Pjesmom "Bošnjak" autora akademika Alije Džogovića, čije je stihove kazivao pjesnik i novinar Mustafa Balje, otvoren je skup “Sjećanje na akademika rahmetli Aliju Džogovića”, koji je organizovan u sklopu manifestacije Dani dijaspore a čiji je pokrovitelj biilo Ministarstvo dijaspore Kosova.

Na skupu je bio prisutan veliki broj prijatelja rahmetli Alije Džogovića, pisaca, pjesnika, akademika i uglednih ličnosti Kosova, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Svi oni sa kojima je akademik Džgović sarađivao, radio i bio prijatelj i koji su ga poštovali kao velkog čovjeka, pjesnika i naučnika.
Zahvalnost na organizovanju ovog skupa i dolazak svim prisutnima uputila je Alijina kćerka Suada Džogović.
"Dozvolite da se i ovom prilikom zahvalim svima koji su u mom ocu prepoznali čovjeka koji je cijelim svojim bićem radio na afirmaciji bošnjačkog kulturnog identiteta. Njegovi rukopisi dokaz su koliko je volio i radio za svoje Bošnjake. Amanet ostavlja meni, amanet  je i svima nama Bošnjacima da njegova pisana zaostavština bude publicirana i prezentirana javnosti. Moj otac je bio moj najveći prijatelj. U svakom trenutku je bio uz mene ali i iza mene. Uvijek je znao iznaći prave riječi i toplo se osmjehnuti. Isto se odnosilo i na cijelu našu porodicu, osobito na njegove unuke i na njegove praunuke. Pored svih nas uživao je u životu i volio rad i osobito svijetlost. Imala sam osjećaj da svijetlost upija svim porama svog bića da bi je proslijedio dalje. Radovati se malim stvarima i ne prepustiti stihijama života, tako je govorio moj otac. Iz rečenog se vidi da je moj otac bio veoma skroman ali i veliki borac. Bio je skroman u zahtjevima prema sebi, ali beskompromisan borac za ideale kojima je težio. Takav je bio moj otac. Nadasve, pamtiću ga po toplini kojom me je podario i poštenju kojem me je učio. Ono važnije duhovno poštenje, jer samo je tijelo smrtno a duša viječna. S toga moj otac i danas živi u meni i svima nama. Molim svemogućeg Allaha da mu podari džennet", rekla je Suada Džogović.
Skupu se obratio i zamjenik ministra dijaspore Ćerim Bajrami koji je istakao da je Alija Džogović bio i najjači most između Bošnjaka Kosova i Sandžaka.
“Pored velikog broja  objavljenih radova, djela iz onomastike, poezije i antologije bošnjačkih pisaca Kosova i Sandžaka, koja su uglavnom izdata poslije rata na Kosovu, rahmetli Alija Džogović je dao i zasebni doprinos u pisanoj prezentaciji Bošnjaka Kosova na širem prostoru bosanskog govornog područja, posebno preko studija objavljenih u reviji Selam, kasnije i listu Kosovski Avaz, magazinu Alem i u drugim štampanim i govornim medijima i na Kosovu i van njega. Da spomenem samo njegov doprinos u afirmaciji jezičkog, kulturnog i pisanog stvaralaštva Bošnjaka prizrenske regije i njegov uticaj na zaokruživanje ovog stvaralaštva u širi bošnjački kulturni milje. Rahmetli Alija Džogović je samim tim bio i najbolja spona između dvije, tri skupine Bošnjaka na Kosovu. Onih porijeklom iz Sandžaka u pećkoj regiji i Bošnjaka nastanjenih u prizrenskoj regiji. U ovom kontekstu profesor Džogović je bio i najjači most između Bošnjaka Kosova i Sandžaka pošto je redovno bio prisutan i aktivan u svim kulturnim, obrazovnim i izdavačkim potezima i među Bošnjacima Sandžaka.  Moram spomenuti i njegov veliki doprinos u procesu uvođenja nastave na bosanskom jeziku poslije rata na Kosovu”, rekao je, između ostalog, Ćerim Bajrami.
Sjećanje na akademika Aliju Džogovića podijelio je akademik dr Ferid Muhić, koji je istakao da je Alija, osim što je bio veliki naučnik i doprinio puno u svijetu književnosti, ostao dostojanstven, prost i normalan čovjek.
“Da li je riječ o slikarima ili pjesnicima oni često završe život tragično, potpuno sagorjevajući u onome čemu se posvete. S druge strane, i naučnici zaborave na sebe, potpuno unište svoju privatnost. Međutim, interesantno je da samo najsnažniji likovi, koji su puni vitalnosti, mogu biti ili jedno ili drugo a da zadrže  i onaj ljudski život u sebi. Alija spada u one najrjeđe. On je bio i jedno i drugo. Izvanredne rezultate je dao i kao pjesnik i kao naučnik, a uspio je da potpuno zadrži taj normalni ljudski okvir komunikacije. Nije bio nikakav čudak. Tako da je on zaista jedna neobična pojava. Prosto je toliko rijedak da ja ne vidim drugoga čovjeka na horizontu današnje kulture, koji je svojim djelom još uvijek naš savremenik, a da bi mogao biti i pjesnik i naučnik, i to takvog formata, a da pritom zadrži onu sasvim normalnu dimenziju komunikacije. Kod njega nije bilo ni tikova ni nekih nervoza niti neke zatvorenosti, ni neke autističke izoliranosti, koja je vrlo česta i kod pjesnika i kod naučnika. Nit je bio sklon skandalima, nit je bio sklon nekim sukobima. Izuzetna normalna ličnost za koju prosto ne biste mogli povjerovat da je mogla  imati toliko energije da uradi ono što je uradio ili ako biste sada okrenuli perspektivu i pogledali šta je uradio, ne biste mogli povjerovati da je ostao čovjek koji sasvim normalno komunicira i sa porodicom i sa prijateljima”, istakao je dr Ferid Muhić. 

Na skupu "Sjećanja na rahmetli akademika Aliju Džogovica" govorili su još i mnogi drugi gosti iz Crne Gore, prof. dr Redžep Škrijelj, prof. dr Riza Gruda, iz Prizrena prof. dr Sadik Idrizi; prof. Nenad Brlić iz Zagreba, kao i gosti iz Albanije i drugih mjesta gdje je Alija Džogović radio i stvarao. 
Između govora prisutnih na skupu su čitani dijelovi radova i pjesme ovog velikog stvaraoca i pjesnika Alije Džogovića.