdio mnoge nazive toponima i antroponima.
Alija Džogoviċ je dao veliki doprinos u prezentaciji bosanskog jezika u njegovoj pisanoj i govornoj formi, kao jezika kojega su mnogi iskusni i svjetski lingvisti (Rešetar, Kopitar, Jagiċ,…) okarakterisali kao urnek po kvalitetu i kvantitetu za sve druge slavenske jezike.
Alija Džogoviċ je bio sakupljač, istraživač, kreativni stvaralac brojnih radova, projekata i knjiga u i o bosanskom jeziku.
Rijetko ima pisaca u čijim su djelima tako korjenito ostvareni narodni govorni tipovi (lokalni govori) kao u knjigama Alije Džogoviċa. Džogoviċ je uspio da čuje gotovo sve od starih znalaca, da čuje i izuči usmene knjige starostavne, da zapamti i da onaj prastari bošnjački palimpsest izvuče iz zaborava, da mu skine tuđi sloj prašine i da pročita njegove ispise i poruke. Njegova poezija i njegovi radovi iz oblasti jezika izvanredni su primjeri poetike bosanskoga jezika i njegove umjetničke ljepote
Džogović je godinama prikupljao, bilježio i tragao za literaturom i izvorima, konsultovao brojne informatore na terenu, obilazio i najudaljenija mjesta, ukratko istraživao, sistematizirao i objelodanjivao dijalektološku i onomastičku građu za pojedine zone, sve to bilježio da bi sačuvao od zaborava.
Objavljene knjige i udžbenici:
Knjige poezije: Cvjet i rana, Materidža, Aragonitski nakit, Sarajevo Guernica, Porijeklo pjesme, Gdje je ta otadžbina, (rukopis), Bijel behar (antologija bošnjačke književnosti Kosova i Sandžaka), Narodne lirske pjesme Metohije.
Onomastika i dijalektologija: Toponmija jugoslovenskog dijela Prokletija (prvi dio), Onomatološki prilozi, IV; Onomastika Dečana i okolnih sela, Onomatološki prilozi, VI;
Onomastika sjeveroistočnih ogranaka Prokletija (Planinski predjeli sjeverno od Metohije i Srednje Poibarije), Onomatološki prilozi, VII; Onomastika Đakovice i susjednih sela, Onomatološki prilozi, VIII; Onomastika Gore, Bošnjaci Vitomirice, Onomastika Župe i Prizrenskog Podgora, Onomastika plavsko-gusinjske dijalekatske oblasti, Atlas dijalekatskih izoglosa u Sandžaku.
Udžbenici:
BOSANSKI JEZIK sa elementima nacionalne kulture, za prvi razred osnovne škole;
BOSANSKI JEZIK sa elementima nacionalne kulture, za drugi razrd osnovne škole;
BOSANSKI JEZIK sa elementima nacionalne kulture, za treċi razred osnovne škole;
MOSTOVI – Čitanka deveti orijentacioni razred;
MODRA RIJEKA – Čitanka za trinaesti razred;
ZLATNE RUKE – Čitanka za sedmi razred;
ŠTIT OD ZLATA – Čitanka za deseti razred;
BOSNA PRKOSNA – Čitanka za osmi razred.
BOSANSKI JEZIK sa elementima nacionalne kulture, za treċi razred osnovne škole;
MOSTOVI – Čitanka deveti orijentacioni razred;
MODRA RIJEKA – Čitanka za trinaesti razred;
ZLATNE RUKE – Čitanka za sedmi razred;
ŠTIT OD ZLATA – Čitanka za deseti razred;
BOSNA PRKOSNA – Čitanka za osmi razred.
