Ovih dana je u Turskoj prosljavljen Dan šehida, dan koji je vezan za slavnu Bitku na Čanakaleu, poznatiju kao Bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka u Prvom Svjetskom ratu, kako bilježe historičari i hroničari.
Tim povodom su u Čanakale, osim najviših zvaničnika Turske, premijera Recepa Tayipa Erdogana, među ostalim su doputovali rođaci, najbliži palim šehidima iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, sa Kosova i drugih balkanskih država.
Na 98. godišnjici je bio i Husein Balje iz Restelice, koji živi u Prizrenu. On je direktni potomak izvjesnog Nedžipa, koji je stradao u Bici na Čanakaleu.
"Šehid Nedžip nam je bio čukun deda, preko dede Kadri Ćufte (Jusufiovića), kasnije Balje. Za mene je bila velika čast što sam jedini sa Kosova dobio poziv da prisustvujem godišnjici, i to lično od premijera Erdogana. Bilo je zaista dirljivo kada sam premijeru Turske lično predao staru tapiju na kojoj su 98 imena od 308 šehida, koji su dobrovoljno otišli u boj da brane "din i vatan". Njihova imena će, kako su mi prenjeli organizatori, biti uvrštena u spomenicu koja će biti objavljena na 100. godišnjicu od bitke", naglašava Balje i dodaje da sjećanja na mnogo naših ljudi koji se nikada nisu vratili sa stratišta, nikada neće izblijedjeti.
"S ponosom se sjaćamo naših Bošnjaka i Gorana koji su na herojski način dali ono najvrijednije, svoje živote, kako bi odbranili Tursku. Premijer Recep Tayip Erdogan, tokom našeg susreta, ali i na svečanosti, izrazio je veliko poštovanje i zahvalnost Bošnjacima Kosova (iz Gore i Župe) koji su dali svoje živote na braniku vatana", kaže Husein Balje.
U ovoj bici je, prema historičarima, učestvovalo između 15 i 20 hiljada Bošnjaka koji su životima branili Osmansko carstvo. Pomorska bitka se odigrala između 3. novembra 1914. i 18. marta 1915. godine u Galipolju, dok je boj na kopnu bio između 25. aprila 1915. i 9. januara 1916. godine.
Ove bitke zauzimaju značajno mjesto u historiji Turske. Osvajanjem poluotoka Galipolje, Saveznici, predvođeni Britanskom vojskom su željeli da sve do Istanbula izbace Osmanlije, čime bi Turska, potpala pod kolonijalni jaram.
Ujedinjene snage Britanskog carstva i Francuske, pomognute kolonijalnim snagama iz Australije, Novog Zelanda, Indije su povele bitku da zauzmu Istanbul i uspostave kontrolu nad strateški važnim moreuzima Bosforom i Dardanelima.
Na Galipolju je poginulo, više od 130 hiljada dok je ranjeno blizu 300 hiljada vojnika. U bici su osim Turaka, učestvovali Bošnjaci, Kurdi, Čerkezi, i drugi narodi Osmanskog carstva.
Vojni strateg, ujedno osnivač moderne Turske, na bojnom polju kod Galipolja je bio Kemal Atatürk.
Od 20 hiljada Bošnjaka koliko ih je bilo u bici, a na stotine je ostavilo svoje živote. O tome svjedoče i nišani na mezarima na Čanakaleu. Među njima je bilo i muslimansko stanovništvo iz BiH, Makedonije, Kosova, Albanije i Sandžaka...
Tokom proslave 98. godišnjice Bitke na Čanakaleu, u sko svim gradovima Turske, u znak sjećanja na šehide bile su organizirane razne manifestacije.
