U Vladi Kosova obilježen Dan Bošnjaka Bošnjaci institucionalna zajednica sa svojim jezikom, kulturom i tradicijom

Ovo je rečeno na okruglom stolu povodom proslave Dana Bošnjaka održanom u Vladi Kosova, u organizaciji Kancelarije za pitanja zajednica pri uredu premijera Kosova. 

Skupu su prisustvovali zamjenik premijera Kosova, Slobodan Petrović, bošnjački politički predstavnici, predstavnici nevladinog sektora, rukovodioci različitih kancelarija, te predstavnici američke i britanske ambasade. Svi prisutni su pozdravili ovakvo, kako su rekli, po prvi put obilježavanje Dana Bošnjaka. 

Srđan Popović, direktor Kancelarije za pitanja zajednica, kazao je ovom prilikom da različite zajednice svojom kulturom i tradicijom čine društvo autentičnim, te dodao da se ta autentičnost treba njegovati i štititi jednako u skaldu sa Ustavom i zakonima. 

"Pravo svake zajednice je da očuva svoju kulturu, jezik i tradiciju, i da na ravnopravan način ostvari svoja prava“, kazao je on, zahvaljujući se bošnjačkim predstavnicima na dosadašnjoj saradnji. 

Džezair Murati, savjetnik odlazećeg premijera, Hashima Thacija, istakao je da se Dan Bošnjaka smatra velikim demokratskim dostignućem, jer je on proistekao iz narastanja i demokratskog sazrijevanja nove, mlade države, Republike Kosovo. On je, međutim, istakao da Kosovo nakon niza godina nezavisnosti, treba da realizuje sve ono što je na papiru zapisano, što je inače, dodao je, teži dio posla. 

"Od većih manjinskih zajednica na Kosovu, jedino Bošnjaci nemaju svoju opštinu. Iako su politički predstavnici, nevladin sektor, intelektualci i čitava bošnjačka javnost uložili maksimum napora u priznavanju nečega što danas žovemo multietničko društvo. Jedina smo zajednica koja do sada nije dobila parče teritorije za koje će biti sami odgovorni za uređenje suživota. Drugi veliki problem je, a izgleda da dijelimo sudbinu rijetkih naroda u Evropi i šire koji nemaju zvanične kontakte sa matičnim narodom u zemlji u kojoj najveći broj Bošnjaka žive“, kazao je on. 

O sličnim problemima govorio je i Usmen Baldži, zamjenik ministra za obrazovanje. Govoreći o ovoj oblasti, Baldži je podsetio da u svim sredinama gdje žive Bošnjaci, osim sjevera Kosova, ima osnovno i srednje obrazovanje na bosanskom jeziku. Od visokog obrazovanja, u Peći je fakultet sa dva smjera, u Prizrenu je Edukativni fakultet i Fakultet informatičkih nauka. Takođe, dodao je on, i u privatnim ustanovama postoje programi na bosanskom jeziku. 

"U obrazovanju postižemo rezultate, na svim testovima, vrednovanjima, nacionalnim testovima, maturama...Imamo svoje udžbenike za osnovno obrazovanje – hvala vladi. Ali za srednje obrazovanje ih nemamo, jer srednje obrazovanje nije obavezno do sljedeće godine. Od 2015. godine počinje obaveza za srednjim obrazovanjem, a to će i vladi stvoriti obavezu da nam kupi udžbenike iz BiH. Do sada smo svi ovdje prisutni pokušavali da dobijemo udžbenike iz Bosne. Nažalost, zbog njene ekonomske situacije, nismo imali razumijevanja, sem određenih donatora, regija, opština kao što je Tuzla, i nekih NVO koje su nam parcijalno davali udžbenike preko nekih organizacija ili na moj zahtjev“, kazao je Baldži. On je potvrdio da je decentralizacija problem broj jedan za Bošnjake, na drugom mjestu je slab ekonomski razvoj, te iseljavanje Bošnjaka. 

Duda Balje, bošnjačka poslanica u Skupštini Kosova ispred koalicije Vakat, istakla je na ovom okruglom stolu da iako su problemi bošnjačke zajednice na Kosovu brojni, današnja pozicija ove zajednice nije kao što je nekada bila. 

"Ono s čime možemo da se pohvalimo jeste da smo institucionalna zajednica, da nas ima svuda – od parlamenda preko vlade, ima nas u kancelarijama... Naši Bošnjaci, mladi ljudi se sve više školuju, veći broj ljudi sada sve više zna albanski jezik, što znači da su konkurentni na radnom tržištu. Znači, imamo kvalitetne ljude sa kojima možemo da budemo svuda i da stvorimo kvalitetan tim“, kazala je Balje. 

Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke i poslanica u Skupštini, govoreći o prioritetima bošnjačke zajednice, izdvojila je proces decentralizacije, odnosno dobijanje opštine Rečane, te dodala:

"Sva ova lica danas prisutna imaju velike zasluge za integraciju i afirmaciju bošnjačke zajednice u kosovskom sistemu... Šta zapravo znači 28. septembar za Bošnjake Kosova? To je da smo ustavna kategorija, da imamo svoj jezik, kulturu, tradiciju i bosanski jezik kao službeni jezik. Jeste da smo narod mira i tolerancije i narod koji nikad ne želi konflikt sa ostalim zajednicama, već se zalažemo za suživot sa svim zajednicama na Kosovu“. 

Zaim Elezi, predsjednik Bošnjačkog savjeta Kosova, na ovom okruglom stolu je istakao da je Dan Bošnjaka veliki praznik za ovu zajednicu, jer prije svega potvrđuje postojanje ove zajednice, njen integritet, da postoji bosanski jezik, kultura, tradicija, folklor i obrazovanje. Problemi zajednice nisu bili neizbježni ni u Elezijevom govoru. 

"Ako govorimo o obrazovanju, znamo da je obavezno osnovno i niža srednja, a država je obavezna da stvori uslove za to, a uslova nema... Zapošljavanje samo u obrazovajnu i svim ostalim sektorima je selektivno, partijski. Dokle tako? Još jedan problem je nemogućnost nostrifikacije naših diploma iz Srbije, Crne Gore, i BiH", kazao je Elezi. 

Okruglom stolu prisustvovali su i Bošnjaci iz Sjeverne Mitrovice. 

Adrijana Hodžić, šefica Administrativne kancelarije u Sjevernoj Mitrovici, kazala je da je bošnjačka zajednica na Kosovu jako važna zato što ima medijatorski karakter, i to na dva polja najviše.

"To je kad su biznisi u pitanju, i kad su u pitanju politički procesi. Mislim da se to dokazalo na više nivoa. Meni su važne sve zajednice podjednako, a mi smo se potrudili da svaku zajednicu u okviru Administrativne kancelarije na najadekvatniji mogući način ispoštujemo. Važnost pripadanja jedne zajednice ostaje na tome da se međusobno, maksimalno poštujemo, i da pružanje opštinskih usluga za sve građane bude na najefikasniji mogući način“, kazala je ona. 

Nedžad Ugljanin, delegat u SO Sjeverna Mitrovica, je ovom prilikom kazao da Bošnjaci na sjeveru nisu osjetili "majčinsku ljubav države Kosovo", te da veću brigu o Bošnjacima na sjveru zapravo vodi država Srbije, a s obzirom da veći broj Bošnjaka radi u njihovim institucijama. 

"Mi jedino sarađujemo sa Administrativnom kancelarijom. S obzirom da sam ja i delegat u Skupštini, imamo veoma dobru saradnju sa predstavnicima srpske zajednice. Jedan od tih dokaza je da je u statutu Sjeverne Mitrovice, na Skupštini, uzet u obzir i bosanski jezik. Ja sam se za to zalagao... S obzirom na broj stanovnika u Sjevernoj Mitrovici, danas je taj broj veoma mali, ali pokušavamo da zaustavimo iseljavanje naše zajednice da ne bi došlo do nestanka. Znači, mi se borimo za opstanak“, kazao je on. 

Prisutnima se obratila i Zuhra Kani, iz Bošnjačkog savjeta Kosova, inače učiteljica u osnovnoj školi u Mitrovici. Ona je ovom prilikom takođe navela da je najveći problem u Mitrovici odlazak ove zajednice. 

"Ja sam učiteljica i nama je problem mali broj učenika. Godine 1999/2000. imali smo oko 160 učenika, osnovna i srednja škola, a sada je taj broj prepolovljen“, kazala je ona. 

Ćerim Bajrami, iz Odbora za jezičku politiku, predstavnik za bosanski jezik, inače zamjenik ministra za dijasporu, govoreći o upotrebi jezika, kazao je da je službena upotreba bosanskog jezika, mimo obrazovanja, na jako niskim granama, te da Bošnjaci "zloupotrebljavaju" drugi službeni jezik na Kosovu, srpski, i da se često "zadovoljavamo prevođenjem, koji je inače loš prevod".

"U službenoj upotrebi bosanskog jezika u opštinama, u Prizrenu, Dragašu i Peći, ima velikih problema i to se mora popraviti“, poručio je on. 

Oko slabog prevoda u institucijama Kosova, požalili su se i bošnjački poslanici u Skupštini Kosova, navodeći da se treba izvršiti pritisak kako bi prevod bio adekvatan. 

Zaim Elezi iz Bošnjačkog savjeta Kosova je na kraju okruglog stola izrazio nezadovoljstvo kako je ove godine obilježena proslava Dana Bošnjaka. 

"Mi kao organizator imali smo samo dva događaja, u Peći i u Prizrenu. To smo skromno obilježili, jer nismo imali nikakva sredstva, samo zato što su predstavnici Vakata zloupotrebili svoj položaj i svoju funkciju. Ja želim samo da se ovo ne ponovi“, kazao je on.

Duda Balje, iz koalicije Vakat, rekla je da se ova koalicija nije miješala u proslavi Dana Bošnjaka već je to radio NVO sektar, navodeći da je takav slučaj samo kog bošnjačke zajednice, jer kod drugih to ide preko političkih predstavnika. 

"Ove godine je bilo dva zahtjeva. Jedan zahtjev je bio predat u sedmom mjesecu, zahtjev Šarskog behara. Unutar BSK nije bilo ni organizacije, predsjedništvo je izabrano prije dvije nedjelje, a zahtjev je podnijet četiri dana prije proslave Dana Bošnjaka. Vi niste imali ni projekat, a Šarski behar je imao, i 36 NVO organizacija je preko Šarskog behara dobilo sredstva koja su puštena jutros“, kazala je ona. 

Popović, direktor Kancelarije za pitanja zajednica, nakon toga je rekao da će se sljedeće godine više posvetiti pripremama proslave Dana Bošnjaka.